Arhiva kategorije: Objave

Godišnja „Nagrada Dragan Plamenac“ u 2024. godini

Godišnja „Nagrada Dragan Plamenac“ u 2024. dodijeljena je prof. dr. sc. Diani Grgurić

Dodijeljena je nagrada Plamenac u 2024. god. Dobitnica je Diana Grgurić za knjigu Ljestvica jednog života. Monografija o Ivanu Matetiću Ronjgovu u izdanju Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“ Viškovo i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (2021).

Iz obrazloženja:

Diana Grgurić se pisanja ove Monografije prihvatila shvativši je kao „ispunjavanje obveza sadašnjosti prema prošlosti“. Svoju je nakanu uspješno ostvarila oslobodivši znanstveno štivo bilježaka čime je ono postalo lako čitljivo i prohodno. Najveća je vrijednost monografije u tome da je sa zanimanjem mogu čitati ne samo oni koji tek žele upoznati Matetića i njegovo stvaralaštvo nego i oni koji ih dobro poznaju. Da bi čitateljima otkrila autorovu osobnost, identitet, temeljni doživljaj i svjetonazor što ga je prožimao, Diana Grgurić je u svom radu koristila suvremen pristup biografskom diskursu u kojemu važno mjesto zauzima rekonstrukcija duha vremena i umjetničkog opusa, ostvarivši vlastitim istraživanjima bitne pomake u odnosu na do sada objavljene tekstove o Matetiću.

Natječaj za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» u 2024. (za 2021-2023. god.)

Svim članovima HMD-a!

Odlukom Upravnog odbora Hrvatskog muzikološkog društva od 27. ožujka 2024., temeljem članka 3. Pravilnika o godišnjoj «Nagradi Dragan Plamenac» HMD-a, raspisuje se

Natječaj za dodjelu
«Nagrade Dragan Plamenac»
u 2024. godini

Prema članku 2. navedenog Pravilnika:

«Nagradu dodjeljuje HMD najboljem znanstvenom dostignuću, ponajprije vezanom uz hrvatsku glazbenu kulturu, hrvatskog ili inozemnog znanstvenika na području muzikologije, ostvarenom tijekom tri prethodne godine. Nagrada se dodjeljuje pojedincu ili skupini znanstvenika za osobito vrijedan objavljeni znanstveni rad, relevantno primijenjeno muzikološko postignuće (muzikološko notno izdanje, nosač zvuka, organizacija simpozija, uredništvo knjige, očuvanje građe i dr.) ili za životno djelo.»

Uvjeti za dodjelu Nagrade:
  • Prema čl. 4: Prijedloge za Nagradu ne može davati autor za vlastito ostvarenje.
  • Prema čl. 7: Prijedlozi za dodjelu Nagrade moraju biti pismeno obrazloženi.
  • Prema čl. 8: Prijedlog za dodjelu Nagrade mora sadržavati: područje djelatnosti za koje se predlaže Nagrada, opis i obrazloženje znanstvenog (muzikološkog) ostvarenja te ostalu raspoloživu dokumentaciju (knjige, muzikološka notna izdanja, nosače zvuka i druge objavljene materijale).

Rok za podnošenje prijava: 16. travnja 2024. na adresu HMD-a, Ul. Ante Kovačića 5, 10000 Zagreb. Prijave za godišnju nagradu moraju sadržavati djelo za koje se predlaže nagrada te obrazloženje.

Druge obavijesti:
Prema čl. 5: Odluka o Nagradi objavit će se na 33. redovitoj Godišnjoj skupštini HMD-a početkom lipnja 2024., o čemu ćete biti posebno obaviješteni.

Prema čl. 9: Nagrada se dodjeljuje u obliku povelje i novčanog iznosa.

Napomena: Nagrada se može dodijeliti postignućima ostvarenim tijekom tri prethodne godine (u ovom slučaju 2021., 2022. i 2023.).

Poziva se članstvo da podnese svoje prijedloge u predviđenom roku i u skladu s iznesenim uvjetima.

Za HMD:
dr. sc. Vjera Katalinić, predsjednica
(vrijedi kao potpis)

Natječaj za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» u 2023. (za 2020-22 god.)

Svim članovima HMD-a!

Odlukom Upravnog odbora Hrvatskog muzikološkog društva od 23. veljače 2023., temeljem članka 3. Pravilnika o godišnjoj «Nagradi Dragan Plamenac» HMD-a, raspisuje se

Natječaj za dodjelu
«Nagrade Dragan Plamenac»
u 2023. godini

Prema članku 2. navedenog Pravilnika:

«Nagradu dodjeljuje HMD najboljem znanstvenom dostignuću, ponajprije vezanom uz hrvatsku glazbenu kulturu, hrvatskog ili inozemnog znanstvenika na području muzikologije, ostvarenom tijekom tri prethodne godine. Nagrada se dodjeljuje pojedincu ili skupini znanstvenika za osobito vrijedan objavljeni znanstveni rad, relevantno primijenjeno muzikološko postignuće (muzikološko notno izdanje, nosač zvuka, organizacija simpozija, uredništvo knjige, očuvanje građe i dr.) ili za životno djelo.»

Uvjeti za dodjelu Nagrade:
  • Prema čl. 4: Prijedloge za Nagradu ne može davati autor za vlastito ostvarenje.
  • Prema čl. 7: Prijedlozi za dodjelu Nagrade moraju biti pismeno obrazloženi.
  • Prema čl. 8: Prijedlog za dodjelu Nagrade mora sadržavati: područje djelatnosti za koje se predlaže Nagrada, opis i obrazloženje znanstvenog (muzikološkog) ostvarenja te ostalu raspoloživu dokumentaciju (knjige, muzikološka notna izdanja, nosače zvuka i druge objavljene materijale).

Rok za podnošenje prijava: 15. ožujka 2023. na adresu HMD-a, Opatička 18, 10000 Zagreb. Prijave za godišnju nagradu moraju sadržavati djelo za koje se predlaže nagrada te obrazloženje.

Druge obavijesti:
Prema čl. 5: Odluka o Nagradi objavit će se na 32. redovitoj Godišnjoj skupštini HMD-a početkom lipnja 2023., o čemu ćete biti posebno obaviješteni.

Prema čl. 9: Nagrada se dodjeljuje u obliku povelje i novčanog iznosa.

Napomena: Nagrada se može dodijeliti postignućima ostvarenim tijekom tri prethodne godine (u ovom slučaju 2020, 2021. i 2022).

Poziva se članstvo da podnese svoje prijedloge u predviđenom roku i u skladu s iznesenim uvjetima.

Za HMD:
dr. sc. Vjera Katalinić, predsjednica
(vrijedi kao potpis)

STOTINU STIHOVA, STOTINU MELODIJA

Koncert uglazbljenih pjesama Vesne Parun i Dragutina Tadijanovića

Kada je prije dvije i pol godine Glazbena škola Slavonski Brod započela pripremu projekta koncertnog izvođenja uglazbljenih pjesama Dragutina Tadijanovića, okolnosti nisu bile sasvim naklonjene ovom projektu. Koncerti U tišini bez kraja (2020.) i A duga još jače zasja u meni (2021.) odvijali su se u virtualnom okružju, bez izravnog dodira s publikom bez koje istinski glazbeni doživljaj ne postoji. Ove jeseni, 7. studenoga 2022. godine, koncert na Tadijinim jesenima po prvi put će biti otvoren javnosti u prekrasnoj koncertnoj dvorani Glazbene škole Slavonski Brod.

Sudjelovanjem u književno-kulturnoj manifestaciji Tadijine jeseni, ideja je bila spojiti pjesništvo Dragutina Tadijanovića i glazbu hrvatskih suvremenih skladatelja koji su u Tadijanoviću našli nadahnuće, s posebnim naglaskom na poticanje nastanka novih djela koja će glazbom ispričati Tadijine priče. Na prošlim dvama koncertima praizvedeno je osam novih skladbi iz pera troje autorskih imena – Linde Uran, Siniše Leopolda i mladog brodskoga glazbenika, tada maturanta glazbene škole, Mislava Dokuzovića. Ove godine pozivu Glazbene škole Slavonski Brod na ostvarenje novoga glazbenog djela odazvao se Tomislav Fačini koji je za ženski zbor, flautu i klavir skladao Lutanje.

Tadijanovićevo pjesništvo nije jedino koje je ove godine u središtu pažnje. S obzirom da se u 2022. godini obilježava 100 godina od rođenja Vesne Parun, najistaknutije pjesnikinje u suvremenoj hrvatskoj književnosti, odabir njezinih uglazbljenih pjesama ravnopravno ispunjava ovogodišnju programsku koncepciju koncerta.

Ovogodišnji koncertni program donosi popijevke na Tadijine i Vesnine stihove iz pera Linde Uran, Siniše Leopolda, Hrvoja Hegedušića i Zorana Novačića, instrumentalnu verziju poznate šansone Ivice Stamaća te glazbene izvedbe oba zborska ansambla Glazbene škole Slavonski Brod – Dječjega zbora, koji će otpjevati Bijeli leptir Dragutina Stahuljaka, i Srednjoškolskoga zbora, koji će praizvesti Lutanje.

Parafrazirajući stih iz Tadijanovićeva Lutanja – stotinu uglova, stotinu svjetiljaka – podsjećamo na stotine i stotine stihova koje su tijekom svojih pjesničkih života iznjedrili Tadija i Vesna, ukazujemo na stotine i stotine melodija koje čekaju da oplemene njihove stihove, darujemo svojih stotinu učeničkih i nastavničkih glasova kako bi njihovo pjesništvo nastavilo živjeti među nama. Zahvaljujemo Hrvatskom društvu skladatelja i Hrvatskom muzikološkom društvu na podršci koju svih ovih godina pružaju ideji i projektu Glazbene škole Slavonski Brod

Godišnja „Nagrada Dragan Plamenac“ u 2022. godini

Godišnja „Nagrada Dragan Plamenac“ u 2022. dodijeljena je prof. dr. sc. Katji Radoš-Perković

Dodijeljena je nagrada Plamenac u 2022. god. Dobitnica je Katja Radoš-Perković za pripremu (transliteracija, prijevod, komentari i uvodna studija) knjige Luca Sorgo: Memoriae / Dnevnik Luke Sorkočevića (1781-1782) u izdanju HMD-a 2021. godine.

Iz obrazloženja:

„Objavljivanjem djela Luca Sorgo: Memoriae / Dnevnik Luke Sorkočevića (1781-1782) ne samo hrvatska muzikologija nego i šira kulturologija te opća historiografija dobili su na uvid jedinstveno djelo dubrovačke i hrvatske baštine

Znanstveni rad Katje Radoš-Perković sastojao se u navedenom djelu od:
1) transliteracije, odnosno doslovne diplomatske transkripcije izvornog dokumenta na talijanskom jeziku u rukopisnom obliku;
2) prijevoda sa (Sorkočevićeva) talijanskog izvornika na hrvatski jezik u verziji suvremenog jezičnog standarda;
3) komentara u obliku 579 bilježaka. K. Radoš-Perković je osim glavnog posla transliteracije i prijevoda napisala i Uvodnu studiju u kojoj je minuciozno i suvereno predstavila glavna obilježja sadržaja Sorkočevićeva Dnevnika i uredničke kriterije za transliteraciju rukopisa. Među komentare se također može uvrstiti i osobito vrijedan i koristan Popis osoba s tumačenjima s ukupno 431 natuknicom. (…)

Ovo uzorno izdanje dnevničkih zapisa, inače drugo u povijesti hrvatske muzikologije nakon objavljenih takvih zapisa Blagoja Berse, posebno je značajno zbog svojeg višedimenzionalnog karaktera. Naime, osim što je važan za povijest diplomatike, te kao jedinstvena putopisna proza s bilješkama o Sorkočevićevu boravku u Beču, Grazu, Celju, Ljubljani i Rijeci, za hrvatsku muzikologiju to je posebno važan tekst jer se u njemu na jedinstven način donose podatci o izravnim kontaktima jednog pripadnika dubrovačke/hrvatske društvene elite s prvim imenima ondašnje bečke glazbene kulture – P. Metastasijem, Ch. W. Gluckom, J. Haydnom i drugima. A Katja Radoš-Perković je znalačkim, upravo eruditskim, minucioznim i savjesnim priređivanjem ovoga izdanja napravila veliku i neprolaznu uslugu ne samo našoj znanosti o glazbi nego i hrvatskoj i europskoj humanistici u cjelini.“

TADIJINE JESENI U SLAVONSKOM BRODU

U tišini bez kraja

U sklopu književno-kulturne manifestacije Tadijine jeseni Glazbena škola Slavonski Brod priređuje koncert U tišini bez kraja s novouglazbljenim pjesmama Dragutina Tadijanovića. Skladbe Ivice Stamaća, Linde Uran i Mislava Dokuzovića izvode učenici i nastavnici srednje glazbene škole, a premijerno će biti prikazan u petak, 6. studenog 2020., s početkom u 19:30 sati, na YouTube kanalu Glazbene škole Slavonski Brod.

Koncert je organiziran povodom Tadijinih jeseni, a programom Glazbene škole Slavonski Brod bit će predstavljene uglazbljene Tadijanovićeve pjesme – Dugo u noć, u zimsku bijelu noć, Zaljubljena djevojčica, Visoka žuta žita, Susret, Sanjam kako idem pored tebe, Moja duša je oblak jesenji, Rastanak u jesen i Grlice. Na programu je ukupno devet popijevaka, a većina ih je uglazbljena upravo za ovu prigodu. Ovaj koncert je od velikog značenja jer mladima na zanimljiv način približavamo hrvatsku kulturu. To su prepoznali Hrvatsko muzikološko društvo i Hrvatsko društvo skladatelja te su koncertu pružili podršku.

Među skladateljima na ovome koncertu posebno mjesto pripada riječkoj glazbenici Lindi Uran, koja je uglazbila sedam Tadijanovićevih pjesama od kojih će šest na ovom koncertu doživjeti praizvedbe. Jedna je skladba poznatog hrvatskog glazbenika Ivice Stamaća, antologijska i nadaleko poznata Dugo u noć, u zimsku bijelu noć. Za ovu prigodu jednu je pjesmu, Grlice, uglazbio učenik Glazbene škole Slavonski Brod, maturant Mislav Dokuzović, što je rijetkost u praksi u srednjoj školi. Na ovom koncertu moći ćete čuti različite glazbene stilove različitih skladateljskih generacija, a sve u izvedbi učenika i nastavnika srednje Glazbene škole Slavonski Brod.

Koncert se može protumačiti kao poticaj mladih i mladima za stvaranje novih glazbenih djela koja obogaćuju hrvatsku suvremenu glazbu i kulturu. Ovo može biti poticaj glazbenicima da spoje glazbu sa zaista bogatom i zanimljivom hrvatskom pjesničkom literaturom. Stihom U tišini bez kraja iz Tadijanovićeve pjesme Dugo u noć, u zimsku bijelu noć, kojim smo naslovili koncert, na neki način osvrćemo se na trenutak u kojemu živimo i pokazujemo da uz pomoć glazbe možemo „pobijediti“ tu beskrajnu tišinu.

(Najavu pripremila: Nera Vidmar, učenica 1. r. srednje glazbene škole; mentorica prof. Mirta Špoljarić)

Natječaj za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» u 2020. (za 2017-19 god.)

Svim članovima HMD-a!

Odlukom Upravnog odbora Hrvatskog muzikološkog društva od 21. veljače 2020., temeljem članka 3. Pravilnika o godišnjoj «Nagradi Dragan Plamenac» HMD-a, raspisuje se

Natječaj za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» u 2020. (za 2017-19 god.)

Prema članku 2. navedenog Pravilnika:

«Nagradu dodjeljuje HMD najboljem znanstvenom dostignuću, ponajprije vezanom uz hrvatsku glazbenu kulturu, hrvatskog ili inozemnog znanstvenika na području muzikologije, ostvarenom tijekom tri prethodne godine. Nagrada se dodjeljuje pojedincu ili skupini znanstvenika za osobito vrijedan objavljeni znanstveni rad, relevantno primijenjeno muzikološko postignuće (muzikološko notno izdanje, nosač zvuka, organizacija simpozija, uredništvo knjige, očuvanje građe i dr.) ili za životno djelo.»

Uvjeti za dodjelu Nagrade:
  • Prema čl. 4: Prijedloge za Nagradu ne može davati autor za vlastito ostvarenje.
  • Prema čl. 7: Prijedlozi za dodjelu Nagrade moraju biti pismeno obrazloženi.
  • Prema čl. 8: Prijedlog za dodjelu Nagrade mora sadržavati: područje djelatnosti za koje se predlaže Nagrada, opis i obrazloženje znanstvenog (muzikološkog) ostvarenja te ostalu raspoloživu dokumentaciju (knjige, muzikološka notna izdanja, nosače zvuka i druge objavljene materijale).

Rok za podnošenje prijava: 30. ožujka 2020. na adresu HMD-a, Opatička 18, 10000 Zagreb. Prijave za godišnju nagradu moraju sadržavati djelo za koje se predlaže nagrada te obrazloženje.

Druge obavijesti:
Prema čl. 5: Odluka o Nagradi objavit će se na 29. redovitoj Godišnjoj skupštini HMD-a u subotu 18. travnja 2020.

Prema čl. 9: Nagrada se dodjeljuje u obliku povelje i novčanog iznosa.

Napomena: Odlukom Upravnog odbora HMD-a od 12. ožujka 2019. Nagrada za 2019. se može dodijeliti postignućima ostvarenim tijekom tri prethodne godine (u ovom slučaju 2017, 2018. i 2019)

Poziva se članstvo da podnese svoje prijedloge u predviđenom roku i u skladu s iznesenim uvjetima.

Za HMD:
dr. sc. Vjera Katalinić, predsjednica
(vrijedi kao potpis)

Call for Papers

CALL FOR PAPERS!

15th INTERNATIONAL MUSICOLOGICAL AND INTERDISCIPLINARY CONFERENCE OF THE CROATIAN MUSICOLOGICAL SOCIETY (www.hmd-music.org)

ZAGREB, CROATIA

Theme: MUSICAL NETWORKING IN THE ‘LONG’ 19TH CENTURY

Place and date: ZAGREB, CROATIA, OCTOBER 15-17, 2020, THE LIBRARY OF THE CROATIAN ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS, STROSSMAYER SQUARE 14

Organizers: CROATIAN MUSICOLOGICAL SOCIETY, THE DEPARTMENT FOR THE HISTORY OF CROATIAN MUSIC OF THE CROATIAN ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS, THE CROATIAN INSTITUTE OF HISTORY

A musician cannot prove him- or herself as an artist without an audience, without a performance space, without the support of a benefactor, without an instrument builder to create musical instruments – the musician’s performing tools, without a reviewer who would spread the musician’s fame. He or she could probably have not become an artist without a teacher, or music to be performed – either from memory, or from a manuscript or a print. All these persons and artefacts make part of the infrastructure that enables The Artist to realise his or her special gifts, and each of them is a part of or creates their own network.

As, for example, a musicological or a cultural project theme gathers people in a vertical network in order to achieve a common goal, a musician creates various horizontal networks in achieving their own goal, an event that would give the musician the opportunity to present his or her artistic qualities in public (concerts, theatre performances) or in private (salon).

A musical network analysis examines the structure of relationships between various components, not all of them being (always) directly connected to music. They might be individuals but also groups or institutions, even musical pieces or publications.

However, the aim of the conference is not to discuss the theory but to present case studies, whose variety gives a vivid picture of the social history of music of the (very) ‘long’ 19th century. Not only musicologists but also historians and sociologists dealing with music are welcome to contribute to that common goal.

Suggested themes include, but are not limited to:

  • The relationship between teacher(s) and pupil(s)
  • Musicians on tours
  • Theatre/opera companies and their networks
  • Composers and publishers/copyists
  • Musical salons
  • Music as a means/medium of representation (political, social, etc.)
  • Benefactors, Patrons and their (musical) circles
  • The establishment of musical institutions and their networks
  • Music collections and their creators
  • Researchers in music and their networks
  • Interaction and overlapping of musical networks
  • Forms of communication in musical networking (postal service, roads and railways)

SUBMISSION OF PROPOSALS AND DEADLINES

Proposals (in the application form) containing the working title and abstract for a 20-minute paper, accompanied by a short biography of c. 200 words, in English, should be submitted by e-mail, to:

  1. Croatian Musicological Society, Opatička 18, 10000 Zagreb, Croatia, at the e-mail address: hmd@hmd-music.hr
  2. or to the Coordinator (Dr Vjera Katalinić): vjkatalinic@gmail.com 

The deadline is 1 March, 2020.

The list of accepted participants will be announced by 20 March, 2020.

LANGUAGES

The official language of the conference will be English.

FEE AND SOJOURN DETAILS

Participants pay the fee of €70 or the equivalent value in local currency (520 HRK) by 1 September 2020. Doctoral students pay €40 (300 HRK).

The organizers will provide refreshments during the conference for all participants, as well as the initial reception and the farewell lunch.

Travel expenses to and from Zagreb and accommodation arrangements and expenses will be covered by all participants themselves.

PROCEEDINGS

The organizers are planning to publish the Proceedings of the conference with selected papers by the end of 2021.

CONTACTS

If needed, please send all other correspondence and queries to the official address or to the email contact address listed on the website of the Croatian Musicological Society, as indicated above. Email queries may also be addressed to the coordinator Dr Vjera Katalinić, or directly to other members of the Organizing Committee.

ORGANIZING AND PROGRAMME COMMITTEE

Dr Ivana Horbec, Croatian Institute of History

Dr Vjera Katalinić, Croatian Musicological Society and Department for the History of Croatian Music of the Croatian Academy of Sciences and Arts and Croatian Musicological Society (Coordinator)

Dr Katja Radoš Perković, Philosophical Faculty, University of Zagreb

Dr Stanislav Tuksar, Member of the Croatian Academy of Sciences and Arts

Sara Ries, Department for the History of Croatian Music of the Croatian Academy of Sciences and Arts (Secretary)

Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2017. godinu

Godišnja „Nagrada Dragan Plamenac“ za 2017. dodijeljena je Mariji Barbieri

 

Dodijeljena je nagrada Plamenac za 2017. god. Dobitnica je Marija Barbieri za knjigu “Josip Križaj. Umjetnik ispred svojega vremena”, Slovenski dom, Zagreb 2017.

 

Obrazloženje

Marija Barbieri rođena je 1939. u Splitu. Djelovala je od 1964. do 1992. na Radiju Zagreb (danas: Hrvatski radio). Preko 50 godina kontinuirano se bavi hrvatskom operom. Njezinoj povijesti i najistaknutijim predstavnicima posvetila je opsežan broj znanstvenih i stručnih radova – knjiga, članaka, programskih knjižica, emisija na radiju i izložbi. Njezini se tekstovi temelje na sustavnom arhivskom istraživanju, pa se odlikuju pouzdanim uvidom u vrela i znanstvenom argumentacijom. Piše jasnim i tečnim stilom. Posebno je dragocjen njezin online opera.hr leksikon hrvatskih opernih pjevača u kojem je dosad objavila četiri knjige.
Mariju Barbieri predlaže se za godišnju „Nagradu Dragan Plamenac“ za 2017. godinu za njezinu knjigu Josip Križaj. Umjetnik ispred svojega vremena, koju je 2017. objavio nakladnik Slovenski dom iz Zagreba. Knjiga obasiže 323 stranice većeg formata i sastoji se od 12 poglavlja, sažetaka na slovenskom i engleskom jeziku, popisa literature i izvora, zahvala, bilješke o autorici i kazala imena. Poglavlja nose nazive: 1) Hommage; 2) Uvod; 3) Djetinjstvo i počeci u Ljubljani; 4) Zagreb od 1913. do 1919.; 5) Zagreb od 1919. do 1928.; 6) Zagreb od 1929. do 1941.; 7) Zagreb od 1941. do 1957.; 8) 17. listopada 1953.; 9) Uloge; 10) Paula; 11) Popis uloga; 12) Popis nastupa. Iznimno je bogato opremljena slikovnim materijalom: portretima, faksimilima raznih dokumenata i pisama, faksimilima opernih plakata i koncertnih programa, te fotografijama opernih kuća i scena pozornica na kojima je Križaj nastupao. Vrlo je dobro prikazan izbor glavnih Križajevih uloga, popraćen fotografijama i izvodima iz kritika. Posebno je vrijedan minuciozno sastavljen tablični popis Križajevih uloga koji sadrži njegove uloge u djelima 61 autora opera, 10 autora opereta, 46 autora drama, igara s pjevanjem i baleta, te 7 autora vokalno-orkestralnih djela. Isto se može reći za impozantan popis Križajevih nastupa od prvog 13. 12. 1907. u Ljubljani do posljednjeg 3. 11. 1957. u Zagrebu. Na točno 101 stranici toga popisa navode se, uz datum i mjesto nastupa, djelo u kojem je nastupio te važniji dirigenti, redatelji i pjevači koji su u pojedinom nastupu sudjelovali.
Knjiga Marije Barbieri Josip Križaj. Umjetnik ispred svojega vremena upravo je uzoran primjer stručno-znanstvenog predstavljanja jednog istaknutog izvoditelja na području glazbe, pa će kao takva zacijelo predstavljati referentnu publikaciju kojom će se ubuduće moći pouzdano služiti znanstvenici, učenici i studenti glazbenih studija svih profila i svi ljubitelji glazbe, opere te umjetnosti Josipa Križaja napose.