Lada Duraković
Pulski glazbeni život u razdoblju fašističke diktature (1926.-1943.)
Music Life in Pula during the Fascist Dictatorship (1926-1943)
Muzikološke studije, br. 8
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2003.
233 str.
Knjiga Lade Duraković istražuje kako su, u kojoj mjeri i kojim sredstvima politička kretanja, institucije i pojedinci utjecali na glazbeni život u Puli između dvaju svjetskih ratova u 20. stoljeću. Gradivo je raspoređeno u tri osnovne cjeline, njegova periodizacija temelji se na već potvrđenim kronološkim odrednicama politike fašističkog razdoblja, koje se vrlo dobro podudaraju i s etapama razvoja glazbenog života Pule.
Prva etapa (1926.-1929.) obuhvaća razdoblje institucionalizacije fašističkog režima, kada sve organizacije i udruge, pa tako i glazbene, dolaze pod okrilje fašističke stranke. Druga etapa (1930.-1940.) započinje svršetkom talijanskog parlamentarnog sustava i početkom provođenja tzv. “masovnog pristanka” uz fašizam a završava početkom konačnog raskola fašizma. U tom se razdoblju, najbogatijem glazbenim zbivanjima, najjasnije očituje utjecaj politike na glazbu, a organizacija i arbitraža nad svim glazbenim djelatnostima i društvima u rukama je lokalnih političara. U trećoj etapi (1940.-1943.) paralelno s raspadom fašizma i glazbena događanja kreću silaznom putanjom a prije svega su usmjerena k jačanju talijanske nacionalne svijesti i podizanju morala pripadnicima talijanskih oružanih snaga.
Sadržaj i naslovi pojedinih poglavlja sugerirani su ondašnjom političkom atmosferom. S ciljem izgradnje sustava koji bi u potpunosti omogućio fašizaciju društva, tijekom međuraća su u Puli osnovana mnoga tzv. potporna glazbena društva i sindikati glazbenika koji su imali zadaću fašizacije cjelokupnog glazbeničkog staleža, a politika je kreirala i sva glazbena događanja te usmjeravala i uvjetovala situaciju u glazbenom školstvu. Zato su u knjizi svakoj od tih posebnosti, koje su specifične za razdoblje fašističke diktature i na koje ni prije ni kasnije u takvom obliku ne nailazimo, posvećena posebna potpoglavlja. Cijela se studija temelji na podacima dokumentiranim u dnevnim novinama i periodici, u arhivskoj građi te u drugim izvorima. Podaci vezani uz glazbeni život smješteni su u politički, ideološki i kulturološki kontekst toga vremena, a svjedoče o tome kako su politički eksponenti postupno potpuno preuzeli svekoliku brigu oko glazbenog života grada. Na čelu glazbenih institucija izmjenjuju se tada samo “provjereni” kadrovi, glazbenici ne smiju nastupati bez posredstva sindikata, glazbeno-scenska zbivanja u Areni pod apsolutnim su patronatom udruge “Arena” u čijem su predsjedništvu podestat, prefekt te brojni visoki uglednici PNF-a. Glazbena zbivanja u velikoj mjeri organiziraju potporna društva, koja pod svojim okriljem okupljaju rijetke glazbene korpuse, a glazbena je škola u potpunosti ovisna o potpori gradske uprave i prefekture.
Prateća dokumentacija sadrži priloge vezane uz sve aspekte glazbenog života Pule u međuratnom razdoblju, a donosi i pregled opernih i operetnih izvedbi u kazalištu i u Amfiteatru, koja će biti od koristi za buduća istraživanja, budući da na muzikološkom području do sada nije zabiljen niti jedan sustavniji pokušaj obrade nekog segmenta glazbenoga života Pule. Iz tog razloga autorica iznosi sva najvažnija događanja pulskoga međuraća bez obzira jesu li ili nisu bila pod utjecaj politike.
2003.
ISBN 953-6090-22-8
150,00 kn + poštarina
