Sve objave od hmdmusic

Izdanja, Studije

Glazbena topografija Zagreba od 1799. do 2010.

1 komentar

Nada Bezić

Glazbena topografija Zagreba od 1799. do 2010. godine. Prostori muziciranja i spomen-obilježja

The Musical Topography of Zagreb form 1799 to 2010. Music-making Sites and Memorials

Muzikološke studije, br. 16
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2012.
399 str.

bezic_glazbena-topografija-zagrebaGlazbena topografija je, prema autorici, sveukupnost lokacija pojavnosti glazbe: mjesta na kojima se glazba sluša ili izvodi, podučava, mjesta koja omogućavaju distribuciju glazbe, notnog ili zvučnog zapisa glazbe i instrumenata te ona koja čuvaju spomen na glazbenike spomen-obilježjima. Model glazbene topografije obuhvaća sve tipove lokacija povezanih s umjetničkom glazbom u Zagrebu od prve dokumentirane izvedbe opere 1799. godine do 2010, a posebno je istražena glazbena topografija Gornjega grada.

Dva najvažnija segmenta glazbene topografije prostori su muziciranja i spomen-obilježja glazbenicima, pa je njima posvećen najveći dio knjige. Prikazano je 6 zagrebačkih kazališta, 12 koncertnih dvorana, višenamjenski prostori u kojima su se održavali koncerti (ugostiteljski objekti, crkve, sjedišta društava) i lokacije na otvorenom. Spomen-obilježja obuhvaćaju spomenike i spomen-ploče, grobove i ulice imenovane u spomen glazbenicima i glazbenim piscima. Izlaganje o spomen-obilježjima ukazalo je na utjecaj politike, a brojnost i okolnosti postavljanja spomen-obilježja Vatroslavu Lisinskom iznjedrile su zaključak da je taj skladatelj “glazbeni junak” Zagreba.

Ilustracije u knjizi ukazuju na više…znati glazbeni Zagreb, a opsežni dio s prilozima čitatelju pruža povijesne i prostorne preglede, koji nastoje odgovoriti na pitanje: “Gdje je u Zagrebu stanovala (stanuje) glazba?”
Knjiga prvi put u nas daje definiciju glazbene topografije i njezinu razradu koja se može primijeniti i na slične gradove. Raznolikošću i važnošću glazbenih lokacija, kao i njihovih autora (arhitekata i umjetnika), Zagreb se je pokazao kao europski grad glazbe.

2012.
ISBN 978-953-6090-47-1
 150,00 kn + poštarina
Izdanja, Studije

Najstarija misna knjiga srednjovjekovne Pule (11. stoljeće)

1 komentar

Hana Breko Kustura

Najstarija misna knjiga srednjovjekovne Pule (11. stoljeće). Notirani glazbeni kodeks iz Samostana franjevaca konventualaca u Šibeniku, tzv. šibenski Liber sequentiarum et sacramentarium

The Oldest Book for Mass Liturgy from Medieval Pula (11th Century). A Music Manuscript from the Monastery of the Conventual Franciscans in Šibenik (The so-called Liber Sequentiarum et Sacramentarium)

Muzikološke studije, br. 15
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2012.
264 str.

Najstarija misna knjiga srednjovjekovne PuleAutorica je posegnula za već poznatim rukopisom iz Samostana franjevaca konventualaca u Šibeniku iz 11. st., koji se u stručnoj literaturi navodio kao Liber sequentiarum et sacramentarium, jer ni jedna ranija studija o tom izvoru nije ponudila konačno rješenje provenijencije tog rukopisa. Autorica je, na temelju komparativnih istraživanja u specijaliziranim institutima i knjižnicama u Erlangenu i Stockholmu, konzultirajući se s istaknutim stručnjacima iz europskih i kanadskih instituta, krenula od identifikacije jednog po jednog glazbeno-liturgijskog sloja: analiza tropa i sekvencijara, molitava, teksta unicum sekvenci itd. Postignuti rezultati višegodišnjeg istraživanja ukazali su na novi ishod, koji je pobijao ranije pretpostavke o svrsi, ishodištu i odredištu ovoga kodeksa (lokalni skriptorij, kodeks pisan za Šibenik i slično), naime, da je kodeks nastao u bavarskom skriptoriju Tergernsee i da je namijenjen katedrali u Puli. Tijek i postupci u tom istraživanju prikazani su u ovome rukopisu: obuhvaćeni su osnovni podaci (datacija, pismo, notacija, ornamentika inicijala i opis rukopisa), repertoar izvora (sekvencijar, Alleluja stihovi) te prikaz lokaliteta na kojem je kodeks nastao (bavarski skriptorij Tegernsee), analiza lokaliteta za kojeg je izvor pisan (Bazilika sv. Tome apostola u Puli u kontekstu srednjovjekovne crkvene povijesti Istre) te pregled glazbenih sadržaja misala koji potvrđuju atribuciju (Gloria trop, unicum sekvenca Armonia concinnans, predaja sekvencne melodije «Mater», stihovi ofertorija). Knjiga je opremljena tablicama, popisima i faksimilima, nezaobilaznima u argumentaciji navoda.

Ova knjiga (temeljena na autoričinoj disertaciji) donosi ne samo nove podatke o tom važnom srednjovjekovnom izvoru, već i o široj glazbeno-liturgijskoj situaciji na području Istre i Primorja, te o vezama sa srednjoeuropskim skriptorijima, nepoznatima u dosadašnjoj stručnoj literaturi. Knjiga je namijenjena hrvatskim i inozemnim muzikolozima medijevistima, liturgičarima, studentima muzičkih akademija, humanističkih i društvenih studija, te širem krugu zairentesiranih za srednjovjekovnu baštinu Hrvatske i hrvatski kulturološki prostor.

2012.
ISBN 978-953-6090-45-7
150,00 kn + poštarina

Godišnji susreti, O društvu

2012. god. 13. godišnji susret

13. godišnji susret Hrvatskog muzikološkog društva 1. i 2. 6. 2012.

Hrvatsko društvo skladatelja, Berislavićeva 9, Zagreb
PETAK, 1. 6. 2012, 16.30-19.50

16.30-16.40 Alma Zubović: Pijanistički profil Ive Mačeka (1914.-2002.)
16.45-16.55 Davorka Radica: Ritamska komponenta glazbe 20. stoljeća
17.00-17.10 Jelica Valjalo: Dioklecijan – posljednja opera Ive Tijardovića
17.15-17.25 Emil Čić: Hrvatski zvjezdani trenutci br. 2
17.30-17.40 Lovorka Ruck: Riječki glazbeni noviteti
17.45-17.55 Branka Ban: Slavonski kantuali nekad i danas: stanje istraživanja vukovarske građe

18.00-18.15 odmor

18.15-18.35 Ana Kunjko i Ivana Petravić: Počeci djelovanja Oratorijskog zbora Sv. Marka: glazbeni arhiv i napisi u Svetoj Ceciliji
18.40-18.50 Lucija Konfic: Josip Mihovil Stratico u Sanguinettu – iskustva i očekivanja jednog istraživanja
18.55-19.15 Ana Čizmić: Katalog srednjovjekovnih glazbenih rukopisa u Dalmaciji
19.20-19.30 Hrvoje Beban: Dominikanska koralna tradicija u kasnosrednjovjekovnoj Dalmaciji
19.35-19.45 Hana Breko Kustura: Nepoznati dalmatinski misal “romano–spalatense(?)” – Budimpešta, Nacionalna biblioteka Széchényi, 14. stoljeće

 

SUBOTA, 2. 6. 2012. 9.30-10.55

9.30-10.40 Okrugli stol posvećen 100. obljetnici rođenja Huberta Pettana

9.30-9.40 Vilena Vrbanić: Ostavština Huberta Pettana u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu
9.40-9.50 Rozina Palić-Jelavić: Hubert Pettan i Ivan Zajc
9.50-10.00 Nada Bezić: Pettanova neobjavljena knjiga 150 godina Muzičke škole “Vatroslav Lisinski” u Zagrebu
10.00-10.10 Sanja Majer-Bobetko: Predstavljanje rukopisne knjige Friderik Rukavina – istaknuti hrvatski dirigent
10.10-10.30 Lucija Bodić i Tereza Špralja: Iz korespondencije Huberta Pettana
10.30-10.40 Koraljka Kos: Solo-pjesme Huberta Pettana

Završna diskusija

 

U 11 sati počinje godišnja skupština Hrvatskog muzikološkog društva promocijom novih izdanja

Godišnja skupština, O društvu, Obljetnice i predstavljanja

Svečana sjednica povodom 20. obljetnice HMD-a 2012.

Obilježena 20. obljetnica Hrvatskog muzikološkog društva

[slideshow_deploy id=’1809′]

 

U povodu 20. obljetnice osnutka Hrvatsko muzikološko društvo održalo je 26. 3. 2012. u Zagrebu u Tribini Grada Zagreba svečanu sjednicu na kojoj su izneseni rezultati i postignuća njegova djelovanja na području muzikološke znanosti.

Hrvatsko muzikološko društvo jedina je stručna udruga te vrste u Hrvatskoj te je posebno intenzivno razvila svoju izdavačku djelatnost i međunarodnu suradnju preko edicija i znanstvenih skupova.

Na sjednici su evocirani počeci nastanka Društva, a predočeni su izvještaji o upravnim tijelima i članstvu, izdavačkoj i predavačkoj djelatnosti, o znanstvenim skupovima, projektima, sekcijama i Nagradi Dragan Plamenac.

Društvo danas okuplja 269 članova iz Hrvatske i inozemstva. Dosad su objavljena 43 knjiška i notna izdanja u osam serija, za koja su njihovi autori i HMD dobili desetak nagrada i priznanja, te 80 brojeva dvaju časopisa (Arti musices i International Review of the Aesthetics and Sociology of Music) čiji je HMD glavni izdavač. Nadalje, HMD je organizirao 113 znanstvenih predavanja pretežno inozemnih muzikologa iz 16 zemalja, organizirao je i suorganizirao 10 međunarodnih znanstvenih skupova u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Dubrovniku i Veneciji s više od 200 domaćih i inozemnih referenata te 12 godišnjih sastanaka domaćih muzikologa s ukupno 240 izlaganja. HMD je također skrbio o suradnji s velikim međunarodnim projektima RISM u Frankfurtu i RILM u New Yorku, te organizirao 16 godišnjih radionica mladih muzikologa u Dubrovniku s više od 100 studentskih sudionika iz Hrvatske, Irske, Italije i Slovenije. Društvo dodjeljuje „Nagradu Dragan Plamenac“ za posebne zasluge u muzikologiji.

HMD je po prvi put imenovao i petero počasnih članova za iznimne zasluge za HMD i hrvatsku muzikologiju u cjelini; to su akademici HAZU Ivan Supičić, Koraljka Kos i Ante Stamać, te istaknuti međunarodni muzikolozi i sveučilišni profesori Ivano Cavallini (Italija) i Harry White (Irska).

Godišnja skupština, O društvu, Obljetnice i predstavljanja

Svečana sjednica povodom 20. obljetnice HMD-a 2012. – poziv

Svim članovima HMD!

Poštovani,

dana 27. ožujka Hrvatsko muzikološko društvo navršit će 20 godina postojanja. Tu bismo obljetnicu željeli iskoristiti da se prisjetimo svih onih koji su se oko njegova osnutka angažirali, da rezimiramo sve ono što je u tom razdoblju ostvareno, ali da tome i nazdravimo.

Stoga Vas pozivamo na

SVEČANU SJEDNICU

Dnevni red

  1. Pozdravi
  2. Izvještaji o djelatnostima HMD-a 1992.-2011.:
    • predsjednici, potpredsjednici i tajnici
    • članstvo
    • izdavačka djelatnost
    • gostujuća predavanja
    • znanstveni i stručni skupovi
    • projekti i pripomoći
    • sekcije
    • nagrada „Dragan Plamenac“
  3. Imenovanje počasnih članova HMD-a

Svečana sjednica će se održati:

u ponedjeljak 26. ožujka 2012.
s početkom u 11:00 sati
u dvorani Tribine grada Zagreba, Kaptol 27, u Zagrebu.

------------------------------------------------------------

Nakon radnog dijela pozivamo Vas na domjenak

Za Upravni odbor HMD:
Dr. Vjera Katalinić, predsjednica

Izdanja, Studije

Glagoljaško pjevanje u Kraljevici

Gorana Doliner

Glagoljaško pjevanje u Kraljevici. Književno-povijesne pojave, kontekstualne strukture i glazbene osobine napjeva

Glagolitic Singing in Kraljevica. Literary-historical Phenomena, Textual Structures and Musical Characteristics of the Chant

Muzikološke studije, br. 14
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2011.
155 str.

 

Glagoljaško pjevanje u KraljeviciKompleks glagoljaštva s njegovom glazbenom dimenzijom svakako je pojava od posebna interesa i jasne povijesne važnosti za hrvatsku glazbenu kulturu, kako unutar nje same tako i u pogledu silnica koje nas iz nje i u nju kulturološki vode nadaleko – i prostorno i vremenski.
Ova je knjiga nastala na temelju dugogodišnjeg rada i autoričina bavljenja ne samo glagoljaškim pjevanjem u Kraljevici, nego i prije svega u Novom Vinodolu te široj sjeverno-jadranskoj regiji. Stoga je i bilo moguće meritorno višekratno upozoravati na povezanost inače „prilično jedinstvene glazbene liturgijske prakse“ na obrađivanom lokalitetu i u Hrvatskom Primorju sa srodnim pojavama u Istri i na sjeverno-jadranskim otocima. Pritom su autorici podjednako dobro poslužili izvori i uporišta poput ostavštine zaslužne proučavateljice glagoljaškog pjevanja Lujze Kozinović i ostali povijesni izvori nastali tijekom više od dva prethodna stoljeća, a sve to uz nadopunu i nadgradnju dugogodišnjim vlastitim terenskim istraživanjima.
Za potvrdu osnovne teze da je glagoljaško pjevanje specifični i varirajući amalgam starijih bizantskih i gregorijanskih slojeva s lokalnim folklornim postupcima i izričajima u beskonačnim varijantama može se u tekstu naći dovoljno važnih dokaza i zanimljivih zagovora, koji će i specijaliziranog i tek stručno znatiželjnog čitatelja uvjeriti u vjerodostojnost diskursa i potrebu da se i na ovaj metodološki način nastavi daljnje istraživanje hrvatske glagoljaške glazbene baštine.
Autorica s pravom upozorava na nužnost filološko-muzikološkog pristupa kao modela za proučavanje drugih lokaliteta izvan polaznoga, želi li se fenomen sagledati u cjelini kako je postojao i još postoji u društvenoj zbilji i praksi, ne dovodeći pritom u pitanje ono što je sama nazvala „jasnom hijerarhijom crkvene glazbe“, odnosno primatom teksta nad tonom, tj. činjenicu da su glazbene forme glagoljaškog pjevanja neraskidivo vezane uz sadržaj, funkciju i strukturu uglazbljenih tekstova. Čitavom dosad izvrsno proučenom i uzorno predstavljenom kompleksu glagoljaštva kao liturgijsko-crkvene, jezične i jezikoslovne, spisateljske, tiskarske i ostale pojave ovom se (i ovakvom) studijom još jednom potvrđuje glazbena, odnosno muzikološka komponenta kao njegovo bitno i specifično obogaćenje.
Nadalje, u području uže omeđenom glazbenom problematikom, važnim i zanimljivim se čini kompleks problema vezanih uz najopćenitije odrednice tipa „pučko-gradsko“. Autorica pomno razrađuje niz razina i slojeva koji upućuju na izrazitu složenost odnosa između, na primjer, usmene tradicije glagoljaškog pjevanja kakva je u Kraljevicu prenesena iz Novog Vinodolskog oko 1790. i kasnije tradicije komponiranja „umjetničke“ crkvene glazbe s jedne strane, te uvođenja orgulja 1863. s druge strane. Ovaj kompleks uključuje i fin autoričin smisao da u neku vrstu spontane nevremenitosti glagoljaškog pjevanja unese i izvjesnu dozu povjesnosti, uspostavljajući kontinuitet repertoara i pjevanja prema historiografskom metodom utvrđenim postajama konkretnih i relevantnih povijesnih događaja i zbivanja – od oko 1790. preko 1819., 1869/70., 1945/50. do 1964., 1979. i 1981.

2011.
ISBN 978-953-6090-40-2
150,00 kn + poštarina
Skupovi, Skupovi

Međunarodni muzikološki skup „Franjo Ksaver Kuhač (1834-1911): Glazbena historiografija i identitet“

Međunarodni muzikološki skup
„Franjo Ksaver Kuhač (1834-1911):
Glazbena historiografija i identitet“

Hrvatsko muzikološko društvo
(hmd@hmd-music.hr)
i
Odsjek za povijest hrvatske glazbe Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
(glazba@hazu.hr)
Kuhačev portret
Kuhačev portret

organiziraju međunarodni muzikološki skup „Franjo Ksaver Kuhač (1834-1911): Glazbena historiografija i identitet“ u povodu stote obljetnice preminuća istaknutog pionira historijske muzikologije, etnomuzikologije i glazbene historiografije u Hrvatskoj.
Skup će se održati 27., 28. i 29. listopada 2011. u palači HAZU, Zagreb, Zrinjski trg 11.

Prvo tematsko težište skupa, kako je najavljeno u njegovu naslovu, je problematizacija poimanja, konstruiranja i pisanja glazbene historiografije kako ju je u svojem opsežnom i složenom opusu oprimjerio na slučaju hrvatske i južnoslavenske glazbene historiografije F. Ks. Kuhač. S obzirom da je Kuhač djelovao pretežno u doba „nacionalnog romantizma“, u kojem su se sličnom ili identičnom problematikom bavile i mnoge druge europske nacionalne muzikologije, obuhvaćene su – uz one s temama vezanim uz Kuhača – i sukladne etničke i nacionalne teme, kao i one koji ovu problematiku obrađuju teorijski i načelno.

Drugo tematsko težište jest pitanje poimanja, stvaranja i utvrđivanja glazbenog identiteta – na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i/ili nadnacionalnoj razini – koji na složen i ponekad kontroverzan način ilustrira upravo Kuhačev primjer vlastita laviranja između hrvatskog, južnoslavenskog ili panslavenskog identiteta. Moguće ga je artikulirati unutar širega tematskog okvira odnosa glazbe i identiteta, koji uključuje procese izražavanja i stvaranja identitetâ glazbom u različitim povijesnim i društvenim uvjetima i s različitim ideološkim pozadinama, s obzirom na etnicitet, većinske i manjinske zajednice, pojedince i kolektiv, spol i rod, profesiju itd.

Službeni jezici skupa su hrvatski i engleski, duljina izlaganja 20 minuta.

 

Program skupa / Programme of the meeting
Sažetci / Abstracts
Slike / Images
Program koncerta / Programme of the concert

Godišnja skupština, O društvu

20. redovita godišnja skupština HMD-a 2011.

Svim članovima HMD!

Poštovana kolegice / poštovani kolega,
Ovime Vas pozivamo na

20. REDOVITU GODIŠNJU SKUPŠTINU
HRVATSKOG MUZIKOLOŠKOG DRUŠTVA
ZA 2011. GODINU.

------------------------------------------------------------

Uvod

Promocija novih izdanja HMD-a

Dnevni red

  1. Izbor radnog predsjedništva, zapisničara i ovjerovitelja
  2. Zapisnik s godišnje skupštine HMD za 2010. godinu
  3. Izvješće o djelatnostima i ostvarenim akcijama HMD u 2010. godini
  4. Izvješće o prihodima i rashodima HMD u 2010. godini
  5. Plan rada HMD za 2011. godinu
  6. Proračun HMD za 2011. godinu (redovita djelatnost Društva)
  7. Izvješće Nadzornog odbora
  8. Izvješće Povjerenstva za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» za 2010.
  9. Razno

rule08

Skupština s uvodnim dijelom održat će se:

u subotu 14. svibnja 2011.
s početkom u 11:00 sati
u dvorani Tribine grada Zagreba, Kaptol 27, u Zagrebu.

Ponovno će biti organizirana prigodna prodaja edicija HMD-a, a svi koji su ih naručili, moći će ih i preuzeti.

Za Upravni odbor HMD:
Dr. Vjera Katalinić, predsjednica

Godišnja nagrada, Nagrada Dragan Plamenac

Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2011. godinu

Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2011. godinu dodijeljena je dr. sc. Gorani Doliner

DolinerDodijeljena je nagrada Plamenac za 2011. god. Dobitnica je dr. sc. Gorana Doliner za nosač zvuka Tradicija glagoljaškog pjevanja u Hrvatskoj nakladnika Cantus d.o.o. iz Zagreba (CD 98898499442), te za knjigu Glagoljaško pjevanje u Kraljevici u izdanju Hrvatskog muzikološkog društva. Oba izdanja objavljena su 2011. godine.

Obrazloženje

Gorana Doliner niz godina proučava tradiciju glagoljaškog pjevanja. Njezin kontinuiran rad na tom području urodio je 2011. dvama izdanjima koja su važan prinos istraživanju ovog specifičnog fenomena hrvatske kulture.
Prvo izdanje, kompaktni disk naslovljen Tradicija glagoljaškog pjevanja u Hrvatskoj, kojega je uz potporu HDS ZAMP-a objavio Cantus d.o.o. iz Zagreba, uspjeli je, reprezentativan izbor od 25 primjera zemljopisno i sadržajno raznolikih oblika glagoljaškog pjevanja snimljenih od pedesetih do devedesetih godina 20. stoljeća. Riječ je o dokumentarnim (terenskim) snimcima pohranjenima u Staroslavenskom institutu i Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu koje su snimili razni istraživači glagoljaškog pjevanja. Ovim odabirom Gorana Doliner željela je predstaviti tradicijski najvažnije (i najstarije) slojeve glagoljaške pjevane baštine ne zanemarujući pritom estetske kriterije zvukovne kvalitete izvedbi i oblikovanja glazbene cjeline. Osim što je riječ o dokumentarnom zvučnom prikazu, namjera priređivačice je bila da odabrani primjeri postanu i rado slušani glazbeni sadržaj.
U pomnoj gradnji cjeline albuma Gorana Doliner je predstavila raznolikost i kontraste tradicije glagoljaškog pjevanja koja se usmenim putem očuvala od Istre i kvarnerskih otoka Krka i Cresa te primorskih žarišta Novog Vinodolskog, Senja i Kraljevice, preko sjeverne Dalmacije, otoka Paga i srednjodalmatinskih otoka Šolte, Brača i Hvara do otoka Korčule i Neretvanske krajine. Primjere liturgijskog i paraliturgijskog pjevanja, pjevane molitve i pučke nabožne popjevke, otpjevane na jednom od slojeva hrvatskoga jezika – od crkvenoslavenskoga hrvatske redakcije do živoga pučkog jezika – izvode pučki pjevači i pjevačice, solistički i višeglasno, ponekad i uz orguljsku pratnju. Pomno transkribirani tekstovi napjeva otisnuti su u popratnoj knjižici nakon uvodnog teksta u kojem autorica izbora sažeto prikazuje stanje izvora, ishodišta i namjeru ovog izdanja.
U knjizi Glagoljaško pjevanje u Kraljevici, koju je kao 14. naslov serije Muzikološke studije objavilo Hrvatsko muzikološko društvo, Gorana Doliner muzikološko-filološkim pristupom sagledava fenomen uglazbljenog glagoljaštva u cjelini kako je postojao i još postoji u društvenoj zbilji i praksi. Ne dovodeći u pitanje činjenicu da su glazbeni oblici glagoljaškog pjevanja neraskidivo vezani uz sadržaj, funkciju i strukturu uglazbljenih tekstova, ovakav pristup potvrđuje glazbenu, odnosno muzikološku komponentu kao bitno specifično obogaćenje u sagledavanju kompleksa glagoljaštva kao liturgijsko-crkvene, jezične i jezikoslovne, spisateljske, tiskarske, političke i kulturološke pojave. Nastala na temelju autoričina višegodišnjeg rada i istraživanja glagoljaškog pjevanja u Kraljevici, ali i u široj sjevernojadranskog regiji, uz obradu ostavštine proučavateljice glagoljaškog pjevanja Lujze Kozinović i drugih povijesnih izvora nastalih tijekom više od dva stoljeća, ova knjiga proširuje zemljopisnu kartu obrađenih lokaliteta s tradicijom glagoljaškog pjevanja i dopunjuje dosadašnje spoznaje o razvoju ovog fenomena.

Godišnji susreti, O društvu

2011. god. 12. godišnji susret

12. godišnji susret Hrvatskog muzikološkog društva
13. i 14. svibnja, 2011.
Tribine grada Zagreba, Kaptol 27

PETAK, 13. 5. 2011, 16.30-19.30

18.00-18.15 odmor

SUBOTA, 9.30-11.00

  • 9.30-9.40 Lovorka Ruck: Vijesti iz Rijeke: 100. obljetnica rođenja skladatelja i glazbenog pedagoga Josipa Kaplana i Simfonijska impresija Vjekoslava Gržinića
  • 9.45-9.55 Hrvoje Beban: Badijska zbirka liturgijsko-glazbenih kodeksa u franjevačkom samostanu Male braće u Dubrovniku
  • 10.00-10.10 Ana Čizmić: Katalog srednjovjekovnih glazbenih rukopisa u Dalmaciji
  • 10.15-10.25 Davorka Radica: O utemeljenosti vizualne predodžbe glazbenog prostora i vremena
  • 10.30-10.40 Lada Duraković: Odjel za glazbu pulskoga Sveučilišta
  • 10.45-10.55 Ljerka Perči: Nekoliko riječi o F. A. Werneru i putovanju željeznicom u 19. stoljeću

U 11 sati počinje godišnja skupština Hrvatskog muzikološkog društva promocijom novih izdanja