Nagnuće tišini: Marko Ruždjak, skladatelj
Inclination towards Silence: Marko Ruždjak, Composer
Urednici / Editors: Dalibor Davidović – Sanja Kiš Žuvela
Muzikološki zbornici / Musicological proceedings, br./no. 19
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2017.
156 str./p.
Nagnuće tišini: Marko Ruždjak, skladatelj zbornik je radova predstavljenih 25. i 26. listopada 2013. na znanstvenom skupu U čast Marku Ruždjaku (1946. – 2012.) što su ga u Zagrebu organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Osorske glazbene večeri i Hrvatsko društvo skladatelja. Za ovu je prigodu većina priloga dopunjena, a neki su u međuvremenu i objavljeni, što je navedeno uz njihove naslove. Radovi se okupljaju oko triju tematskih težišta. Prvo predstavljaju studije o pojedinačnim skladbama ili skupinama skladbi, pružajući uvid u karakteristične skladateljske postupke Marka Ruždjaka. Prilog Gregora Pompea tako se usredotočuje na skupinu Ruždjakovih djela pisanih za orkestralne sastave, studija Ingrid Pustijanac na ulogu boje u artikulaciji glazbenog oblika u Ruždjaka, rad Davorke Radica na strukturu ritma u trima Ruždjakovim skladbama, dočim je studija Nikše Gliga u potpunosti posvećena ranome Ruždjakovu djelu Trois chansons de geste.
Druga skupina radova obuhvaća priloge koji nastoje odrediti Ruždjakovu umjetničku poetiku u cjelini. Dok prilog Tomislava Olivera polazi od zapažanja o nagnuću Ruždjakove glazbe statičnosti, praznini i jedva čujnim stanjima, pronalazeći tako na djelu »poetiku tišine«, studija Dalibora Davidovića istražuje u Ruždjakovoj glazbi igru skrivenosti i neskrivenosti, prozirnosti i tajnovitosti.
Naposljetku, u trećoj su skupini prilozi koji djelo Marka Ruždjaka istražuju u širem okviru, u dodiru s drugim umjetnostima. Esej Marka Grčića Ruždjakovu umjetnost razmatra s obzirom na povijesnu i kulturološku pozadinu njezina nastanka, uključujući osobna svjedočanstva o susretima i suradnji. Prilog Marcela Bačića usredotočuje se pak na Ruždjakovo »polidimenzionalno mišljenje«, sposobnost da u onome muzičkom prizna i prepozna ono likovno i obratno. Ovoj skupini radova, kao stanovita kopula s onom prvom, bliska je i već spomenuta studija Nikše Gliga, koja istražuje specifičnosti skladateljeva odnosa prema pjesništvu.
Knjiga je opremljena sažecima i ključnim riječima na hrvatskom i engleskom jeziku, kazalom imena i popisom obrađenih skladbi Marka Ruždjaka.
* * *
The book you are holding in your hands comprises the proceedings of a scientific conference, In Honour of Marko Ruždjak (1946-2012), which was held on 25 and 26 October 2013. The meeting was co-organized by the Croatian Academy of Sciences and Arts, the Musical Evenings in Osor and the Croatian Composers’ Association. Many of the contributions were extended for inclusion in this volume, and some have also been published in the meantime (as mentioned in their respective footnotes).
The proceedings focus on three thematic areas. The first of them deals with particular works or groups of works, elucidating Marko Ruždjak’s specific compositional procedures. Gregor Pompe’s contribution concentrates upon a group of the composer’s orchestral pieces; Ingrid Pustijanac discusses the role of sound colour for the formal articulation of his works; Davorka Radica writes about the rhythmic structure of three Ruždjak’s pieces; and Nikša Gligo devotes his study to an early Ruždjak’s cycle, Trois chansons de geste.
The second thematic area includes contributions devoted to Ruždjak’s poetics. Tomislav Oliver discusses the inclination of Ruždjak’s music towards static, empty and barely audible states, the result of a certain “poetics of silence”, and Dalibor Davidović explores interplays of covertness and overtness, transparency and secrecy in Ruždjak’s musical output.
Finally, the third thematic area comprises contributions that investigate the position of Marko Ruždjak’s work within a wider framework, in contact with other art forms. Marko Grčić’s essay observes Ruždjak’s art against its historical and cultural background, including his personal testimonies of their encounters and collaboration. Marcel Bačić concentrates on Ruždjak’s “polydimensional thinking”, his exploration of visual-spatial phenomena in musical media, and his ability to recognise musical phenomena in visual media. This pair of texts is in turn linked to the first thematic area, with Gligo’s investigation of the composer’s specific relationship with poetry.
All contributions are followed by summaries (some of them signed by the editors), as well as lists of keywords in Croatian and English.
2017.
ISBN 978-953-6090-58-7
120,00 kn + poštarina
objavljen je novi broj Arti musicesa 48/2 (2017) posvećen vrlo aktualnoj temi digitalne muzikologije, a kao urednica gostovala je Lucija Konfic.
