Ivan Padovec (1800-1873) i njegovo doba. Radovi s međunarodnog znanstvenog skupa održanog u Zagrebu i Varaždinu, Hrvatska, 28-30. 9. 2000.
Ivan Padovec (1800-1873) and His Time. Proceedings of the International Musicological Symposium held in Zagreb and Varaždin, Croatia, on September 28-30, 2000
Urednici / Editors: Vjera Katalinić– Sanja Majer-Bobetko
Muzikološki zbornici / Musicological proceedings, br./no. 12
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2006.
412 str.
Pod pokroviteljstvom Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju HAZU, a u organizaciji Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU, Zavoda za znanstveni rad HAZU u Varaždinu, Hrvatskoga muzikološkog društva, Hrvatskoga glazbenog zavoda i Državnog arhiva Varaždin, održana je u Zagrebu i Varaždinu od 28. do 30. rujna 2000. godine proslava 200. obljetnice rođenja gitarista i skladatelja Ivana Padovca. Na trodnevnom je muzikološkom skupu sedamnaest referenata izložilo rezultate recentnih istraživanja, koji su jasno pokazali neke bitne pomake u dosadašnjim spoznajama o Padovčevu životu i djelovanju, o sudbini njegovih opusa, te o obilježjima vremena u kojemu je djelovao. U ovom su Zborniku prezentirani svi radovi, koji su prošli recenzentski postupak i bili prihvaćeni za objavljivanje tiskom. U njima su predstavljeni novi elementi za Padovčevu biografiju, istražen je njegov opus s obzirom na brojčano stanje, poredak i ispravljanje netočnih atribucija, te načinjen tematski katalog djela, predstavljeni su zvučni i audio-vizualni zapisi, na temelju analize Padovčeva opusa izvedena je valorizacija, odnosno revalorizacija njegovih djela te istaknute interpretativne osebujnosti Padovčeva gitarističkog opusa, u povijesnom je kontekstu promotrena i ocijenjena Padovčeva pedagoška djelatnost i njegova Škola za gitaru, kao i sâma glasovita deseterostruna gitara u odnosu na glazbala te vrste, učinjen je cjelovit kritički uvid u recepciju Padovca u hrvatskoj glazbenoj historiografiji i u glazbenoj publicistici, proučeni su sociološki aspekti Padovčeva djelovanja, poglavito oni vezani uz pitanje onodobnog socijalnog statusa glazbenika. Zbornik donosi i prilog o glazbenoj kulturi Zagreba u Padovčevo doba, osobito onoj gitarističkoj i prvo u nas predstavljanje uvida u problematiku virtuoziteta, kako onu vezanu uz poimanje glazbe 19. stoljeća, tako i njezine povijesne mijene. Naposljetku, sastavljena je i bibliografija radova o Ivanu Padovcu. Tekstovi su na hrvatskom jeziku sa sažecima na engleskom, a jedan je na engleskom sa sažetkom na hrvatskom.
* * *
On September 28-30, 2000, a celebration of the 200th anniversary of the birth of the guitar virtuoso and composer Ivan Padovec has been held in Varaždin and Zagreb under the patronage of the Department for Musical Art and Musicology of the Croatian Academy of Sciences and Arts, organized by its Department for History of Croatian Music, Institute for the Scientific Work of the Academy in Varaždin, Croatian Musicological Society, Croatian Music Institute and the State Archives in Varaždin. This proceeding encompass all reviewed and accepted papers: some of them bring to light new elements of Padovec’s biography, some investigate his opus and bring new data on their number, chronology, and correct some previous mistakes, and a thematic catalogue has been established. Some audio and audio-visual recordings are presented, and upon the analysis of his works the valorisation of his compositional output has been brought to light, with stressing his interpretative characteristics; in the context of his time his pedagogical activity, and especially his guitar manual (Škola za gitaru) has been analysed, as well as his well-known guitar with ten strings. The entire critical introspection in the reception of Padovec’s activity in the Croatian musical historiography has been done, as well as in the musical criticism; some social aspects of his activity have been investigated, especially those in connection with the then contemporary social status of musicians. Further on, the proceedings present some aspects of the musical culture in Zagreb during his time, and – for the first time in Croatian musicology – give insight into the problem of virtuosity, in connection with the 19th-century music, and its historical changings. A thorough bibliography of texts on Ivan Padovec is closing the proceedings. Articles are in Croatian with summaries in English, and one in English with summary in Croatian.
2006.
ISBN 953-6090-16-3
150,00 kn + poštarina
Zbornik Između moderne i avangarde. Hrvatska glazba 1910.-1960. objavljuje izbor radova s istoimenog znanstvenog skupa artikuliran unutar tri raspoznatljive cjeline. Prvu čine tekstovi vezani uz neke problemske aspekte promatranog razdoblja hrvatske glazbene povijesti unutar kojega se o onima između godina 1941.-1945.-1952. ovdje govori prvi put. Drugu cjelinu čine nova istraživanja i interpretacije opusa Stjepana Šuleka i Borisa Papandopula, dvojice najjačih stvaralačkih osobnosti između moderne i avangarde shvaćenih prvenstveno kao idejno tipskih, a tek potom periodizacijskih kategorija. U posljednju, ponešto heterogenu skupinu tekstova uvršteni su rezultati nekih pojedinačnih istraživanja i otkrića koji nadopunjuju pluralističku sliku promatranog glazbenopovijesnog razdoblja.
Ova je knjiga zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa Glazbene kulture na Jadranu u razdoblju klasicizma, održanog u svibnju 2001. u Dubrovniku. Taj je skup bio četvrti po redu koji su organizirali Hrvatsko muzikološko društvo iz Zagreba i Fondazione Levi iz Venecije u svrhu poticanja sustavnog istraživanja glazbenih kultura u jadranskom bazenu za koje se drži da imaju kontinuitet koji traje puno tisućljeće. Dubrovnik je odabran za predstavljanje razdoblja klasicizma jer su u njemu djelovali ponajbolji skladatelji i glazbenici u tom razdoblju na hrvatskoj obali Jadrana i stoga što upravo s razdobljem klasicizma završava dugo višestoljetno razdoblje sjajne dubrovačke glazbene povijesti.
U nastojanju oko oživljavanja hrvatske glazbene baštine na koncertnome podiju i u medijima posljednjih se godina sustavno objavljuju djela skladateljice Dore Pejačević (1885-1923). Dvije glasovirske sonate (op. 35 iz 1915. i op. 57 u jednom stavku, iz 1921) namjeravao je objaviti istaknuti hrvatski pijanist Jurica Muraj, ali ga je smrt 27. siječnja 2000. prekinula u poslu, tako da je uspio dovršiti samo prvu. Nju predstavljamo u ovome kritičkom izdanju koje se temelji na iscrpnome studiju izvora, ali donosi i upute za izvoditelja pa je zato i praktične namjene.
Padovčeva se vokalna lirika zadržava u tradiciji romantičarskog klasicizma, a bliska je onoj Ferda Wiesnera Livadića i niza drugih „malih majstora“ srednjoeuropskoga kulturnog kruga. Ostvarujući opće lirsko ozračje sukladno ugođaju izabranog hrvatskog ili njemačkog tekstovnog predloška, skladatelj je svoje minijature oblikovao u okviru trodijelne, stofne ili varirane strofne forme, pokušavajući tek povremeno slijediti narativnost teksta prokomponiranim baladičnim oblikom (Nächtlicher Ritt).