Sve objave od hmdmusic

Djelatnosti, Izdanja, Opća povijest

Povijest glazbe srednjega vijeka

Komentiraj

Jacques Chailley

Povijest glazbe srednjega vijeka

Opća povijest glazbe, sv. 1
Prev. s francuskog Jelena Knešaurek Carić
Nasl. izv.: Histoire musicale du moyen age
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2006.
273 str.

chailley_povijest-glazbe-srednjega-vijekaBilješka o autoru

Francuski muzikolog i skladatelj Jacques Chailley (Pariz, 1910. – Montpellier, 1999.) studirao je na Pariškom konzervatoriju kompoziciju kod N. Boulanger, C. Delvincourta i P.-H. Büssera (1925.-27; 1933.-35.), dirigiranje kod W. Mengelberga i P. Monteuxa (1935.-37.) i muzikologiju kod A. Pirroa, Yv. Rokseth i A. Smijersa (1930.-37.). Pohađao je i tečaj povijesti francuske srednjovjekovne književnosti na Sorbonni (G. Cohen, 1932.-36.). God. 1952. postigao je državni doktorat s tezama glazbenoj školi St. Martiala u Limogesu i šansonima G. de Coincia. Kao profesor predavao je u Liceju Pasteur, na Konzervatoriju (1937.-52.), na Sorbonni (1952.-79.), u Liceju la Fontaine, bio je ravnatelj Muzikološkog instituta (1952.-73.) i Schole Cantorum (1962.-81.), sve u Parizu. Bio je gostujući profesor na sveučilištima u SAD-u i Kanadi (1965.-71.). U početku se posvetio oživljavanju srednjovjekovne glazbe, obnovi sveučilišnog kazališta (utemeljio je dvije kazališne družine na Sorbonni 1933. i 1936.) i glazbenom odgoju (bio je predsjednik francuskog Nacionalnog povjerenstva za glazbu 1964.-66.). Kao znanstvenik čitav se život posebno bavio pitanjima glazbe Srednjega vijeka i glazbene analize, a nakon 1955. proučavao je evoluciju glazbenog jezika, glazbu antičke Grčke, etnomuzikološke probleme, i dr. Autor je niza znanstvenih članaka te 23 knjige, među kojima se osim Histoire musicale du Moyen Age, ističu L’imbroglio des modes; La musique et le signe; Traité historique d’analyse musicale; La flute enchantée, opéra maçonnique; 40.000 ans de musique: l’homme a la découverte de sa musique, od kojih je nekoliko doživjelo više izdanja i prevedeno na engleski i njemački. Bio je urednik časopisa (Revue internationale de musique) i notnih izdanja (npr. J. S. Bach: L’art de la fugue: édition critique et analytique). Skladao je nekoliko opera (Thyl de Flandre mu je praizvedena 1954. u kazalištu La Monnaie u Bruxellesu), balet La dame a la licorne (J. Cocteau, 1952.), više scenskih glazbi, simfoniju (1947.) i druga orkestralna djela, vokalnu i komornu glazbu, te skladbe za glasovir. Inače skladateljski ekletik, bio je među prvom skladateljima koji je upotrijebio Martenotove valove.

Bilješka o knjizi

Knjiga Povijest glazbe Srednjega vijeka u francuskom izvorniku dio je serije „Collection hier“ poznatog francuskog izdavača Presses Universitaires de France i predstavljala je niz desetljeća nakon prvog izdanja 1950. standardni udžbenik za glazbu Srednjega vijeka na francuskim sveučilištima. Knjiga se bavi dugim (5.-15. stoljeće) i ključnim razdobljem u povijesti europske umjetničke glazbe. Podijeljena je na dva dijela u dvadeset poglavlja: Postanci (1-12. stoljeće) i spomenici (kraj 12.-15. stoljeće). U prvome dijelu raspravlja se o tradicijama starogrčke glazbe, kraju rimske civilizacije i početcima kršćanske glazbe, širenju liturgijske glazbe, Grgurovu dobu, prvoj karolinškoj renesansi i velikim izumima 9. stoljeća, dozrijevanju Srednjega vijeka, prvim koracima moderne glazbe i velikoj renesansi 12. stoljeća. U drugome dijelu raspravlja se o pomaku naglaska na sjever Francuske, kraju srednjovjekovnog klasicizma i psihozi modernizma s Ars novom u 14. stoljeću, te u potrazi za novim klasicizmom i početku renesanse u drugoj četvrtini 15. stoljeća. U odnosu na druge, pretežno pozitivistički pisane povijesti glazbe Srednjega vijeka, autor ovoga djela dao je maestralnu sintezu temeljnih podataka u kontekstu općepovijesnih, vjerskih, političkih, literarnih, arhitektonskih i drugih umjetničkih i društvenih pojava, napisavši vrhunsko djelo glazbene i komparativne medijevistike te svjetske muzikologije i kulturologije druge polovice 20. stoljeća. Istodobno, ono obiluje erudicijom kakvu ne pokazuje nijedno drugo djelo takve vrste u svijetu. Vokabular je izvanredno bogat, ideje često provokativne u ispravljanju uvriježenih, a krivih toposa o srednjovjekovlju, ili hrabro svježe i u međuvremenu široko prihvaćene, jer su temeljito znanstveno fundirane. Stil je jasan i tipično francuski briljantan, pa će se objavljivanjem ovog djela u hrvatsku muzikologiju zacijelo unijeti nova, dosad nepoznata kvaliteta pisanja znanstvenog teksta na tom području. S obzirom na izneseni profil, sadržaj i način mišljenja i pisanja, ovo će djelo biti korisno, prihvatljivo i zanimljivo ne samo specijalistima muzikolozima za razdoblje Srednjega vijeka, studentima glazbe općenito i osobito muzikologije, nego i ljubiteljima glazbe i svih umjetnosti, te najširem krugu humanističkih i društvenih znanstvenika koji se bave medijevistikom, naročito zato što u hrvatskoj znanstvenoj muzikološkoj literaturi ne postoji ni jedno jedino djelo (ni autorsko ni prijevodno) koje tretira razdoblje glazbenoga Srednjega vijeka u cjelini i sintetički.

Napomena urednika

Knjiga J. Chailleya Povijest glazbe Srednjega vijeka, nastala tijekom 1940-ih, u autorskim je revizijama u iduća dva izdanja do 1980-ih pretrpjela tek manje izmjene u stavkama korištene literature i osobito navedenih snimaka na pločama starijega datuma. Stoga nalazimo za shodno da čitatelja uputimo na vlastito pronalaženje odgovarajućih novih snimaka srednjovjekovne glazbe, nastalih tijekom posljednjih pedesetak godina, koje bi na koristan i poželjan način obilno nadopunile ovdje navedene snimljene zvukovne izvore. Izdavači hrvatskog izdanja obvezali su se, naime, ugovorom da u nj neće ni u kojem dijelu unijeti nikakve izmjene i nadopune. Izvorni pak tekst ove knjige u cjelini je toliko dragocjen da se unatoč starijem datumu nastanka čini jednim od kapitalnih djela glazbene medievistike uopće, što je i glavni razlog njegova prevođenja u situaciji posvemašnjeg nepostojanja takve literature u našem znanstveno-kulturnom krugu.

2003.
ISBN 953-6090-23-6
cijena: 38 €; za članove: 19 €

Novosti

Glazbeni izvori u Spomenici župe sv. Mihaela u Osijeku (Nutarnjem gradu) u razdoblju od 1904.-1934. godine

Glazbeni izvori u Spomenici župe sv. Mihaela u Osijeku (Nutarnjem gradu) u razdoblju od 1904.-1934. godine

Branka Ban

Knjiga Spomenica rkt župe sv. Mihaela u Osijeku – Nutarnjem gradu 1904.-1934. godine je predstavljena u srijedu 13. svibnja 2009. godine kao novo izdanje Državnog arhiva i Rkt župe Sv. Mihaela u Osijeku. Nakon Kanonskih vizitacija (knjiga 5), koje obuhvaćaju Osijek i okolicu u razdoblju od 1732.-1833., ova publikacija otkriva nove podatke iz života župe sv. Mihaela krajem 19.i početkom 20. stoljeća. Iz obilja raznovrsnih, uočili smo bogatstvo glazbenih izvora. Među njima pak dominiraju dvije teme: osobnost Josipa Kamnikara i osnivanje Cecilijinog društva u Osijeku II. Josip Kamnikar (dirigent, skladatelj i uređivač crkvenih glazbenih publikacija) je djelovao kao moderator svih zbivanja na području tadašnjeg župskog glazbenog života. Potom, značajno je utjecao na osnivanje Cecilijinog društva u Osijeku II 1933. godine (kao nastavljača ideja J. N. Hummela ostvarenih još 1850. u korijenima tada osnovanog društva Essegger Kirchen Musik Verein). Naposljetku, završavamo upitom: nije li današnji crkveni pjevački zbor župe svetoga Mihaela možebitni nastavljač tradicije Cecilijinog društva u Osijeku II, s obzirom da dokument o prestajanju djelovanja Cecilijinog društva dosad nismo pronašli?

Godišnja skupština, O društvu

21. redovita godišnja skupština HMD-a 2012.

Svim članovima HMD!

Zagreb, 21. svibnja 2012.

Poštovana kolegice / poštovani kolega,

Ovime Vas pozivamo na

21. REDOVITU GODIŠNJU SKUPŠTINU
HRVATSKOG MUZIKOLOŠKOG DRUŠTVA ZA
2012. GODINU.

Uvod:

Promocija novih izdanja HMD-a

Dnevni red:

1) Izbor radnog predsjedništva, zapisničara i ovjerovitelja
2) Zapisnik s godišnje skupštine HMD za 2011. godinu
3) Izvješće o djelatnostima i ostvarenim akcijama HMD u 2011. godini
4) Izvješće o prihodima i rashodima HMD u 2011. godini
5) Plan rada HMD za 2012. godinu
6) Proračun HMD za 2012. godinu (redovita djelatnost Društva)
7) Izvješće Nadzornog odbora
8) Izvješće Povjerenstva za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» za 2011.
9) Razno

Skupština s uvodnim dijelom održat će se:
– u subotu 2. lipnja 2012.
– s početkom u 11:00 sati
– u dvorani Hrvatskog društva skladatelja, Berislavićeva 9, u Zagrebu.

Ponovno će biti organizirana prigodna prodaja edicija HMD-a.

Za Upravni odbor HMD:
Dr. Vjera Katalinić, predsjednica

Godišnja nagrada, Nagrada Dragan Plamenac

Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2012. godinu

Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2012. godinu dodijeljena je dr. sc. Nadi Bezić

BezićDodijeljena je nagrada Plamenac za 2012. god. Dobitnica je dr. sc. Nada Bezić za knjigu Glazbena topografija Zagreba od 1799. do 2010 : Prostori muziciranja i spomen-obilježja, Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb 2012.

 

Obrazloženje

Knjiga Nade Bezić Glazbena topografija Zagreba od 1799. do 2010. s podnaslovom Prostori muziciranja i spomen-obilježja zasniva se uz sveobuhvatni i temeljit uvid u literaturu na intenzivnom terenskom istraživanju, što ga je autorica s evidentnim strastvenim istraživačkim „nervom“ godinama provodila. Golemu sakupljenu građu predstavila je ovdje sustavno i pregledno, služeći se uobičajenom muzikološkom terminologijom. Štoviše, ona hrvatsku muzikološku terminologiju obogaćuje uvodeći novi termin „glazbena topografija“, koji definira kao mjesta javne izvedbe, za razliku od šireg značenja glazbenosti grada. Nadalje izlaže modele predstavljanja topografije grada, razradbu glazbene topografije na primjeru Zagreba (mjesta izvedbe poput kazališta, koncertnih dvorana i višenamjenskih prostora u kojima su se održavali koncerti, dvorana i vrtova u ugostiteljskim objektima, crkava, lokacija na otvorenom, zatim mjesta poduke, mjesta distribucije, spomen-obilježja, ostalo) i kriterije izbora pojedinih lokaliteta. Usto njezinu kritičku oku nisu promakle neke historiografske zablude i netočni podaci koje ovdje i ispravlja.
U svojoj nakani da na jednom mjestu pregledno predstavi prostore glazbe u Zagrebu Nada Bezić je u potpunosti uspjela, a gdjekad je taj cilj svojim interpretacijama i nadmašila. U njoj se ne predstavljaju samo relevantne lokacije, već je to povijesna i suvremena, ali i kritička promenada kroz arhitekturu, vlasnike prostora, repertoare, gostovanja itd., dakle šarolik panotpikum glazbenog života grada. Stoga se može zaključiti da znanstvena knjiga Glazbena topografija Zagreba od 1799. do 2010. kao potpuni novum u hrvatskoj muzikologiji donosi mnoštvo dosad potpuno nepoznatih muzikološki relevantnih sadržaja, i, štoviše, otvara nova područja istraživanja unutar discipline.

Izdanja, Studije

Glazbena topografija Zagreba od 1799. do 2010.

1 komentar

Nada Bezić

Glazbena topografija Zagreba od 1799. do 2010. godine. Prostori muziciranja i spomen-obilježja

The Musical Topography of Zagreb form 1799 to 2010. Music-making Sites and Memorials

Muzikološke studije, br. 16
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2012.
399 str.

bezic_glazbena-topografija-zagrebaGlazbena topografija je, prema autorici, sveukupnost lokacija pojavnosti glazbe: mjesta na kojima se glazba sluša ili izvodi, podučava, mjesta koja omogućavaju distribuciju glazbe, notnog ili zvučnog zapisa glazbe i instrumenata te ona koja čuvaju spomen na glazbenike spomen-obilježjima. Model glazbene topografije obuhvaća sve tipove lokacija povezanih s umjetničkom glazbom u Zagrebu od prve dokumentirane izvedbe opere 1799. godine do 2010, a posebno je istražena glazbena topografija Gornjega grada.

Dva najvažnija segmenta glazbene topografije prostori su muziciranja i spomen-obilježja glazbenicima, pa je njima posvećen najveći dio knjige. Prikazano je 6 zagrebačkih kazališta, 12 koncertnih dvorana, višenamjenski prostori u kojima su se održavali koncerti (ugostiteljski objekti, crkve, sjedišta društava) i lokacije na otvorenom. Spomen-obilježja obuhvaćaju spomenike i spomen-ploče, grobove i ulice imenovane u spomen glazbenicima i glazbenim piscima. Izlaganje o spomen-obilježjima ukazalo je na utjecaj politike, a brojnost i okolnosti postavljanja spomen-obilježja Vatroslavu Lisinskom iznjedrile su zaključak da je taj skladatelj “glazbeni junak” Zagreba.

Ilustracije u knjizi ukazuju na više…znati glazbeni Zagreb, a opsežni dio s prilozima čitatelju pruža povijesne i prostorne preglede, koji nastoje odgovoriti na pitanje: “Gdje je u Zagrebu stanovala (stanuje) glazba?”
Knjiga prvi put u nas daje definiciju glazbene topografije i njezinu razradu koja se može primijeniti i na slične gradove. Raznolikošću i važnošću glazbenih lokacija, kao i njihovih autora (arhitekata i umjetnika), Zagreb se je pokazao kao europski grad glazbe.

2012.
ISBN 978-953-6090-47-1
 150,00 kn + poštarina
Izdanja, Studije

Najstarija misna knjiga srednjovjekovne Pule (11. stoljeće)

1 komentar

Hana Breko Kustura

Najstarija misna knjiga srednjovjekovne Pule (11. stoljeće). Notirani glazbeni kodeks iz Samostana franjevaca konventualaca u Šibeniku, tzv. šibenski Liber sequentiarum et sacramentarium

The Oldest Book for Mass Liturgy from Medieval Pula (11th Century). A Music Manuscript from the Monastery of the Conventual Franciscans in Šibenik (The so-called Liber Sequentiarum et Sacramentarium)

Muzikološke studije, br. 15
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2012.
264 str.

Najstarija misna knjiga srednjovjekovne PuleAutorica je posegnula za već poznatim rukopisom iz Samostana franjevaca konventualaca u Šibeniku iz 11. st., koji se u stručnoj literaturi navodio kao Liber sequentiarum et sacramentarium, jer ni jedna ranija studija o tom izvoru nije ponudila konačno rješenje provenijencije tog rukopisa. Autorica je, na temelju komparativnih istraživanja u specijaliziranim institutima i knjižnicama u Erlangenu i Stockholmu, konzultirajući se s istaknutim stručnjacima iz europskih i kanadskih instituta, krenula od identifikacije jednog po jednog glazbeno-liturgijskog sloja: analiza tropa i sekvencijara, molitava, teksta unicum sekvenci itd. Postignuti rezultati višegodišnjeg istraživanja ukazali su na novi ishod, koji je pobijao ranije pretpostavke o svrsi, ishodištu i odredištu ovoga kodeksa (lokalni skriptorij, kodeks pisan za Šibenik i slično), naime, da je kodeks nastao u bavarskom skriptoriju Tergernsee i da je namijenjen katedrali u Puli. Tijek i postupci u tom istraživanju prikazani su u ovome rukopisu: obuhvaćeni su osnovni podaci (datacija, pismo, notacija, ornamentika inicijala i opis rukopisa), repertoar izvora (sekvencijar, Alleluja stihovi) te prikaz lokaliteta na kojem je kodeks nastao (bavarski skriptorij Tegernsee), analiza lokaliteta za kojeg je izvor pisan (Bazilika sv. Tome apostola u Puli u kontekstu srednjovjekovne crkvene povijesti Istre) te pregled glazbenih sadržaja misala koji potvrđuju atribuciju (Gloria trop, unicum sekvenca Armonia concinnans, predaja sekvencne melodije «Mater», stihovi ofertorija). Knjiga je opremljena tablicama, popisima i faksimilima, nezaobilaznima u argumentaciji navoda.

Ova knjiga (temeljena na autoričinoj disertaciji) donosi ne samo nove podatke o tom važnom srednjovjekovnom izvoru, već i o široj glazbeno-liturgijskoj situaciji na području Istre i Primorja, te o vezama sa srednjoeuropskim skriptorijima, nepoznatima u dosadašnjoj stručnoj literaturi. Knjiga je namijenjena hrvatskim i inozemnim muzikolozima medijevistima, liturgičarima, studentima muzičkih akademija, humanističkih i društvenih studija, te širem krugu zairentesiranih za srednjovjekovnu baštinu Hrvatske i hrvatski kulturološki prostor.

2012.
ISBN 978-953-6090-45-7
150,00 kn + poštarina

Godišnji susreti, O društvu

2012. god. 13. godišnji susret

13. godišnji susret Hrvatskog muzikološkog društva 1. i 2. 6. 2012.

Hrvatsko društvo skladatelja, Berislavićeva 9, Zagreb
PETAK, 1. 6. 2012, 16.30-19.50

16.30-16.40 Alma Zubović: Pijanistički profil Ive Mačeka (1914.-2002.)
16.45-16.55 Davorka Radica: Ritamska komponenta glazbe 20. stoljeća
17.00-17.10 Jelica Valjalo: Dioklecijan – posljednja opera Ive Tijardovića
17.15-17.25 Emil Čić: Hrvatski zvjezdani trenutci br. 2
17.30-17.40 Lovorka Ruck: Riječki glazbeni noviteti
17.45-17.55 Branka Ban: Slavonski kantuali nekad i danas: stanje istraživanja vukovarske građe

18.00-18.15 odmor

18.15-18.35 Ana Kunjko i Ivana Petravić: Počeci djelovanja Oratorijskog zbora Sv. Marka: glazbeni arhiv i napisi u Svetoj Ceciliji
18.40-18.50 Lucija Konfic: Josip Mihovil Stratico u Sanguinettu – iskustva i očekivanja jednog istraživanja
18.55-19.15 Ana Čizmić: Katalog srednjovjekovnih glazbenih rukopisa u Dalmaciji
19.20-19.30 Hrvoje Beban: Dominikanska koralna tradicija u kasnosrednjovjekovnoj Dalmaciji
19.35-19.45 Hana Breko Kustura: Nepoznati dalmatinski misal “romano–spalatense(?)” – Budimpešta, Nacionalna biblioteka Széchényi, 14. stoljeće

 

SUBOTA, 2. 6. 2012. 9.30-10.55

9.30-10.40 Okrugli stol posvećen 100. obljetnici rođenja Huberta Pettana

9.30-9.40 Vilena Vrbanić: Ostavština Huberta Pettana u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu
9.40-9.50 Rozina Palić-Jelavić: Hubert Pettan i Ivan Zajc
9.50-10.00 Nada Bezić: Pettanova neobjavljena knjiga 150 godina Muzičke škole “Vatroslav Lisinski” u Zagrebu
10.00-10.10 Sanja Majer-Bobetko: Predstavljanje rukopisne knjige Friderik Rukavina – istaknuti hrvatski dirigent
10.10-10.30 Lucija Bodić i Tereza Špralja: Iz korespondencije Huberta Pettana
10.30-10.40 Koraljka Kos: Solo-pjesme Huberta Pettana

Završna diskusija

 

U 11 sati počinje godišnja skupština Hrvatskog muzikološkog društva promocijom novih izdanja

Godišnja skupština, O društvu, Obljetnice i predstavljanja

Svečana sjednica povodom 20. obljetnice HMD-a 2012.

Obilježena 20. obljetnica Hrvatskog muzikološkog društva

[slideshow_deploy id=’1809′]

 

U povodu 20. obljetnice osnutka Hrvatsko muzikološko društvo održalo je 26. 3. 2012. u Zagrebu u Tribini Grada Zagreba svečanu sjednicu na kojoj su izneseni rezultati i postignuća njegova djelovanja na području muzikološke znanosti.

Hrvatsko muzikološko društvo jedina je stručna udruga te vrste u Hrvatskoj te je posebno intenzivno razvila svoju izdavačku djelatnost i međunarodnu suradnju preko edicija i znanstvenih skupova.

Na sjednici su evocirani počeci nastanka Društva, a predočeni su izvještaji o upravnim tijelima i članstvu, izdavačkoj i predavačkoj djelatnosti, o znanstvenim skupovima, projektima, sekcijama i Nagradi Dragan Plamenac.

Društvo danas okuplja 269 članova iz Hrvatske i inozemstva. Dosad su objavljena 43 knjiška i notna izdanja u osam serija, za koja su njihovi autori i HMD dobili desetak nagrada i priznanja, te 80 brojeva dvaju časopisa (Arti musices i International Review of the Aesthetics and Sociology of Music) čiji je HMD glavni izdavač. Nadalje, HMD je organizirao 113 znanstvenih predavanja pretežno inozemnih muzikologa iz 16 zemalja, organizirao je i suorganizirao 10 međunarodnih znanstvenih skupova u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Dubrovniku i Veneciji s više od 200 domaćih i inozemnih referenata te 12 godišnjih sastanaka domaćih muzikologa s ukupno 240 izlaganja. HMD je također skrbio o suradnji s velikim međunarodnim projektima RISM u Frankfurtu i RILM u New Yorku, te organizirao 16 godišnjih radionica mladih muzikologa u Dubrovniku s više od 100 studentskih sudionika iz Hrvatske, Irske, Italije i Slovenije. Društvo dodjeljuje „Nagradu Dragan Plamenac“ za posebne zasluge u muzikologiji.

HMD je po prvi put imenovao i petero počasnih članova za iznimne zasluge za HMD i hrvatsku muzikologiju u cjelini; to su akademici HAZU Ivan Supičić, Koraljka Kos i Ante Stamać, te istaknuti međunarodni muzikolozi i sveučilišni profesori Ivano Cavallini (Italija) i Harry White (Irska).

Godišnja skupština, O društvu, Obljetnice i predstavljanja

Svečana sjednica povodom 20. obljetnice HMD-a 2012. – poziv

Svim članovima HMD!

Poštovani,

dana 27. ožujka Hrvatsko muzikološko društvo navršit će 20 godina postojanja. Tu bismo obljetnicu željeli iskoristiti da se prisjetimo svih onih koji su se oko njegova osnutka angažirali, da rezimiramo sve ono što je u tom razdoblju ostvareno, ali da tome i nazdravimo.

Stoga Vas pozivamo na

SVEČANU SJEDNICU

Dnevni red

  1. Pozdravi
  2. Izvještaji o djelatnostima HMD-a 1992.-2011.:
    • predsjednici, potpredsjednici i tajnici
    • članstvo
    • izdavačka djelatnost
    • gostujuća predavanja
    • znanstveni i stručni skupovi
    • projekti i pripomoći
    • sekcije
    • nagrada „Dragan Plamenac“
  3. Imenovanje počasnih članova HMD-a

Svečana sjednica će se održati:

u ponedjeljak 26. ožujka 2012.
s početkom u 11:00 sati
u dvorani Tribine grada Zagreba, Kaptol 27, u Zagrebu.

------------------------------------------------------------

Nakon radnog dijela pozivamo Vas na domjenak

Za Upravni odbor HMD:
Dr. Vjera Katalinić, predsjednica

Izdanja, Studije

Glagoljaško pjevanje u Kraljevici

Gorana Doliner

Glagoljaško pjevanje u Kraljevici. Književno-povijesne pojave, kontekstualne strukture i glazbene osobine napjeva

Glagolitic Singing in Kraljevica. Literary-historical Phenomena, Textual Structures and Musical Characteristics of the Chant

Muzikološke studije, br. 14
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2011.
155 str.

 

Glagoljaško pjevanje u KraljeviciKompleks glagoljaštva s njegovom glazbenom dimenzijom svakako je pojava od posebna interesa i jasne povijesne važnosti za hrvatsku glazbenu kulturu, kako unutar nje same tako i u pogledu silnica koje nas iz nje i u nju kulturološki vode nadaleko – i prostorno i vremenski.
Ova je knjiga nastala na temelju dugogodišnjeg rada i autoričina bavljenja ne samo glagoljaškim pjevanjem u Kraljevici, nego i prije svega u Novom Vinodolu te široj sjeverno-jadranskoj regiji. Stoga je i bilo moguće meritorno višekratno upozoravati na povezanost inače „prilično jedinstvene glazbene liturgijske prakse“ na obrađivanom lokalitetu i u Hrvatskom Primorju sa srodnim pojavama u Istri i na sjeverno-jadranskim otocima. Pritom su autorici podjednako dobro poslužili izvori i uporišta poput ostavštine zaslužne proučavateljice glagoljaškog pjevanja Lujze Kozinović i ostali povijesni izvori nastali tijekom više od dva prethodna stoljeća, a sve to uz nadopunu i nadgradnju dugogodišnjim vlastitim terenskim istraživanjima.
Za potvrdu osnovne teze da je glagoljaško pjevanje specifični i varirajući amalgam starijih bizantskih i gregorijanskih slojeva s lokalnim folklornim postupcima i izričajima u beskonačnim varijantama može se u tekstu naći dovoljno važnih dokaza i zanimljivih zagovora, koji će i specijaliziranog i tek stručno znatiželjnog čitatelja uvjeriti u vjerodostojnost diskursa i potrebu da se i na ovaj metodološki način nastavi daljnje istraživanje hrvatske glagoljaške glazbene baštine.
Autorica s pravom upozorava na nužnost filološko-muzikološkog pristupa kao modela za proučavanje drugih lokaliteta izvan polaznoga, želi li se fenomen sagledati u cjelini kako je postojao i još postoji u društvenoj zbilji i praksi, ne dovodeći pritom u pitanje ono što je sama nazvala „jasnom hijerarhijom crkvene glazbe“, odnosno primatom teksta nad tonom, tj. činjenicu da su glazbene forme glagoljaškog pjevanja neraskidivo vezane uz sadržaj, funkciju i strukturu uglazbljenih tekstova. Čitavom dosad izvrsno proučenom i uzorno predstavljenom kompleksu glagoljaštva kao liturgijsko-crkvene, jezične i jezikoslovne, spisateljske, tiskarske i ostale pojave ovom se (i ovakvom) studijom još jednom potvrđuje glazbena, odnosno muzikološka komponenta kao njegovo bitno i specifično obogaćenje.
Nadalje, u području uže omeđenom glazbenom problematikom, važnim i zanimljivim se čini kompleks problema vezanih uz najopćenitije odrednice tipa „pučko-gradsko“. Autorica pomno razrađuje niz razina i slojeva koji upućuju na izrazitu složenost odnosa između, na primjer, usmene tradicije glagoljaškog pjevanja kakva je u Kraljevicu prenesena iz Novog Vinodolskog oko 1790. i kasnije tradicije komponiranja „umjetničke“ crkvene glazbe s jedne strane, te uvođenja orgulja 1863. s druge strane. Ovaj kompleks uključuje i fin autoričin smisao da u neku vrstu spontane nevremenitosti glagoljaškog pjevanja unese i izvjesnu dozu povjesnosti, uspostavljajući kontinuitet repertoara i pjevanja prema historiografskom metodom utvrđenim postajama konkretnih i relevantnih povijesnih događaja i zbivanja – od oko 1790. preko 1819., 1869/70., 1945/50. do 1964., 1979. i 1981.

2011.
ISBN 978-953-6090-40-2
150,00 kn + poštarina