Odsjek za muzikologiju
Muzičke akademije u Zagrebu
&
Hrvatsko muzikološko društvo
GOSTUJUĆA PREDAVANJA
dr. sc. Inja Stanović
Sheffield, UK
Inja Stanović (rođena Davidović) nagrađivana je hrvatska pijanistica i istraživačica, rođena u Zagrebu koja trenutno živi u Sheffieldu, UK. Koncertirala je širom svijeta, uključujući Australiju, Hrvatsku, Francusku, Njemačku, Italiju, Sloveniju, UK i SAD. Prvi stupanj studija glazbe završila je u „Glazbenoj školi Ino Mirković“ u Opatiji s licencom Moskovskog državnog konzervatorija P.I. Čajkovski. Dva poslijediplomska programa završila je na Scholi Cantorum u Parizu, a potom je magistrirala glazbu na Bostonskom konzervatoriju. Doktorirala je na Sveučilištu u Sheffieldu s fokusom na izvoditeljsku praksu 19. stoljeća s obzirom na Chopinova djela. Trenutno radi kao predavač na Sveučilištu u Sheffieldu i kao gostujući predavač na Konzervatoriju u Birminghamu.
Inja Stanović (nee Davidović), the award-winning Croatian pianist and researcher, was born in Zagreb and is currently living in Sheffield. She has performed throughout the world, including concerts in Australia, Croatia, France, Germany, Italy, Slovenia, the United Kingdom, and the United States. She completed her first degree at the Ino Mirković School of Music in Opatija, Croatia, licensed under the P.I. Tchaikovsky Moscow State Conservatory. She went on to complete two postgraduate programs at the Schola Cantorum, Paris, before finishing her master’s at the Boston Conservatory. She earned her PhD at The University of Sheffield, focusing on nineteenth century performance practice relating to the works of Chopin. She currently works as a lecturer at the University of Sheffield and visiting lecturer at Birmingham Conservatoire.
utorak, 24. travnja 2018. 18:00, Muzička akademija, soba 326
Izvođačke prakse devetnaestog stoljeća: odnos notacije i izvedbe, razvoj stilova i kriteriji prosuđivanja
Istraživanja o povijesnim izvedbenim praksama inherentno su složena, jer su instrumenti i stilovi izvedbi uvijek u odnosu sa specifičnim kulturnim, društvenim i povijesnim aspektima. Pored mnoštva pisanih dokumenata, muzikološka istraživanja mogu se obogatiti ranim audio zapisima koji služe kao čvrsti dokazi stilskih konvencija prošlih razdoblja. Rane snimke nude neprocjenjive uvide u različite načine čitanja glazbenog teksta u devetnaestom stoljeću, kao i promjenu stilskih konvencija u praktičnoj izvedbi koja se rijetko može prepoznati iz pisanih dokumenata, pogotovo u kontekstu fluktuacije ritma i tempa, raznih načina vibrata, portamenta i tempa rubata, te improvizacijskih elemenata. Ovo predavanje izlaže raznovrsne načine upotreba ranih audio zapisa u muzikološkim istraživanjima, propituje odnose notacije i izvedbe, te na taj način ukazuje kako moderna fonomuzikologija korištenjem tehnoloških alata može pridonijeti razumijevanju izvođačkih praksi devetnaestog stoljeća.
