Svim članovima HMD-a!   Odlukom Upravnog odbora Hrvatskog muzikološkog društva od 18. veljače 2016, temeljem članka 3. Pravilnika o godišnjoj «Nagradi Dragan Plamenac» HMD-a, raspisuje se Natječaj za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» za 2015. godinu   Prema članku 2. navedenog Pravilnika: «Nagradu dodjeljuje HMD najboljem znanstvenom dostignuću, ponajprije vezanom uz …

Zagreb, 17. svibnja 2016. Svim članovima HMD-a!   Ovime Vas pozivamo na 25. REDOVITU GODIŠNJU SKUPŠTINU HRVATSKOG MUZIKOLOŠKOG DRUŠTVA ZA 2016. GODINU. Uvod: Promocija novih izdanja HMD-a Dnevni red: Izbor radnog predsjedništva, zapisničara i ovjerovitelja Zapisnik s godišnje skupštine HMD za 2015. godinu Izvješće o djelatnostima i ostvarenim akcijama HMD …

Svim članovima HMD-a! Ovime Vas pozivamo na 17. godišnji susret članova Hrvatskog muzikološkog društva   3. i 4. lipnja 2016, Hrvatsko društvo skladatelja, Berislavićeva 9, Zagreb petak, 3.6.2016: 16.30-19.30 16.30-16.40 Snježana Miklaušić-Ćeran: Uređenje glazbenog arhiva fra Ivana Perana u Franjevačkom samostanu sv. Antuna na Poljudu u Splitu; Glazba u Katedrali …

U četvrtak, 9. lipnja u 20 sati, u studiju Zvonimir Bajsić (HRT), održat će se posljednji ovosezonski koncert Zbora i Simfonijskog orkestra HRT-a iz ciklusa Bajsić u 8, pod nazivom Odzivi starina. Značaj hrvatskih skladatelja 18. te prijelaza u 19. stoljeće, Amanda Ivančića, Josipa Mihovila Stratika i Antuna Sorkočevića, prepoznat …

Glazbena topografija je, prema autorici, sveukupnost lokacija pojavnosti glazbe: mjesta na kojima se glazba sluša ili izvodi, podučava, mjesta koja omogućavaju distribuciju glazbe, notnog ili zvučnog zapisa glazbe i instrumenata te ona koja čuvaju spomen na glazbenike spomen-obilježjima.

Josip Vlach Vruticki u Dubrovniku je djelovao od 1926. do 1945. godine, do kada su njegov rad sustavno pratile sve lokalne političke novine. Nakon 1945. nema nikakvih podataka o njemu u pisanom obliku, no prema usmenoj predaji Vruticki napušta Dubrovnik 1948. godine i odlazi u rodnu Češku.

Skladateljski značaj splitskog skladatelja Josipa Hatzea (1879.-1959.) ne treba osobito isticati. Neprijeporno je isto tako i golemo nasljeđe koje je Josip Hatze ostavio svom rodnom gradu Splitu u smislu oživljavanja glazbenoga života i podizanja razine glazbene kulture zbog čega će trajno ostati jednom od najsvjetlijih figura u glazbenoj povijesti ovoga grada ali i široj, hrvatskoj.