Arhiva kategorije: Arhiv

Arhiv, Razno

Izašao je prvi svezak časopisa Arti musices za 2018!

Poštovani članovi Hrvatskog muzikološkog društva,

objavljen je novi broj Arti musicesa 49/1 (2018).

Možete mu pristupiti na Portalu hrvatskih znanstvenih časopisa – Hrčak:

https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=16352

Tema broja – Lisztomania – obuhvaća članke Richarda Taruskina (Liszt i loš ukus), Stanislava Tuksara (Kuhač, Liszt, Weimar i Zagreb), te Vjere Katalinić i Sare Ries (Franz Liszt’s Contacts with Croatian Musicians and Dignitaries).

Uz to možete čitati priloge Jadrana Jeića o prvoj profesionalnoj hrvatskoj violinistici Ludmilli Weiser; Marije Cestarić o ikonografskoj građi u ostavštini Arany, Tamare Jurkić Sviben o sinagogalnoj glazbi krajem 19. i u prvoj polovini 20. stoljeća.

U ovom je broju uredništvo uvelo i novu rubriku – Prvi muzikološki koraci – kako bi potaknulo interes mladih za znanstvenoistraživački rad. Prvi prilog u toj rubrici je završni rad Karle Baričević i Antonija Marijića Otkrivanje skrivenog: Andrija Torkvat Brlić ml. – glazbeni romantičar pod liječničkom kutom (pod mentorstvom Mirte Špoljarić, prof.).

Broj obuhvaća i sažetke dvaju doktorskih radova – Sanje Kiš Žuvela i Ivana Ćurkovića, recenziju knjige Žene u klapskom pjevanju Vedrane Milin Ćurin iz pera Ivane Tomić Ferić, kao i izvješća s nedavnih znanstvenih i stručnih skupova.

Uživajte u čitanju!

Arhiv, Nagrada Dragan Plamenac, Objave

Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2017. godinu

Godišnja „Nagrada Dragan Plamenac“ za 2017. dodijeljena je Mariji Barbieri

 

Dodijeljena je nagrada Plamenac za 2017. god. Dobitnica je Marija Barbieri za knjigu “Josip Križaj. Umjetnik ispred svojega vremena”, Slovenski dom, Zagreb 2017.

 

Obrazloženje

Marija Barbieri rođena je 1939. u Splitu. Djelovala je od 1964. do 1992. na Radiju Zagreb (danas: Hrvatski radio). Preko 50 godina kontinuirano se bavi hrvatskom operom. Njezinoj povijesti i najistaknutijim predstavnicima posvetila je opsežan broj znanstvenih i stručnih radova – knjiga, članaka, programskih knjižica, emisija na radiju i izložbi. Njezini se tekstovi temelje na sustavnom arhivskom istraživanju, pa se odlikuju pouzdanim uvidom u vrela i znanstvenom argumentacijom. Piše jasnim i tečnim stilom. Posebno je dragocjen njezin online opera.hr leksikon hrvatskih opernih pjevača u kojem je dosad objavila četiri knjige.
Mariju Barbieri predlaže se za godišnju „Nagradu Dragan Plamenac“ za 2017. godinu za njezinu knjigu Josip Križaj. Umjetnik ispred svojega vremena, koju je 2017. objavio nakladnik Slovenski dom iz Zagreba. Knjiga obasiže 323 stranice većeg formata i sastoji se od 12 poglavlja, sažetaka na slovenskom i engleskom jeziku, popisa literature i izvora, zahvala, bilješke o autorici i kazala imena. Poglavlja nose nazive: 1) Hommage; 2) Uvod; 3) Djetinjstvo i počeci u Ljubljani; 4) Zagreb od 1913. do 1919.; 5) Zagreb od 1919. do 1928.; 6) Zagreb od 1929. do 1941.; 7) Zagreb od 1941. do 1957.; 8) 17. listopada 1953.; 9) Uloge; 10) Paula; 11) Popis uloga; 12) Popis nastupa. Iznimno je bogato opremljena slikovnim materijalom: portretima, faksimilima raznih dokumenata i pisama, faksimilima opernih plakata i koncertnih programa, te fotografijama opernih kuća i scena pozornica na kojima je Križaj nastupao. Vrlo je dobro prikazan izbor glavnih Križajevih uloga, popraćen fotografijama i izvodima iz kritika. Posebno je vrijedan minuciozno sastavljen tablični popis Križajevih uloga koji sadrži njegove uloge u djelima 61 autora opera, 10 autora opereta, 46 autora drama, igara s pjevanjem i baleta, te 7 autora vokalno-orkestralnih djela. Isto se može reći za impozantan popis Križajevih nastupa od prvog 13. 12. 1907. u Ljubljani do posljednjeg 3. 11. 1957. u Zagrebu. Na točno 101 stranici toga popisa navode se, uz datum i mjesto nastupa, djelo u kojem je nastupio te važniji dirigenti, redatelji i pjevači koji su u pojedinom nastupu sudjelovali.
Knjiga Marije Barbieri Josip Križaj. Umjetnik ispred svojega vremena upravo je uzoran primjer stručno-znanstvenog predstavljanja jednog istaknutog izvoditelja na području glazbe, pa će kao takva zacijelo predstavljati referentnu publikaciju kojom će se ubuduće moći pouzdano služiti znanstvenici, učenici i studenti glazbenih studija svih profila i svi ljubitelji glazbe, opere te umjetnosti Josipa Križaja napose.

Galerija, Godišnja skupština, Skupštine

27. redovita godišnja skupština HMD-a 2018.

Zagreb, 4. svibnja 2018.

Svim članovima HMD-a!

Ovime Vas pozivamo na

27. REDOVITU GODIŠNJU SKUPŠTINU
HRVATSKOG MUZIKOLOŠKOG DRUŠTVA
ZA 2018. GODINU.

Uvod:

  • Promocija novih izdanja HMD-a

Dnevni red:

  1. Izbor radnog predsjedništva, zapisničara i ovjerovitelja
  2. Zapisnik s godišnje skupštine HMD za 2017. godinu
  3. Izvješće o djelatnostima i ostvarenim akcijama HMD u 2017. godini
  4. Izvješće o prihodima i rashodima HMD u 2017. godini
  5. Plan i proračun za 2018. godinu (rekapitulacija)
  6. Program rada HMD za 2018. godinu
  7. Proračun HMD-a za 2019. godinu
  8. Izvješće Nadzornog odbora HMD-a
  9. Izvješće Pedagoške sekcije HMD-a
  10. Izvješće Povjerenstva za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» HMD-a za 2017.
  11. Razno

------------------------------------------------------------

Skupština s uvodnim dijelom održat će se:
– u subotu 12. svibnja 2018.
– s početkom u 11:00 sati
– u dvorani Hrvatskog društva skladatelja, Berislavićeva 9, u Zagrebu.

Za Upravni odbor HMD:
Akademik Stanislav Tuksar, predsjednik

Galerija slika

Razno

Izašao je novi broj časopisa Arti musices 48/2!

Poštovani članovi Hrvatskog muzikološkog društva,

objavljen je novi broj Arti musicesa 48/2 (2017) posvećen vrlo aktualnoj temi digitalne muzikologije, a kao urednica gostovala je Lucija Konfic.

Možete mu pristupiti na Portalu hrvatskih znanstvenih časopisa – Hrčak:
https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=15580

U njemu ćete naći priloge Eleanor Selfridge-Field, Lucije Konfic, Kate Helsen, Inge Behrendt i Jennifer Bain, Torstena Roedera, Jennifer Ward, Elise Sciotti, Anne Kijas i Michaela Noonea. Autori u pristupu raznim vrstama građe koriste različite perspektive s područja digitalne muzikologije.
Nadamo se da će Vas ovi radovi potaknuti na korištenje alata digitalne muzikologije i u istraživanju hrvatske glazbe.

Uz članke iz tematskog broja objavljeni su i sažeci dvije doktorske disertacije (Tamare Jurkić Sviben i Rozine Palić-Jelavić), recenzija knjige fra Mirka Marića, Hane Breko Kustura i Hrvojke Mihanović Salopek Fra Petar Knežević. Gospin pjesnik i glazbenik (Hrvoje Beban), In memoriam prof. Evi Sedak (Nada Bezić), te Bibliografija musicologica Croatica za 2015. godinu (Vilena Vrbanić).

Uživajte u čitanju!

Arhiv, Izdanja, Razno, Zbornici

Nagnuće tišini: Marko Ruždjak, skladatelj

Nagnuće tišini: Marko Ruždjak, skladatelj

Inclination towards Silence: Marko Ruždjak, Composer

Urednici / Editors: Dalibor Davidović – Sanja Kiš Žuvela

Muzikološki zbornici / Musicological proceedings, br./no. 19
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2017.
156 str./p.

Nagnuće tišini: Marko Ruždjak, skladatelj zbornik je radova predstavljenih 25. i 26. listopada 2013. na znanstvenom skupu U čast Marku Ruždjaku (1946. – 2012.) što su ga u Zagrebu organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Osorske glazbene večeri i Hrvatsko društvo skladatelja. Za ovu je prigodu većina priloga dopunjena, a neki su u međuvremenu i objavljeni, što je navedeno uz njihove naslove. Radovi se okupljaju oko triju tematskih težišta. Prvo predstavljaju studije o pojedinačnim skladbama ili skupinama skladbi, pružajući uvid u karakteristične skladateljske postupke Marka Ruždjaka. Prilog Gregora Pompea tako se usredotočuje na skupinu Ruždjakovih djela pisanih za orkestralne sastave, studija Ingrid Pustijanac na ulogu boje u artikulaciji glazbenog oblika u Ruždjaka, rad Davorke Radica na strukturu ritma u trima Ruždjakovim skladbama, dočim je studija Nikše Gliga u potpunosti posvećena ranome Ruždjakovu djelu Trois chansons de geste.
Druga skupina radova obuhvaća priloge koji nastoje odrediti Ruždjakovu umjetničku poetiku u cjelini. Dok prilog Tomislava Olivera polazi od zapažanja o nagnuću Ruždjakove glazbe statičnosti, praznini i jedva čujnim stanjima, pronalazeći tako na djelu »poetiku tišine«, studija Dalibora Davidovića istražuje u Ruždjakovoj glazbi igru skrivenosti i neskrivenosti, prozirnosti i tajnovitosti.
Naposljetku, u trećoj su skupini prilozi koji djelo Marka Ruždjaka istražuju u širem okviru, u dodiru s drugim umjetnostima. Esej Marka Grčića Ruždjakovu umjetnost razmatra s obzirom na povijesnu i kulturološku pozadinu njezina nastanka, uključujući osobna svjedočanstva o susretima i suradnji. Prilog Marcela Bačića usredotočuje se pak na Ruždjakovo »polidimenzionalno mišljenje«, sposobnost da u onome muzičkom prizna i prepozna ono likovno i obratno. Ovoj skupini radova, kao stanovita kopula s onom prvom, bliska je i već spomenuta studija Nikše Gliga, koja istražuje specifičnosti skladateljeva odnosa prema pjesništvu.
Knjiga je opremljena sažecima i ključnim riječima na hrvatskom i engleskom jeziku, kazalom imena i popisom obrađenih skladbi Marka Ruždjaka.

 * * *

The book you are holding in your hands comprises the proceedings of a scientific conference, In Honour of Marko Ruždjak (1946-2012), which was held on 25 and 26 October 2013. The meeting was co-organized by the Croatian Academy of Sciences and Arts, the Musical Evenings in Osor and the Croatian Composers’ Association. Many of the contributions were extended for inclusion in this volume, and some have also been published in the meantime (as mentioned in their respective footnotes).
The proceedings focus on three thematic areas. The first of them deals with particular works or groups of works, elucidating Marko Ruždjak’s specific compositional procedures. Gregor Pompe’s contribution concentrates upon a group of the composer’s orchestral pieces; Ingrid Pustijanac discusses the role of sound colour for the formal articulation of his works; Davorka Radica writes about the rhythmic structure of three Ruždjak’s pieces; and Nikša Gligo devotes his study to an early Ruždjak’s cycle, Trois chansons de geste.
The second thematic area includes contributions devoted to Ruždjak’s poetics. Tomislav Oliver discusses the inclination of Ruždjak’s music towards static, empty and barely audible states, the result of a certain “poetics of silence”, and Dalibor Davidović explores interplays of covertness and overtness, transparency and secrecy in Ruždjak’s musical output.
Finally, the third thematic area comprises contributions that investigate the position of Marko Ruždjak’s work within a wider framework, in contact with other art forms. Marko Grčić’s essay observes Ruždjak’s art against its historical and cultural background, including his personal testimonies of their encounters and collaboration. Marcel Bačić concentrates on Ruždjak’s “polydimensional thinking”, his exploration of visual-spatial phenomena in musical media, and his ability to recognise musical phenomena in visual media. This pair of texts is in turn linked to the first thematic area, with Gligo’s investigation of the composer’s specific relationship with poetry.
All contributions are followed by summaries (some of them signed by the editors), as well as lists of keywords in Croatian and English.

2017.
ISBN 978-953-6090-58-7
120,00 kn + poštarina

Arhiv, Novosti, Razno

Umrežavanje glazbom u ‘dugom 19. stoljeću’

Umrežavanje glazbom: promjene paradigmi u ‘dugom 19. stoljeću’ – od Luke Sorkočevića do Franje Ksavera Kuhača

Networking through Music: Changes of Paradigms in the ‘Long 19th Century’ – from Luka Sorkočević to Franjo Ksaver Kuhač

 PROJEKT FINANCIRA HRVATSKA ZAKLADA ZA ZNANOST (2017-2021)

 

 Umrežavanje glazbom u ‘dugom 19. stoljeću’: pripreme

 RADIONICA

23. listopada 2017., 9:30-17:00

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Knjižnica, Multimedijska e-učionica

Strossmayerov trg 14, Zagreb

 

 

 

 

Networking through Music in the ‘Long 19th Century’: Preliminaries

WORKSHOP

23 October 2017, 9:30-17:00

Croatian Academy of Sciences and Arts, Library Building, Multimedia e-room

Strossmayer Square 14, Zagreb

Detaljnije

Arhiv, Obljetnice i predstavljanja

Proslava 25 godina djelovanja HMD-a

Hrvatsko muzikološko društvo obilježilo je 25 godina svoga djelovanja (1992.-2017.)

HMD25Povodom obilježavanja 25 godina djelovanja Hrvatskog muzikološkog društva u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 28. veljače do 8. ožujka 2017. godine održana je izložba izdanja Hrvatskog muzikološkog društva. Izložba je realizirana zajedničkom suradnjom Hrvatskog muzikološkog društva i Nacionalne i sveučilišne knjižnice, a na njoj je predstavljena izdavačka djelatnost Hrvatskog  muzikološkog društva koja obuhvaća časopise (hrvatski muzikološki časopis Arti musices: hrvatski muzikološki zbornik te međunarodni časopis International Review of the Aesthetics and Sociology of Music), knjige (podijeljene u nekoliko specifičnih serija: Muzikološke studije, Muzikološki zbornici, Muzikologija bez granica, Muzikološki udžbenici, Opća povijest glazbe), kataloge (serija Indices collectiorum musicarum tabulariorumque in Croatia) te note (serija Gazophylacium Musicae Croaticae). Uz vitrine u kojima su bila izložena izdanja bili su postavljeni plakati koje je za ovu prigodu izradila Lucija Konfic, a na kojima je ukratko bila opisana djelatnost Hrvatskog muzikološkog društva. Svečano otvorenje izložbe održano je 28. veljače 2017. godine uz prigodni program. U ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice nazočnima se obratila voditeljica  Zbirke muzikalija i audiomaterijala, dr. sc. Tanja Mihalić, a potom je prigodni govor održao predsjednik Hrvatskog muzikološkog društva, akademik Stanislav Tuksar. U glazbenom dijelu programa nastupili su studenti Muzičke akademije u Zagrebu, Luka Lovreković (gitara) i Lana Maletić (sopran), koji su izveli dvije skladbe Ivana Padovca: Polonezu u A-duru za gitaru solo, B. A:10 te Die Einsame za sopran i gitaru, op. 60 (b). Nakon službenog dijela otvorenja posjetitelji su nastavili druženje uz razgovor i skromnu zakusku.

------------------------------------------------------------

Galerija slika

 

Pozivnica HMD-NSK

O otvorenju možete pogledati i na stranicama NSK:

http://www.nsk.hr/otvorena-izlozba-izdanja-hrvatskog-muzikoloskog-drustva-povodu-25-godina-djelovanja/

Arhiv, Razno

Dani otvorenih vrata HAZU 2017.

Poštovani članovi HMD-a,

obavještavamo Vas da će se 9. i 10. svibnja 2017. održati

Dani otvorenih vrata HAZU


Tom prigodom Odsjek za povijest hrvatske glazbe u Opatičkoj 18
nudi nekoliko sadržaja:

1) utorak, 9. 5. 2017 od 12 do 12.45

Popularno predavanje

UMREŽENA MUZIKOLOGIJA – predstavljanje dvaju novih muzikoloških projekata Hrvatske zaklade za znanost

prof. dr. sc. Vjera Katalinić (Umrežavanje glazbom u „dugom“ 19. stoljeću: od Luke Sorkočevića do Franje Ks. Kuhača) i
izv. prof. dr. sc. Hana Breko Kustura (Glazbeni kodeksi srednjega vijeka)

 

2) Izložba o Borisu Papandopulu (varijanta one koja je bila postavljena u Knjižnici HAZU), a polusatni dokumentarni film o skladatelju može se pogledati prema dogovoru.

Pregled svih događanja u okviru DOV HAZU 2017. možete pogledati na:
http://info.hazu.hr/upload/File/2017/DANI-OTVORENIH-VRATA-HAZU-2017_program_final.pdf

Vaš HMD

Arhiv, Gazophylacium, Izdanja, Ostalo, Razno

13. koncert za violinu i orkestar u A-duru, klavirski izvadak

Ivan Jarnović / Giovanni Giornovichi

13. koncert za violinu i orkestar u A-duru, klavirski izvadak
Thirteenth Concerto for Violin and Orchestra in A major, Piano Reduction

Gazophylacium musicae croaticae, br. 11
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2016.

Glavna urednica / Editor-in-Chief: Vjera Katalinić
Priređivač klav. izv. / Revised by: Zoran Juranić
Klavirski izvadak

Predgovor/ Preface: Vjera Katalinić

 

Giovanni Giornovichi (Giarnovichi, Jarnovik, Zarnovitty, Žarnovik itd., u danas često korištenoj hrvatskoj inačici kao Ivan Jarnović) bio je jedan od najistaknutijih i omiljenih violinskih virtuoza druge polovice 18. stoljeća. Kršten je u Palermu 29. listopada 1747. iako je, prema inačicama prezimena, vjerojatno hrvatskog porijekla. Koncertirao je u svim najznačajnijim europskim prijestolnicama među kojima su Pariz, London, Dublin, Beč, Berlin, Stockholm, Kopenhagen i Petrograd – gdje je umro 23. studenog 1804. godine.
Ovaj trostavačni koncert br. 13 u A-duru u mnogome je obilježen značajkama Jarnovićevih skladateljskih postupaka, ali ima i nekih posebnosti. Prvi stavak, uobičajene sonatne sheme s četiri različite teme (dvije glavne, a između njih po jedna nova u tutti i solističkoj ekspoziciji) od kojih se dvije glavne ponavljaju u reprizi, trodjelne je mjere, što je suprotno uobičajenim, gotovo herojskim temama parne metrike. Stoga stavak više podsjeća na živahni plesni korak (doduše prebrz za menuet), a možda čak i na kakvu odlučnu narodnu pjesmu poput škotske Thomas the Rhymer. Nakon romance, kojoj bi se lako mogao pretpostaviti vokalni predložak kakve uspavanke, neposredno slijedi rondo attacca. Vjerojatno je najneobičniji u ovom koncertu završetak tog žustrog stavka, čija tema podsjeća na signal poštanskog roga s tri kontrastne epizode. Na kraju, naime, solist ponavlja početni motiv teme u sve tišem registru isprekidan fortissimo akordima pratnje te završava toničkim kvintakordom, ali na kvinti, što nedvojbeno izaziva dojam očekivanja nastavka. Je li taj nastavak bio Jarnovićeva najava nove priredbe, ili je – što su novinski izvještaji dali naslutiti – virtuoz u nastavku dodao neku temu s varijacijama? Takvih Jarnovićevih malih solističkih komada uz pratnju continua sačuvano je mnogo, a upravo dominiraju oni u A-duru. Moguće je, naravno, da je Jarnović na licu mjesta improvizirao na neku drugu popularnu melodiju.
U suvremenom je izdanju ovaj koncert tiskan 2015. godine (partitura i dionice s opširnijim predgovorom), a sada je tome pridodan i klavirski izvadak.

------------------------------------------------------------

Giovanni Giornovichi (Giarnovichi, Jarnovik, Zarnovitty, Žarnovik etc., in the Croatian version frequently used today as Ivan Jarnović) was one of the most prominent and favourite violin virtuosi of the second half of the 18th century. Baptised in Palermo on 29 October 1747, according to the versions of his family name, he was probably of Croatian origins. He gave concerts in all major European capitals, like Paris, London, Dublin, Vienna, Berlin, Stockholm, Copenhagen and St Petersburg – where he eventually died on 23 November 1804.
This concerto no. 13 in A major in three movements again shows the typical characteristics of Giornovichi’s compositional procedures, but also brings some novelties and specialties. The first movement of the usual sonata form – with four different themes (two major themes and between them a new one in the tutti and solo exposition respectively) and only two main themes presented in the recapitulation – is in triple metre, in contrast to all of his other first movements which are in a heroic duple metre. Therefore, the movement evokes a lively dance rhythm (although too fast for a minuet), or even some folk tune like the Scottish song Thomas the Rhymer. After the moderately-paced movement – a Romance, to which could easily be attributed a vocal source of some lullaby – immediately follows (attacca) a vivid Rondo with a theme that recalls the signal of a post horn. Probably the most unusual part of the concerto is its ending: the soloist repeats the initial motive in the increasingly soft dynamics, interrupted by the loud chords of the accompaniment, and finally ends the concerto on the fifth of the tonic chord, which might have led the audience to expect him to continue the piece. Was such an effect actually Giornovichi’s announcement of a new concert performance? Or, did the virtuoso then actually add a theme with variations, a sort of an encore? Such small variations on popular tunes for violin and basso are quite numerous in his output, and those in A major are the most prevalent. However, it is also possible that Giornovichi improvised on the spot, using some other popular tune.
This concerto was issued (as score and parts, together with a wider foreword) in 2015, and is here supplemented by a piano reduction.

(Predgovor/Preface: Vjera Katalinić)

2016.
ISMN 979-0-9005206-8-5
100,00 kn + poštarina