Arhiva kategorije: Djelatnosti

Izdanja, Studije

Hrvatska glazbena historiografija u 19. stoljeću

Komentiraj

Sanja Majer-Bobetko – Zdravko Blažeković – Gorana Doliner

Hrvatska glazbena historiografija u 19. stoljeću

Croatian Music Historiography in the 19th Century

Muzikološke studije, br. 10
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2009.
252 str.

 

majer-bobetko-blazekovic-doliner_hrvatska-glazbena-historiografija-u-19-stoljecuNakon uvodnih teorijskih razmatranja o povijesti glazbe i njezinu odnosu prema estetici, sociologiji, etnomuzikologiji i psihologiji glazbe, zatim glazbeno-teorijskim disciplinama, glazbenoj paleografiji, glazbenoj kritici i ostalim znanostima i disciplinama, te nakon poglavlja o predpovijesti hrvatske glazbene historiografije, predstavlja se povijest glazbene historiografije u Hrvatskoj tijekom 19. stoljeća. Na temelju analize glazbenohistoriografskih tekstova iz 19. stoljeća, bibliografija kojih je predstavljena u Popisu izvora, a potom i njihove valorizacije zasnovane na usporedbi s relevantnim izvorima toga doba i na suvremenim historiografskim postignućima, potvrdilo se dosadašnje mišljenje o Franji Kuhaču kao utemeljitelju hrvatske glazbene historiografije. Međutim, uočeni su i vrjednovani prilozi i drugih autora, poglavito Vjenceslava Novaka, koji je napisao prvu glazbenopovijesnu sintezu, te Vjekoslava Klaića i Franje Markovića. Posebna su poglavlja posvećena glazbenohistoriografskim prilozima u periodici i monografskim izdanjima, među kojima ima značajnih priloga i ostalih autora, mahom bavećih se glazbom tek kao svojim sekundarnim, iako ne manje važnim područjem.
Knjiga je u prvom redu namijenjena muzikolozima, povjesničarima i povjesničarima književnosti, studentima muzičkih akademija, humanističkih i društvenih studija, te širem krugu čitatelja koje zanima hrvatski kulturološki prostor.

2009.
ISBN 978-953-6090-38-9
150,00 kn + poštarina

 

Vidi i: Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2009. godinu

 

Djelatnosti, Nagrada Dragan Plamenac, Objave natječaja

Natječaj za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» za 2008. godinu

Svim članovima HMD-a!
Odlukom Upravnog odbora Hrvatskog muzikološkog društva od26. veljače 2009., temeljem članka 3. Pravilnika o godišnjoj«Nagradi Dragan Plamenac» HMD-a, raspisuje se

Natječaj za dodjelu
“Nagrade Dragan Plamenac”
za 2008. godinu.

Prema članku 2. navedenog Pravilnika:

“Nagradu dodjeljuje HMD najboljem znanstvenom dostignuću, ponajprije vezanom uz hrvatsku glazbenu kulturu, hrvatskog ili inozemnog znanstvenika na području muzikologije, ostvarenom protekle godine. Nagrada se dodjeljuje pojedincu ili skupini znanstvenika za osobito vrijedan objavljeni znanstveni rad, relevantno primijenjeno muzikološko postignuće (muzikološko notno izdanje, nosač zvuka, organizacija simpozija, uredništvo knjige, očuvanje građe i dr.) ili za životno djelo.”

Uvjeti za dodjelu Nagrade:

  • Prema čl. 4: Prijedloge za Nagradu ne može davati autor za vlastito ostvarenje.
  • Prema čl. 7: Prijedlozi za dodjelu Nagrade moraju biti pismeno obrazloženi.
  • Prema čl. 8: Prijedlog za dodjelu Nagrade mora sadržavati: područje djelatnosti za koje se predlaže Nagrada, opis i obrazloženje znanstvenog ostvarenja te ostalu raspoloživu dokumentaciju (knjige, muzikološka notna izdanja, nosače zvuka i druge objavljene materijale).

Rok za podnošenje prijava: 10-25. ožujka 2009. na adresu HMD-a, Opatička 18, 10000 Zagreb.

Druge obavijesti:

  • Prema čl. 9: Nagrada se dodjeljuje u obliku povelje i novčanog iznosa.

Poziva se članstvo da podnese svoje prijedloge u predviđenom roku i u skladu s iznesenim uvjetima.

Za HMD:
Dr. Vjera Katalinić, predsjednica, v.r.
(vrijedi kao potpis)

Izdanja, Udžbenici

Metode analize glazbe

Leon Stefanija

Metode analize glazbe: povijesno-teorijski ocrt

Muzikološki udžbenici, br. 1
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2008.
238 str.
Prijevod na hrvatski: Mario Kopić

 

Stefanija_Metode-analize-glazbeBilješka o knjizi

Završavajući pisanje ove knjige, negdje krajem 2003., imao sam dojam da je manjkava i da ne uzima u obzir mnoge sadržaje koji bi trebali ući u ovakvu publikaciju. Taj se dojam do danas nije promijenio, premda knjiga već neko vrijeme sasvim prihvatljivo služi svojim namjenama, kao udžbenik povijesti i teorije analize glazbe studentima muzikologije na Ljubljanskom sveučilištu.
Možda najviše smeta manjak dvaju tematskih sklopova: informatike na području analize glazbe, te sistemske analize. To je doista ranjivo mjesto ovog priručnika. Naime, iako se u pedagogiji analize glazbe računalo rabi uglavnom kao modernija varijanta pisaćeg stroja, neprihvatljivo bi bilo prešutjeti neke projekte, kao što su Humdrum Toolkit Davida Hurona, namijenjen analizi notiranih struktura, potom RUBATO Guerina Mazzole za analizu snimaka, ChordGeometries Dmitrija Tymoczka, svojevrstan »work-in-progress« za vizualizaciju harmonijskih struktura, »nedovršeni« projekt Tonalities Anthonyja Poplea, koji se temelji na teoriji skupova, ili pak »kompozicijsku analizu« Davida Copea. Štoviše, na području računalno poduprte analize glazbe bilo bi nedopustivo preskočiti problematiku analize »cjelovitosti glazbene činjenice«: svaka glazbena struktura ima svoje »prije« i »sada«, što udžbenici analize uvijek pretpostavljaju, dapače stimuliraju refleksiju o »bezbroju analitičkih pitanja«. No, ipak, postoje razlozi zašto su oba spomenuta područja izostavljena. Povijesno i teorijski gledano, ona nisu drugo doli metodološki produžetak zahtjeva i htijenja kojima možemo naći trag kako u holističkim postulatima devetnaestostoljetnog nauka o glazbenim oblicima, tako i u analitičko-metodološkim namjerama hermeneutike glazbe u najširem, općem smislu, dakle kao modusa recepcije umjetnosti. U duhu Davida Copea i njegovih pragmatičkih analiza, koje teže »računalnoj sintezi glazbenog stila«, kod koje, u završnom stadiju, analiza stila omogućuje »živu interpretaciju«, dok nadalje sama postaje predmetom analize kognitivnih i kulturoloških datosti: informatika i sistemizacija analize nalaze se na početku klupka u kojem se prepleću analiza glazbe (u užem smislu raščlanjivanja »glazbenih struktura«) i analiza muzikologije kao discipline, pri čemu – i zbog implicitnih ili posve određenih mjerila – analizirane strukture dobivaju neku »uporabnu vrijednost«. Naravno, to nije predmet analize glazbe, no svaka se analiza na nekoj točki zapleće u to klupko…
(Leon Stefanija, Iz predgovora hrvatskom izdanju)

 

Bilješka o autoru

Leon Stefanija (1970) studirao je muzikologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, gdje je i zaposlen u svojstvu izvanrednog profesora. Njegovi se radovi kreću u širokom rasponu, obuhvaćajući epistemologiju istraživanja glazbe, psihologiju i sociologiju glazbe, te glazbu 20. stoljeća. Autor je dviju knjiga (O glazbeno novom: O slovenskoj instrumentalnoj glazbi zadnje četvrtine 20. stoljeća, 2001; Metode analize glazbe: Povijesno-teorijski ocrt, 2004), brošure Računalno poduprto poučavanje glazbe (2006), te brojnih znanstvenih i stručnih članaka. U izradi su Pojmovnik teorije glazbe (zajedno s Nicom Schülerom), kao i uvod u sociologiju glazbe.

2008.
ISBN 978-953-6090-31-0
150,00 kn + poštarina

Godišnji susreti, O društvu

2008. god. 9. godišnji susret

 9. godišnji susret HMD-a

Program 9. godišnjeg susreta Hrvatskog muzikološkog društva

Hrvatsko društvo skladatelja, Berislavićeva 9, Zagreb

PETAK, 9. 5. 2008. 16:30

  • 16:30-16:40 Ivana Gortan-Carlin (Novigrad): Predstavljanje 5. Zbornika radova “Iz istarske glazbene riznice” i izvješće o radu Katedre čakavskog sabora za glazbu Novigrad
  • 16:45-16:55 Branka Ban (Osijek): Crkvena zvona u župi Sv. Mihaela u Tvrđi od 1750. godine do danas: povijesni prikaz
  • 17:00-17:10 Emil Čić (Zagreb): Predstavljanje knjige Liturgijska glazba u Hrvatskoj nakon II. vatikanskog sabora
  • 17:15-17:25 Lovorka Ruck (Rijeka): Riječka glazbena izdanja 2007. godine
  • 17:30-17:40 Miroslava Hadžihusejnović-Valašek (Zagreb): Pjevana/šetana kola u Slavoniji
  • 17:45-17:55 Rozina Palić-Jelavić (Zagreb): Interdisciplinarni poslijediplomski doktorski studij kroatologije
  • (odmor: 18:00 – 18:15)
  • 18:15-18:25 Grozdana Marošević (Zagreb): Što nam povijesne snimke s početka 20. stoljeća govore o hrvatskoj tradicijskoj (narodnoj) glazbi
  • 18:30-18:40 Stanislav Tuksar (Zagreb): Znanstvena suradnja između poljske i hrvatske Akademije znanosti
  • 18:45-18-55 Jakša Primorac (Zagreb): Dalmatinsko klapsko pjevanje i srodni fenomeni tradicijskog urbanog višeglasja
  • 19:00-19:20 Nada Medenica – Rozina Palić-Jelavić (Zagreb): Udžbenici glazbene umjetnosti za gimnazije; Predmet glazbene umjetnosti u gimnaziji – glazbena umjetnost kao izborni predmet na državnoj maturi
  • 19:25-19:35 Željka Tonković (Zagreb): Položaj i zadaci muzikologa u srednjoškolskoj nastavi

SUBOTA, 10. 5. 2008, 9:00-10:45

  • 9:00-9:10 Davorka Radica (Split): O nekim aspektima duhovnog u glazbi
  • 9:15-9:25 Julijana Žabeva (Skopje): Nastup hrvatskih glazbenih umjetnika na Festivalu Ohridsko ljeto 1961-1991.
  • 9:30.9:40 Miljenko Grgić (Split): 40 godina Festivala dalmatinskih klapa u Omišu
  • 9:45-9:55 Gorana Doliner (Zagreb): Sociologija glazbe u Hrvatskoj između muzikologije i sociologije
  • 10:00-10:10 Lucija Konfic (Zagreb): Prijedlog za digitalizaciju zbirke Vatroslava Kolandera
  • 10:15-10:25 Ljerka Perči (Varaždin): O rezultatima istraživanja od lipnja 2007. do svibnja 2008. godine
  • 10:30-10:40 Hrvoje Beban (Zagreb): Graduale Franciscanum iz 15. stoljeća iz Zbirke franjevačkoga samostana Male braće u Dubrovniku

U 11:00 započinje skupština HMD-a (poziv u prilogu) predstavljanjem novih izdanja Društva

Djelatnosti, Nagrada Dragan Plamenac, Objave natječaja

Natječaj za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» za 2007. godinu

Svim članovima HMD-a!
Odlukom Upravnog odbora Hrvatskog muzikološkog društva od 4. travnja 2008., temeljem članka 3. Pravilnika o godišnjoj «Nagradi Dragan Plamenac» HMD-a, raspisuje se

Natječaj za dodjelu
“Nagrade Dragan Plamenac”
za 2007. godinu.

Prema članku 2. navedenog Pravilnika:

“Nagradu dodjeljuje HMD najboljem znanstvenom dostignuću, ponajprije vezanom uz hrvatsku glazbenu kulturu, hrvatskog ili inozemnog znanstvenika na području muzikologije, ostvarenom protekle godine. Nagrada se dodjeljuje pojedincu ili skupini znanstvenika za osobito vrijedan objavljeni znanstveni rad, relevantno primijenjeno muzikološko postignuće (muzikološko notno izdanje, nosač zvuka, organizacija simpozija, uredništvo knjige, očuvanje građe i dr.) ili za životno djelo.”

Uvjeti za dodjelu Nagrade:

  • Prema čl. 4: Prijedloge za Nagradu ne može davati autor za vlastito ostvarenje.
  • Prema čl. 7: Prijedlozi za dodjelu Nagrade moraju biti pismeno obrazloženi.
  • Prema čl. 8: Prijedlog za dodjelu Nagrade mora sadržavati: područje djelatnosti za koje se predlaže Nagrada, opis i obrazloženje znanstvenog ostvarenja te ostalu raspoloživu dokumentaciju (knjige, muzikološka notna izdanja, nosače zvuka i druge objavljene materijale).

Rok za podnošenje prijava: 10-25. travnja 2008. na adresu HMD-a, Opatička 18, 10000 Zagreb.

Druge obavijesti:

  • Prema čl. 9: Nagrada se dodjeljuje u obliku povelje i novčanog iznosa.

Poziva se članstvo da podnese svoje prijedloge u predviđenom roku i u skladu s iznesenim uvjetima.

Za HMD:
Dr. Vjera Katalinić, predsjednica, v.r.
(vrijedi kao potpis)

Godišnji susreti, O društvu

2007. god. 8. godišnji susret

Program 8. godišnjeg susreta
Hrvatskog muzikološkog društva
(11. i 12. svibnja 2007.)

PETAK, 11. svibnja 2007. 17.00-19.30, Muzička akademija, Lučićeva 5, Zavod za sistematsku muzikologiju
16.00-16.10 Lovorka Ruck: Novosti iz riječkog glazbenog izdavaštva
16.15-16.25 Emil Čić: Razvoj nakladničkog projekta «Hrvatska glazba i glazbenici», projekt 4 i 5.
16. 30-16.40 Tatjana Gaćeša: Hrvatska crkvena pjesmarica iz 1917. u izdanju Glazbenog pjevačkog društva Vijenac
16. 45-16.55 Sanja Kiš Žuvela: The Complete Musician: Integrativni pristup nastavi teorijskih glazbenih predmeta prema Stevenu G. Laitzu
17. 00-17.10 Julijana Žabeva-Papazova: Uloga Vladimir Krpana u razvoju makedonskog pijanizma
17.15-17.25 Davorka Radica: Pedagoška ostavština skladatelja Josipa Hatzea
17.30-17.45 ***
17.45-17.55 Branka Ban: Glazbeni izvori u kanonskim vizitacijama župa Slavonije i Baranje od 1732. do 1845. godine: pregled
18.00-18.10 Mirjana Babić-Siriščević: Stih u skladbama Olje Jelaske
18.15-18.25 Marinela Rusković-Krištić: Josip Vlach Vruticki u Dubrovniku
18.30-18.40 Snježana Miklaušić-Ćeran: Godine života, školovanja i gostovanja Juliusa Epsteina u Zagrebu, nepoznate austrijskim muzikolozima. Osvrt na doktorat Marije Menczigar
18.45-18.55 Hrvoje Beban: Predstavljanje Kluba studenata muzikologije fusNota
19.00-19.10 Stanislav Tuksar: Petnaest godina izdavačke djelatnosti HMD-a

 

SUBOTA, 12. svibnja 2007. 9.00-10.30 Matica hrvatska, Matičina 2, Zagreb
9.00-9.10 Željka Radovinović: Očuvanje elektroničkih kompozicija hrvatskih skladatelja – razmišljanja i prijedlozi
9.15-9.25 Vedrana Juričić: Češki glazbeni leksikon osoba i institucija
9.30-9.40 Gorana Doliner: Još o hrvatskoj historiografiji folklorne glazbe u 19. stoljeću
9.45-9.55 Ljerka Perči: Izvještaj o rezultatima istraživanja i objavljivanja tijekom 2006. godine
10.00-10.10 Ivana Tomić Ferić: Iz glazbenog života Splita: Glazbeno školstvo – od Općinske glazbene škole do Umjetničke akademije
11.00 promocije izdanja HMD-a, Skupština (vidi program) i domjenak

Prateći materijali

Djelatnosti, Nagrada Dragan Plamenac, Nagrada za životno djelo

“Nagrada Dragan Plamenac” 2007. za životno djelo

“Nagrada Dragan Plamenac” 2007. za životno djelo dodijeljena je akademiku Jerku Beziću

Obrazloženje

bezicAkademik Jerko Bezić rođen je 1929. u Kranju (Slovenija). Školovao se u Ljubljani, Zagrebu i Zadru. Studirao je pravo, etnologiju i povijest glazbe. Potonji studij završio je 1956. u Ljubljani, a 1970. postigao je doktorat iz muzikoloških znanosti. Bio je nastavnik u glazbenim školama u Ljubljani (1951.-56.), asistent u Institutu JAZU u Zadru (1957.-64.), od 1964. znanstveni suradnik a od 1979.-99. znanstveni savjetnik u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Predavao je etnomuzikološke predmete na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (1966.-93.) i na Odsjeku za etnologiju Filozofskog fakulteta (1986.-92.). Kao profesor je gostovao na sveučilištima u Beču, Berlinu, Ljubljani, Pittsburghu, Sarajevu i Skopju. Od 1980. član je suradnik, od 1988. izvanredni i od 1991. redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te je od 1997. do 2003. bio tajnikom Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju. Član je (povremeno i predsjednik) strukovnih udruženja: Hrvatskog društva folklorista (od 1955.), središnjeg svjetskog etnomuzikološkog udruženja – International Council for Traditional Music (od 1966.), Hrvatskog etnološkog društva (od 1970.), European Seminar in Ethnomusicology (od 1985.) i Hrvatskog muzikološkog društva (od 1992.).
Sudjelovao je na brojnim znanstvenim skupovima, od kojih je neke sâm potaknuo i pripremio. Uredio je više zbornika radova s etnomuzikoloških skupova te zbirki građe iz ostavštine drugih istraživača. Dugogodišnji je član uredništva uglednih znanstvenih časopisa: Demos (1969.-1984.), Narodna umjetnost (1973.-1994.), Arti musices (1980.-) i International Review of the Aesthetics and Sociology of Music (1989.-). Glavni je urednik Akademijine serije Spomenici glagoljaškog pjevanja.
Etnomuzikološkim je istraživanjima akademik Jerko Bezić skupio opsežnu i vrijednu glazbenofolklornu građu i time pridonio zaštiti i čuvanju hrvatske kulturne baštine. Ta su ga istraživanja dovela do proširenja predmeta etnomuzikologije i promjene istraživačkog pristupa te su rezultirala značajnim etnomuzikološkim monografijama. Plod njegova zanimanja za povijesnu dimenziju glazbenih pojava, kao i za etnomuzikološku analizu glazbenih struktura, radovi su u kojima je utemeljeno interpretirao povijesne izvor i ponudio izvorna rješenja povezana s transkribiranjem, određenjem tonskih odnosa i metroritamskog ustrojstva te klasifikacijom folklorne glazbe.
Na polju primijenjene etnomuzikologije valja istaknuti njegovu dugogodišnju suradnju s uglednim smotrama i festivalima, u okviru kojih je održao predavanja i osmislio više samostalnih priredbi i koncerata tradicijske glazbe.

O znanstvenom ugledu akademika Bezića svjedoče posebna, prigodno koncipirana izdanja znanstvenih časopisa objavljena u povodu 70. obljetnice njegova rođenja: The World of Music (40/3, Berlin 1998.) i Narodna umjetnost (36/2, Zagreb 1999.), te zbornik Glazba, folklor i kultura koji su 1999. objavili Institut za etnologiju i folkloristiku i Hrvatsko muzikološko društvo.

Mnogostrukom djelatnošću akademik Jerko Bezić markantno je obilježio hrvatsku etnomuzikologiju, pridonio stvaranju njezina identiteta i ugleda kao znanstvene discipline te je uveo u tijekove suvremene etnomuzikologije u svijetu. Unio je značajne inovacije u metodologiji te discipline, odgojio nove stručnjake te pridonio očuvanju i populariziranju hrvatske folklornoglazbene baštine.

Na temelju svega što je izloženo Povjerenstvo smatra da je akademik Jerko Bezić svojim ukupnim 50-godišnjim znanstvenim i nastavnim radom, kao i djelovanjem na području primijenjene etnomuzikologije, bitno pridonio razvitku etnomuzikologije. Stoga predlaže da Hrvatsko muzikološko društvo akademiku Jerku Beziću dodijeli „Nagradu Dragan Plamenac“ za 2007. za životno djelo.

Izdanja, Zbornici

Božidar Kunc (1903.-1964.)

Božidar Kunc (1903.-1964.). Život i djelo. Radovi s muzikološkog skupa održanog u Zagrebu, Hrvatska, 20-22. studenoga 2003.

Božidar Kunc (1903-1964). Life and Opus. Proceedings of the Musicological Symposium held in Zagreb, Croatia, on November 20-22, 2003

Urednici / Editors: Koraljka Kos – Sanja Majer-Bobetko

Muzikološki zbornici / Musicological proceedings, br./no. 13
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2007.
509 str.

kuncZnanstveni skup u povodu stote obljetnice rođenja hrvatskoga skladatelja i pijanista Božidara Kunca (Zagreb, 1903. – Detroit, SAD, 1964.), brata znamenite operne pjevačice Zinke Kunc Milanov, održan je u Zagrebu od 20. do 22. studenoga 2003. i otvorio nove vidike na osobnost te skladateljske i interpretativne domete ove dosad marginalizirane ličnosti. Izlaganja sa skupa okupljena su najvećim dijelom u ovome Zborniku.
Budući da su referenti uz muzikologiju u užem smislu riječi zastupali i glazbenu reprodukciju i publicistiku, predstavljeni i ovdje okupljeni radovi slika su različitih metodoloških pristupa izabranim temama. Objavljeni tekstovi otkrivaju bogatstvo i slojevitost problematike života (u Hrvatskoj i SAD-u), skladateljstva i izvođačke umjetnosti Božidara Kunca te njegova mjesta u hrvatskoj glazbi 20. stoljeća. Rasponi tema sežu od biografskih i bibliografskih do kulturoloških i stilskih studija, od analiza pojedinih skupina djela ili čak pojedinačnih opusa, od analitičkih vrednovanja pojedinih sastojnica Kuncova glazbenog izraza do uvida u recepciju njegove glazbe i njegova izvođačkog profila.
(Iz Uvodne riječi urednicâ)

***

On the occasion of the 100th anniversary of the birth of the Croatian composer and pianist, Božidar Kunc (Zagreb, 1903 – Detroit, U.S.A., 1964) – the brother of the famous opera singer Zinka Milanov – a scholarly conference was held in Zagreb from 20th to 22nd November of 2003. It opened up new vistas to the personality, and composer and interpretative achievements of this personality, mostly marginalized to date. The majority of the papers delivered at the conference are presented in this collection.
As the speakers represented both musicology in its broadest sense as well as music performance and journalism, the delivered papers collected in this Proceedings reflect various methodological approaches to the selected subjects. The published texts uncover a wealth of information about the life (both in Croatia and in the U.S.A.), and composing and performing arts of Božidar Kunc, as well as his place in 20th-century Croatian music. The topics range from biographical and bibliographical ones to culturological and stylistic studies, from analyses of some work clusters or even individual works, through analytical evaluations of certain components of Kunc’s musical expression, to an insight into the reception of his music and his performance profile.
(From the Introductory Word by the editors)

Vidi i: Godisnja Nagrada Dragan Plamenac za 2007. godinu

2007.
ISBN 978-953-6090-34-1
150,00 kn + poštarina

Djelatnosti, Godišnja nagrada, Nagrada Dragan Plamenac

Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2006. godinu

Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2006. godinu dodijeljena je dr. sc. Vjeri Katalinić

 

dp-katalinic2006Dodijeljena je nagrada Plamenac za 2006. god. Dobitnica je dr. sc. Vjera Katalinić za knjigu Violinski koncerti Ivana Jarnovića. Glazbeni aspekt i društveni kontekst njihova uspjeha u 18. stoljeću, Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb 2006.

 

Obrazloženje

Rođena 1955. godine u Zagrebu Vjera Katalinić je u rodnom gradu diplomirala (1978.) i magistrirala (1990.) muzikologiju na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je 1999. na Sveučilištu u Beču. Kao stipendistica DAAD usavršavala se u Berlinu (1987-88.). Viša je znanstvena suradnica na Odsjeku za povijest hrvatske glazbe HAZU i naslovni docent na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Održala je i gostujuća predavanja u Italiji, Irskoj i SAD-u. Suradnica je na znanstvenom projektu „Sređivanje, katalogizacija i obradba muzikalija u Hrvatskoj“ (voditelj Stanislav Tuksar) pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa RH te na međunarodnom interdisciplinarnom projektu „Oper im Wandel der Gesellschaft“ u Njemačkoj. Dosad je sudjelovala na šezdesetak znanstvenih skupova u Hrvatskoj, europskim zemljama te u SAD-u i Kanadi. Dobitnica je nagrade „Franjo Ks. Kuhač“ Hrvatskoga glazbenog zavoda (1978.).

Nakon Kataloga muzikalija u Franjevačkom samostanu u Omišu (1992.) i šezdesetak znanstvenih radova Vjera Katalinić napisala je knjigu Violinski koncerti Ivana Jarnovića. Glazbeni aspekt i društveni kontekst njihova uspjeha u 18. stoljeću, koju je 2006. objavilo Hrvatsko muzikološko društvo. Kako je već dvadesetak godina glavno područje autoričina istraživanja hrvatska glazba u europskom okviru u 18. i 19. stoljeću, ona je svojom knjigom kompetentno i akribijski predstavila kontroverznog Jarnovića, skladatelja i virtuoza, uključujući sve poznate prijepore oko njegova života i opusa, ali, istodobno ih i rasvjetljavajući na temelju novi(ji)h dokumenata i spoznaja. Sami violinski koncerti podvrgnuti su temeljitoj muzikološkoj analizi, koja uključuje usporedbe s dosad objavljenom relevantnom literaturom. Vjera Katalinić nije se zadržala samo na toj razini analitičkog postupka, već je, prvi put u muzikološkoj literaturi, Jarnovića i njegove violinske koncerte sagledala i sa stajališta socijalne povijesti, ističući društvenu uvjetovanost njegova koncertiranja i glazbenog stvaralaštva, poglavito, dakako, na području violinskih koncerata. Zato je vrijednost ove knjige dvojaka; ona, s jedne strane, sumira sve dosadašnje istraživačke i spisateljske napore na temi Jarnović, a, s druge strane, otvara nove teme, ili, kako je sama autorica istaknula, zacrtava „smjernice za nastavak istraživanja“. Takvim postupcima Vjera Katalinić istkala je muzikološku znanstvenu knjigu, koja istodobno funkcionira kao zanimljivo, živo štivo širem krugu čitatelja od onog usko specijalističkog, pa stoga nije samo izniman prinos hrvatskoj muzikologiji, već i hrvatskom znanstvenom prostoru uopće.