Sve objave od hmdmusic

Godišnja skupština, O društvu

14. redovita godišnja skupština HMD-a 2005.

Svim članovima HMD!

Poštovana kolegice / poštovani kolega,
Ovime Vas pozivamo na

14. REDOVITU GODIŠNJU SKUPŠTINU
HRVATSKOG MUZIKOLOŠKOG DRUŠTVA
ZA 2005. GODINU.

------------------------------------------------------------

Uvod:

  1. Promocija novih izdanja HMD-a

Dnevni red:

  1. Zapisnik s godišnje skupštine HMD za 2004. godinu
  2. Izvješće o djelatnostima i ostvarenim akcijama HMD u 2004. godini
  3. Izvješće o prihodima i rashodima HMD u 2004. godini
  4. Plan rada HMD za 2005. godinu
  5. Proračun HMD za 2005. godinu (redovita djelatnost Društva)
  6. Izvješće Nadzornog odbora
  7. Ustanovljenje “Nagrade Dragan Plamenac”
  8. Razno

rule08

Skupština s uvodnim dijelom održat će se:
– u subotu 4. lipnja 2005.
– s početkom u 11:00 sati
– u velikoj dvorani Matice hrvatske (dvorišna zgrada), Ul. Matice hrvatske br. 2 u Zagrebu.

Za Upravni odbor HMD:
Prof. dr. sc. Stanislav Tuksar, predsjednik

Djelatnosti, Nagrada Dragan Plamenac, Nagrada za životno djelo

“Nagrada Dragan Plamenac” 2005. za životno djelo

„Nagrada Dragan Plamenac“ u 2005. za životno djelo akademiku Ivanu Supičiću

Obrazloženje

Akademik Ivan Supičić, rođen 18. srpnja 1928. u Zagrebu, završio je gimnaziju i glazbenu školu u Zagrebu, apsolvirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i diplomirao klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Postigao je dva doktorata: 1962. na pariškom Sveučilištu Sorbonne i 1986. na Sveučilištu za Humanističke znanosti u Strasbourgu. Od 1964. do umirovljenja bio je profesor na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije u Zagrebu, a od 1979. do 1994. profesor na Sveučilištu za Humanističke znanosti u Strasbourgu, Francuska. Odlučujuće je sudjelovao u pokretanju Odsjeka za muzikologiju 1970. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, te pokrenuo, organizirao i vodio prvi istraživački zavod za područje muzikologije pri Muzičkoj akademiji u Zagrebu (1970-80), a potom i drugi, pri JAZU (HAZU) (od 1980. nadalje). U razdoblju 1977-82. bio je potpredsjednik, a 1982-87. predsjednik Međunarodnog muzikološkog društva. Sudjelovao je na mnogobrojnim međunarodnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu (Italija, Nizozemska, Švedska, SAD, Francuska), bio je znanstvenik, gostujući profesor i stipendist u Parizu, Bruxellesu i na Harvardovu sveučilištu, a objavio je oko 120 znanstvenih radova (mnoge u inozemstvu) i više knjiga u Hrvatskoj, Francuskoj i SAD-u. Redoviti je član HAZU, dopisni je član Slovenske akademije znanosti in umetnosti (Ljubljana), pravi je član Académie Européenne des Sciences, des Arts et des Lettres (Pariz), te doživotni član Savjeta Međunarodnog muzikološkog društva (Basel). Kroz dva mandata bio je i predsjednik Hrvatske komisije za suradnju s UNESCO-om. Ivan Supičić bio je prvi predsjednik Hrvatskog muzikološkog društva (1992-97), koje mu je 1993. o 65. obljetnici života izdalo višejezični svečani zbornik, Glazba, ideje i društvo / Music, Ideas, and Society. God. 1970. pokreće prvi (trojezični, s člancima na engleskom, francuskom i njemačkom) specijalizirani časopis za područje estetike i sociologije glazbe International Review of the Aesthetics and Sociology of Music (IRASM), te ostaje tijekom 30 godina do 1999. njegov glavni i odgovorni urednik. Glavni je urednik prvih triju svezaka i pokretač velike komparativne povijesti Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, prvog multidisciplinarnog djela te vrste u Hrvatskoj (na hrvatskom, engleskom i francuskom) u izdanju HAZU.

Akademik I. Supičić odigrao je, i to ne samo na užem znanstvenom području muzikologije, pionirsku i jedinstvenu ulogu kako na području hrvatskih humanističkih znanosti tako i šire, na europskom pa i svjetskom planu. Svo njegovo bogato i orginalno djelovanje obilježeno je promicanjem modernih pluridisciplinarnih pristupa i istraživanja, otvaranjem hrvatske znanosti prema europskim i svjetskim horizontima te njezinim integriranjem u svjetske tokove.

Na temelju svega što je izloženo Povjerenstvo smatra da je akademik Ivan Supičić nizom značajnih pojedinačnih akcija te svojim sveukupnim gotovo 50-godišnjim znanstvenim, nastavnim i organizacijskim radom trajno djelovao i bitno pridonio razvitku muzikoloških znanosti u Hrvatskoj i šire. Stoga donosi odluku da Hrvatsko muzikološko društvo akademiku Ivanu Supičiću dodijeli „Nagradu Dragan Plamenac“ za 2005. za životno djelo.

 

Djelatnosti, Nagrada Dragan Plamenac, Objave natječaja

Natječaj za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» za 2005. godinu

Svim članovima HMD-a!

Upravni odbor Hrvatskog muzikološkog društva na svojoj sjednici održanoj 8. travnja 2006. donio je temeljem članka 3. Pravilnika o godišnjoj “Nagradi Dragan Plamenac” HMD-a odluku da se raspiše

Natječaj
za dodjelu “Nagrade Dragan Plamenac” za 2005. godinu.

Prema članku 2. navedenog Pravilnika:

   “Nagradu dodjeljuje HMD najboljem znanstvenom dostignuću, ponajprije vezanom uz hrvatsku glazbenu kulturu, hrvatskog ili inozemnog znanstvenika na području muzikologije, ostvarenom protekle godine. Nagrada se dodjeljuje pojedincu ili skupini znanstvenika za osobito vrijedan objavljeni znanstveni rad, relevantno primijenjeno muzikološko postignuće (muzikološko notno izdanje, nosač zvuka, organizacija simpozija, uredništvo knjige, očuvanje građe i dr.) ili za životno djelo.”

Uvjeti za dodjelu Nagrade:

  • Prema čl. 4: Prijedloge za Nagradu ne može davati autor za vlastito ostvarenje.
  • Prema čl. 7: Prijedlozi za dodjelu Nagrade moraju biti pismeno obrazloženi.
  • Prema čl. 8: Prijedlog za dodjelu Nagrade mora sadržavati: područje djelatnosti za koje se predlaže Nagrada, opis i obrazloženje znanstvenog ostvarenja te ostalu raspoloživu dokumentaciju (knjige, muzikološka notna izdanja, nosače zvuka i druge objavljene materijale).

Rok za podnošenje prijava: 15-30. travnja 2006. na adresu HMD-a, Opatička 18, 10000 Zagreb.

Druge obavijesti:

  • Prema čl. 9: Nagrada se dodjeljuje u obliku povelje i novčanog iznosa.

Poziva se članstvo da podnese svoje prijedloge u predviđenom roku i u skladu s iznesenim uvjetima.

Za HMD:
Prof. dr. sc. Stanislav Tuksar, predsjednik

Godišnji susreti, O društvu

2005. god. 6. godišnji susret

6. GODIŠNJI SASTANAK HMD-a

održat će se 3. i 4. lipnja 2005. Matica hrvatska, Matičina 2, Zagreb

PETAK, 3. LIPNJA 2005. 16.00-19.30

  • 16.00-16.10 Lada Duraković: Pulski glazbeni život nakon 2. svj. rata – razdoblje anglo-američke vojne uprave te agitpropa i masovne kulture
  • 16.15-16.25 Lovorka Ruck: Proslava 125. obljetnice rođenja Ivana Matetića Ronjgova; Novosti riječkoga glazbenog izdavaštva
  • 16.30-16.40 Darko Breitenfeld: Kratke patografije 50- i 100-godišnjih slavljenika 2005. godine
  • 16.45-16.55 Mirjana Škunca: Iz glazbenog života Splita – Ćiril Metod Hrazdira
  • 17.00-17.10 Ana Boltužić: Fani Vizjak – prva poučavateljica citre u Zagrebu
  • 17.15-17.25 Rajka Dobronić-Mazzoni: Dva nova izdanja vezana uz harfu
  • 17.30-17.40 Josip Jerković: Teme diplomskih radova na studiju glazbene kulture u Osijeku kao prilog istraživanju glazbene povijesti
  • *** (17.45-18.00)
  • 18.00-18.10 Davorka Radica: Ritamska komponenta u glazbi 20. stoljeća
  • 18.15-18.25 Emil Čić: Edicija Hrvatska glazba i glazbenici
  • 18.30-18.40 Ivana Tomić-Ferić: Glazbeni rječnik dr. Julija Bajamontija
  • 18.45-18.55 Tatjana Čunko: Antologijske snimke Hrvatskoga radija
  • 19.00-19.10 Branka Ban: Josip Heim (1810.-1885.) – župnik ž. c. sv. Mihaela Arkanđela u osječkoj Tvrđi i darovatelj muzikalija
  • 19.15-19.25 Marinela Rusković-Krištić: Prilog istraživanju zbirke opernih libreta sačuvane u Znanstvenoj knjižnici u Dubrovniku

SUBOTA, 4. LIPNJA 2005. 9.00-11.00

  • 9.00-9.10 Josip Bažant: Prilog poznavanju hrvatskih graditelja gitara: Maksimilijan Gilg i potomci
  • 9.15-9.25 Ivana Gortan-Carlin: Treći zbornik Iz istarske glazbene riznice: “Glazbeno obrazovanje tijekom stoljeća – u spomen Slavku Zlatiću”
  • 9.30-9.40 Marija Riman: Mladen Pozajić – život i djelo – monografija
  • 9.45-9.55 Vedrana Milin-Ćurin: Dalmatinska klapska pjesma u osnovnoj školi – priručnik za nastavnike
  • 10.00-10.10 Ljerka Perči: Bela Adamović, Hermina Munk i Ivan Padovec – rezultati novijih istraživanja
  • 10.15-10.25 Nada Bezić: Mozart(?) između Bösendorferove i Gundulićeve ulice
  • 10.30-10.40 Vedrana Juričić: Pretraživanje glazbe na internetu
  • 10.45-10.55 Stanislav Tuksar: Projekt prijevoda knjiga
  • 11.30 promocija izdanja HMD-a, Skupština (vidi program) i domjenak
Godišnja skupština, O društvu

13. redovita godišnja skupština HMD-a 2004.

13. REDOVITA GODIŠNJA SKUPŠTINA
HRVATSKOG MUZIKOLOŠKOG DRUŠTVA
ZA 2004. GODINU.

održat će se: u subotu 29. svibnja 2004. s početkom u 11:00 sati, u prostorijama Hrvatskog društva skladatelja, Berislavićeva ul. 9 u Zagrebu.

Uvod:

  1. Promocija novih izdanja HMD-a

Dnevni red:

  1. Zapisnik s godišnje skupštine HMD za 2003.
  2. Izvještaj o djelatnostima i ostvarenim akcijama HMD u 2003. godini
  3. Izvještaj o prihodima i rashodima HMD u 2003. godini
  4. Plan rada HMD za 2004. godinu
  5. Proračun HMD za 2004. godinu (redovita djelatnost Društva)
  6. Izvještaj Nadzornog odbora
  7. Izbori za predsjednika, dopredsjednika i Upravni odbor HMD-a za razdoblje 2004.-2006.
  8. Razno
Izdanja, Zbornici

Između moderne i avangarde

Između moderne i avangarde. Hrvatska glazba 1910.-1960.

Radovi s muzikološkog skupa održanog u Zagrebu, Hrvatska, 13.-14.12.1996.

 

Between the Moderne and the Avant-Garde. Croatian Music 1910-1960.

Proceedings of the Musicological Symposium held in Zagreb, Croatia, on December 13-14, 1996

Urednik / Editor: Eva Sedak

Muzikološki zbornici / Musicological proceedings, br./no. 11
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2004.
310 str.

Sedak (ur.)_Između moderne i avangardeZbornik Između moderne i avangarde. Hrvatska glazba 1910.-1960. objavljuje izbor radova s istoimenog znanstvenog skupa artikuliran unutar tri raspoznatljive cjeline. Prvu čine tekstovi vezani uz neke problemske aspekte promatranog razdoblja hrvatske glazbene povijesti unutar kojega se o onima između godina 1941.-1945.-1952. ovdje govori prvi put. Drugu cjelinu čine nova istraživanja i interpretacije opusa Stjepana Šuleka i Borisa Papandopula, dvojice najjačih stvaralačkih osobnosti između moderne i avangarde shvaćenih prvenstveno kao idejno tipskih, a tek potom periodizacijskih kategorija. U posljednju, ponešto heterogenu skupinu tekstova uvršteni su rezultati nekih pojedinačnih istraživanja i otkrića koji nadopunjuju pluralističku sliku promatranog glazbenopovijesnog razdoblja.
(Iz predgovora E. Sedak)
Autori priloga u ovom zborniku su: Eva Sedak, Dalibor Davidović, Sanja Majer-Bobetko, Tatjana Gaćeša, Tamara Tomažić, Nikša Gligo, Marija Bergamo, Mirjana Babić-Siriščević, Ivana Kocelj, Bosiljka Perić-Kempf, Lidija Balog-Petrović, Davor Merkaš, Gorana Doliner, Marija Riman, Snježana Miklaušić-Ćeran, Branka Ban.

2004.
ISBN 953-6090-14-7
150,00 kn + poštarina

Izdanja, Zbornici

Glazbene kulture na Jadranu u razdoblju klasicizma

Glazbene kulture na Jadranu u razdoblju klasicizma. Radovi s međunarodnog muzikološkog skupa održanog u Dubrovniku, Hrvatska, 24.-26.05.2001.

Musical Cultures at the Adriatic During the Classicist Era. Proceedings of the International Musicological Symposium held in Dubrovnik, Croatia, on May 24-26, 2001

Urednici / Editors: Vjera Katalinić – Stanislav Tuksar

Muzikološki zbornici / Musicological proceedings, br./no. 10
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2004.
158 str.

katalinic-tuksar-ur-_glazbene-kulture-na-jadranu-u-razdoblju-klasicizmaOva je knjiga zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa Glazbene kulture na Jadranu u razdoblju klasicizma, održanog u svibnju 2001. u Dubrovniku. Taj je skup bio četvrti po redu koji su organizirali Hrvatsko muzikološko društvo iz Zagreba i Fondazione Levi iz Venecije u svrhu poticanja sustavnog istraživanja glazbenih kultura u jadranskom bazenu za koje se drži da imaju kontinuitet koji traje puno tisućljeće. Dubrovnik je odabran za predstavljanje razdoblja klasicizma jer su u njemu djelovali ponajbolji skladatelji i glazbenici u tom razdoblju na hrvatskoj obali Jadrana i stoga što upravo s razdobljem klasicizma završava dugo višestoljetno razdoblje sjajne dubrovačke glazbene povijesti.
U ovom je zborniku predstavljeno, na izvornim jezicima istupanja, jedanaest tekstova niza istaknutih znanstvenika muzikologa, stručnjaka za navedeno glazbeno razdoblje iz Hrvatske, Irske, Italije, Njemačke, Poljske, SAD-a, Slovačke i Slovenije. Hrvatski su sudionici predstavili teme opće historiografije razdoblja i neke aspekte opusa splitskog skladatelja Julija Bajamontija (V. Katalinić, K. Kos, M. Grgić), dok su inozemni sudionici obradili hrvatsko-talijanske (L. P. Pruett, I. Cavallini, F. Durante) i opće muzikološke klasicističke teme (H.-P. Reinecke, H. White), te pružili komparativne uvide u neke aspekte glazbenih kultura Slovenije (I. Klemenčič), Slovačke (D. Múdra) i Poljske (A. Żórawska-Witkowska).

***

These are the Proceedings of the international musicological symposium Musical Cultures in the Adriatic Region During the Age of Classicism, held in Dubrovnik, Croatia, in May of 2001. This was the fourth in the series of symposia organized by the Croatian Musicological Society from Zagreb and the Fondazione Levi from Venice, aimed at promoting systematic research of musical cultures around the Adriatic basin, which are believed to have lasted in interplay continuously during the last millenium. Dubrovnik was chosen for representing the age of Classicism, because the best composers and musicians were active there in the period under consideration at the Croatian shores of the Adriatic, and because, in addition, it was precisely in the age of Classicism when the centuries-long period of splendid Ragusan music history was brought to end.
This Proceedings present, in their original linguistic idioms, texts by 11 outstanding musicologists, experts for the Classical era in music, from Croatia, Germany, Ireland, Italy, Poland, Slovakia, Slovenia and the U.S.A. The Croatian participants offered themes in the general historiography of the period and on some aspects of the work by the Split composer Giulio Bajamonti (V. Katalinić, K. Kos, M. Grgić). Foreign scholars elaborated some Croato-Italian (L. P. Pruett, I. Cavallini, F. Durante) and general Classicist musicological themes (H.-P. Reinecke, H. White), while I. Klemenčič, D. Múdra and A. Żórawska-Witkowska offered some comparative insights into Classicist aspects of music in Slovenia, Slovakia and Poland, respectively.

2004.
ISBN 953-6090-17-1
150,00 kn + poštarina

Godišnji susreti, O društvu

2004. god. 5. godišnji susret

5. Godišnji sastanak HMD-a, 28. i 29. svibnja 2004.

Hrvatsko društvo skladatelja, Berislavićeva 9, Zagreb

Petak, 28. svibnja 2004, 16:00-19:15

  • 16.00-16.10 Lada Duraković: Dvije pulske teme: “Glazbopisi” HR Radio Pule i Politika i glazba: Glazbeni život u Puli od 1945-1963
  • 16.15-16.25 Lovorka Ruck: Nova riječka glazbena izdanja
  • 16.30-16.40 Ivana Paula Gortan-Carlin: Iz istarske glazbene riznice
  • 16.45-16.55 Mirjana Škunca: Iz glazbenog života Splita
  • 17.00-17.10 Željka Radovinović: HUMKAD – Hrvatski ogranak IAML-a
  • 17.15-17.25 Rajka Dobronić-Mazzoni: Tko je bio “ztanoviti harfinista Vencel Podraszky” (umro u Zagrebu 1812)?

 

17:30-17:45 pauza

  • 17.45-17.55 Alma Zubović: Zivot i djelo Ive Mačeka
  • 18.00-18.10 Gorana Doliner: Autorske, uredničke, redaktorske, korektorske, tiskarske i ine muke po muzikologiji
  • 18.15-18.25 Emil Čić: Hrvatska glazba i glazbenici
  • 18.30-18.40 Irena Miholić: Etnomuzikologija u nastavi: što, kako i zašto?
  • 18.45-18.55 Mira Hadžihusejnović-Valašek: Crkvene pučke pjesme u Slavoniji danas
  • 19.00-19.10 Nada Bezić: Zbirka koncertnih programa HGZ-a

Subota, 11. svibnja 2002, 9:00-10:45; u nastavku: 11:00 – Godišnja skupština

  • 9.00- 9.10 Rozina Palić-Jelavić: Povijesna zvona u Hrvatskoj
  • 9.15- 9.25 Krešimir Galin: Narodna glazba gradišćanskih Hrvata – prikaz priručnika
  • 9.30- 9.40 Josip Bažant: Graditelji gitara i (pro)slav(lje)ne gitare – tragovi njihove prisutnosti u Hrvatskoj tijekom 19. st.
  • 9.45- 9.55 Branka Ban: Češki glazbenik Dragutin Karel Hruza (1859-1915) u Vukovar
  • 10.00-10.10 Josip Jerković: Crkvena glazba: norme i praksa
  • 10.15-10.25 Ljerka Perči: Prilog poznavanju glazbenog života Varaždina od 1835. do 1842.
  • 10.30-10.40 Hana Breko Kustura: Projekt: Primitivna polifonija u Hrvatskoj
Izdanja, Zbornici

Život i djelo Ferde Livadića

Ferdo Wiesner Livadić. Život i djelo. Radovi s muzikološkog skupa održanog u Samoboru, Hrvatska, 8. studenog 1992.

Ferdo Wiesner Livadić. Life and Work. Proceedings of the Musicological Symposium held in Samobor, Croatia, on November 8, 1992

Urednik / Editor: Vjera Katalinić

Muzikološki zbornici / Musicological proceedings, br./no. 9
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2003.
319 str.

Katalinić (ur.)_Ferdo Wiesner Livadić

Pokazalo se da je opus Ferda Wiesnera Livadića, koji je sebe skromno nazivao „glazbenim naturalistom“, slojevit i bogat, kako na području solo pjesme i glasovirske minijature, tako i crkvene glazbe, i da se vrijedi potruditi oko njegove revitalizacije. Presudnu je ulogu u tom procesu odigrala manifestacija Dani Ferde Livadića, održana u Samoboru od 7. do 12. studenog 1992.
Tom je prilikom Wiesnerovo stvaralaštvo svestrano predstavljeno živim izvedbama i komentirano, analizirano i vrednovano referatima na znanstvenom skupu. Tim je sadržajima posvećen upravo ovaj zbornik u kojem su sakupljeni svi tekstovi što su ih autori predali ua objavljivanje.
(Iz predgovora K. Kos)
Autori priloga u ovom zborniku su: Srećko Lipovčan, Matjaž Barbo, Sanja Majer-Bobetko, Lovro Županović, Koraljka Kos, Maja Oršić-Magdić, Rozina Palić-Jelavić, Nada Bezić, Ivanka Brekalo.

2003.
ISBN 953-6090-11-2
150,00 kn + poštarina

Godišnji susreti, O društvu

2003. god. 4. godišnji susret

Program 4. godišnjeg sastanka HMD-a (6. i 7. lipnja 2003.)

PETAK, 6. lipnja 2003. 16.00-18.30

  • 16.00-16.10 Naila Ceribašić: Istarski etnomuzikološki susreti
  • 16.15-16.25 Tvrtko Zebec: Neuhvatljivi ples zgrabiti u stilu catch-as-catch-can?
  • 16.30-16.40 Mojca Piškor: «Mala zemlja za veliki odmor» – Istarski zvukolici u globalnom kulturalnom supermarketu
  • 16.45-16.50 Svanibor Pettan: «Slovenska plesna hiša» – model revitalizacije tradicijske glazbe i plesa
  • 16.55-17.05 Miroslava Hadžihusejnović-Valašek: Goranski zvuci
  • *** (17.10-17.30)
  • 17.30-17.40 Krešimir Galin: Folklorne i kupovne citre i glazbovanje na njima tijekom 19. i 20. st. u Hrvatskoj
  • 17.45-17.55 Đuro Adamović: Tradicijska glazbala i duhovnost
  • 18.00-18.10 Mirna Marić: Rad na istarskoj enciklopediji s obzirom na etnomuzikologiju
  • 18.15-18.25 Lovorka Ruck: Iz riječkog glazbenog izdavaštva

SUBOTA, 7. LIPNJA 2003. 9.00-10.35

  • 9.00-9.10 Miljenko Grgić: Arhiv društva «Sv. Cecilija» u Splitu
  • 9.15-9.25 Branka Ban: Građa «Cecilijinog društva» u Osijeku: novi fond (1933-1942.) zbirke muzikalija župne crkve sv. Mihaela Arkanđela u Tvrđi
  • 9.30-9.40 Tatjana Gaćeša: Počeci cecilijanizma
  • 9.45-9.55 Josip Jerković: Crkveno pjevanje
  • 10.00-10.10 Emil Čić: Muzikologija i interdisciplinarnost kao aspekt filozofije povijesti
  • 10.15-10.25 Hana Breko: Glazbene marginalije iz kodeksa Osora i Cresa (XV/XVI st.)
  • 11.00 promocija izdanja HMD-a, Skupština (vidi program) i domijenak

SUBOTA, 7. LIPNJA, 2003. 14.30-17.30

  • 14.30-14.40 Mirjana Škunca: Božidar Kunc u Splitu
  • 14.45-14.55 Marija Riman: Život i djelo Mladena Pozajića
  • 15.00-15.10 Josip Bažant: Franjo Ksaver Kuhač (1834-1911) i njegov doprinos hrvatskoj gitaristici
  • 15.15-15.25 Nada Bezić: Rad na popisu skladbi Ferde Livadića
  • 15.30-15.40 Rajka Dobronić: Scensko djelo Franza Schuberta Čarobna harfa u knjižnici Hrvatskog glazbenog zavoda
  • *** 15.45-16.05
  • 16.05-16.15 Snježana Miklaušić-Ćeran: Luna (prilog Agramer Zeitung-u) kao izvor za poznavanje koncertnog života u Hrvatskoj do 1858.
  • 16.20-16.30 Gorana Doliner: Potpuna i selektivna bibliografija – Primjer bibliografije za područje istraživanja «Hrvatska glazbena historiografija 19. stoljeća»
  • 16.35-16.45 Ljerka Perči: Klaviri, violine i gitara. Rezultati istraživanja arhivskih vrela iz posjeda obitelji Drašković
  • 16.50-17.00 Marijana Pintar: Iskustva vezana uz istraživački rad na biografijama glazbenika za Hrvatski biografski leksikon
  • 17.05 Završna diskusija