Nada Bezić

Glazbena topografija Zagreba od 1799. do 2010. godine. Prostori muziciranja i spomen-obilježja

The Musical Topography of Zagreb form 1799 to 2010. Music-making Sites and Memorials

Muzikološke studije, br. 16
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2012.
399 str.

Glazbena topografija je, prema autorici, sveukupnost lokacija pojavnosti glazbe: mjesta na kojima se glazba sluša ili izvodi, podučava, mjesta koja omogućavaju distribuciju glazbe, notnog ili zvučnog zapisa glazbe i instrumenata te ona koja čuvaju spomen na glazbenike spomen-obilježjima. Model glazbene topografije obuhvaća sve tipove lokacija povezanih s umjetničkom glazbom u Zagrebu od prve dokumentirane izvedbe opere 1799. godine do 2010, a posebno je istražena glazbena topografija Gornjega grada.

Dva najvažnija segmenta glazbene topografije prostori su muziciranja i spomen-obilježja glazbenicima, pa je njima posvećen najveći dio knjige. Prikazano je 6 zagrebačkih kazališta, 12 koncertnih dvorana, višenamjenski prostori u kojima su se održavali koncerti (ugostiteljski objekti, crkve, sjedišta društava) i lokacije na otvorenom. Spomen-obilježja obuhvaćaju spomenike i spomen-ploče, grobove i ulice imenovane u spomen glazbenicima i glazbenim piscima. Izlaganje o spomen-obilježjima ukazalo je na utjecaj politike, a brojnost i okolnosti postavljanja spomen-obilježja Vatroslavu Lisinskom iznjedrile su zaključak da je taj skladatelj “glazbeni junak” Zagreba.

Ilustracije u knjizi ukazuju na više…znati glazbeni Zagreb, a opsežni dio s prilozima čitatelju pruža povijesne i prostorne preglede, koji nastoje odgovoriti na pitanje: “Gdje je u Zagrebu stanovala (stanuje) glazba?”
Knjiga prvi put u nas daje definiciju glazbene topografije i njezinu razradu koja se može primijeniti i na slične gradove. Raznolikošću i važnošću glazbenih lokacija, kao i njihovih autora (arhitekata i umjetnika), Zagreb se je pokazao kao europski grad glazbe.