Arhiva kategorije: Djelatnosti

Muzikološki udžbenici / Musicological tutorials

Muzikološki udžbenici

Serija ‘Muzikološki udžbenici’ služi za objavljivanje stručnih priručnika kako bi se olakšao pedagoški rad sa studentima glazbe, ponajprije muzikologije.

Musicological tutorials

Following the urgent need for musicological tutorials, the CMS has started with the publication in Croatian of such pedagogical literature for musicologists prevailingly.

Popis udžbenika:

  1. Leon Stefanija: Metode analize glazbe: povijesno-teorijski ocrt
    Methods of Music Analysis: Historical and Theoretical Survey
    , 2008.

Indices collectiorum musicarum tabulariorumque in Croatia

Indices collectiorum musicarum tabulariorumque in Croatia

Serija ‘Indices collectiorum musicarum tabulariorumque in Croatia’ donosi kataloge hrvatskih glazbenih zbirki kao rezultate sređivalačkih i popisivačkih projekata u pojedinim značajnim zbirkama muzikalija u Hrvatskoj, a koji mogu poslužiti kao osnova za daljnja istraživanja glazbene građe i širih glazbeno-kulturnih poveznica. U novije vrijeme katalozi se objavljuju u elektroničkoj verziji.

This series of music catalogues has been taken over from another publisher – the Croatian Academy of Sciences and Arts – which published three titles at the end of the 1980s. The CMS has published two more titles by the same author, the bi-lingual guide through 64 music libraries and collections registered in Zagreb, and the catalogue of the important music collection of the Benedectine nuns in the coastal township of Cres. Three more titles (on music collections in Dubrovnik and Stari Grad on the central-Dalmatian island of Hvar) are in the form of tables, only as online material.

Digitalizirane inventarne knjige hrvatskih glazbenih arhiva i zbirki, koji su popisani u projektima Odsjeka za povijest hrvatske glazbe, dostupni su u Digitalnoj zbirci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=l&msq=inventarne+knjige&mrx%5B11923%5D%5B116993%5D=a

Popis kataloga:

1. Zdravko Blažeković: Katalozi muzikalija u Historijskom arhivu i Muzeju grada Dubrovnika (izdanje JAZU)
Catalogue of Music Manuscripts and Prints in the Historic Archives and the Dubrovnik Town Museum (The JAZU edition), 1988.
2. Stanislav Tuksar: Katalog muzikalija u Muzeju grada Splita (izdanje JAZU)
Catalogue of Music Manuscripts and Prints of the Split Town Museum (The JAZU edition), 1989.
3. Vjera Katalinić: Katalog muzikalija u Franjevačkom samostanu u Omišu (Izdanje HAZU)
Catalogue of Music Manuscripts and Prints in the Franciscan Monastery in Omiš (The HAZU edition), 1991.
4. Vedrana Juričić, ur.: Vodič kroz glazbene knjižnice i zbirke Zagreba
Guide through Music Libraries and Collections in Zagreb, 1997.
5. Vedrana Juričić: Katalog muzikalija u Benediktinskom samostanu sv. Petra u Cresu
Catalogue of Music Manuscripts and Prints in the Benedictine Convent of St. Peter in Cres, 2000.

Online katalozi:

  • Tatjana Devčić Stefanović: Katalog muzikalija iz ostavštine „Glazbenog društva“ u Muzeju grada Bjelovara / Catalogue of Music Manuscripts and Prints in the Town Museum of Bjelovar (The „Music Society“ Legacy)
    On-line katalog Bjelovar
  • Katalozi muzikalija u katedrali u Dubrovniku i zbirci Politeo u Starigradu na Hvaru / Catalogue of Music Manuscripts and Prints in the Dubrovnik Cathedrale and Politeo Collection in Starigrad, Hvar
    On-line katalog Dubrovnik i Hvar

Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2014. godinu

Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2014. godinu dodijeljena je akademkinji Koraljki Kos

 

 

dp-kos2014Dodijeljena je nagrada Plamenac za 2014. god. Dobitnica je akademkinja Koraljka Kos za knjigu Hrvatska umjetnička popijevka. Povijesna i analitička motrišta, Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb 2014.

 

Obrazloženje

Akademkinja, redovita profesorica u miru i professor emerita Zagrebačkog sveučilišta Koraljka Kos je diplomirala na Historijsko-teoretskom odjelu Muzičke akademije u Zagrebu (1957), a na Filozofskom fakultetu je studirala povijest umjetnosti i njemački jezik s književnošću, koji je diplomirala 1959. Doktorirala je 1967. u Ljubljani, a usavršavala se u Edinburghu (1957-58) te je kao stipendistica zaklade Alexander von Humboldt boravila u SR Njemačkoj (1973-74). God. 1959-1967 radila je na Radničkom sveučilištu Moša Pijade u Zagrebu, potom na Muzičkoj akademiji do umirovljenja 1994. Kao gostujući profesor je predavala na Sveučilištu u Grazu (1983-84), na Hochschule (danas Universität) für Musik und darstellende Kunst u Beču (1993), te na UCLA i Stanfordskom sveučilištu u SAD-u (1985). Voditeljica je Odsjeka za povijest hrvatske glazbe HAZU. Sudjelovala je u radu niza kongresa i znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. Usto se kontinuirano bavi uredničkim radom. Član je uredništva te je bila glavna urednica časopisa Arti musices (1980-89), a uredila je i brojna druga izdanja. U više od stotinu radova, knjiga i studija bavi se temama iz područja hrvatske glazbe u međunarodnome kontekstu od srednjega vijeka do 20. stoljeća. Bila je i predsjednica HMD-a. Dobitnica je „Nagrade Josip Andreis“ Društva skladatelja Hrvatske (danas HDS) za monografiju o D. Pejačević (1982), državne „Nagrade Bartol Kašić“ (zajedno s O. Šojat i V. Zagorcem) za Pavlinski zbornik 1644 (1994), te „Nagrade Dragan Plamenac“ HMD-a (zajedno sa S. Majer-Bobetko i R. Palić-Jelavić) za zbornik radova Božidar Kunc. Život i djelo (2008), te „Nagrade Dragan Plamenac“ za životno djelo (2009).
Knjiga Hrvatska umjetnička popijevka. Povijesna i analitička motrišta Koraljke Kos prva je tiskom objavljena glazbenohistoriografska sinteza o hrvatskoj umjetničkoj popijevci. U njoj se prati njezin kronološki razvoj od početaka u prvim desetljećima 19. stoljeća do razdoblja između dvaju svjetskih ratova, a kao informacija i do druge polovine 20. stoljeća, kada počinje marginaliziranje klasičnog Lieda, koji sve češće ustupa „mjesto novim sintezama vokalnosti i instrumentalno/elektroničkog zvuka“. Prateći kronološki tijek hrvatski je Lied predstavljen kroz akribične muzikološke analize, poglavito opusa izabranih skladatelja u kojima se očituje, kako autorica ističe, „ono najbolje i najkarakterirističnije što je neko razdoblje ostvarilo na području Lieda“, što uključuje i estetička promišljanja, s jedne strane. S druge strane, autorica povijest hrvatskoga Lieda uvijek promatra i u kontekstu širih kulturnih i društvenih zbivanja, štoviše u okviru njezine društvene, primjerice, receptivne uvjetovanosti. Nižući pojedine epizode povijesnog tijeka kao zasebne cjeline, autorica svojim diskursom nije prekidala njegov kontinuitet. Naprotiv, on se jasno očituje i čitatelj ga prati kroz bogati spektar promjena, što ih je hrvatska umjetnička popijevka prošla od svojih skromnih oblikovnih početaka, preko različitih stilskih opredjeljenja svojih autora, do „rastakanja“ uobičajenih strukturnih parametara. Napokon, valja istaknuti da je, zahvaljujući svome spisateljskom umijeću, Koraljka Kos, premda je nedvojbeno riječ o znanstvenoj knjizi, ovom prvom povijesnom sintezom hrvatske solo-pjesme potpuno uspjela u svojoj namjeri da njezina znanstvena knjiga bude jednako dobrodošla muzikološkoj javnosti, ali i „širim krugovima ljubitelja glazbe“.

Svime što je rečeno Povjerenstvo smatra da ova knjiga predstavlja vrijedan znanstveni prilog hrvatskoj muzikologiji i stoga donosi odluku da Hrvatsko muzikološko društvo akademinji Koraljki Kos dodijeli godišnju „Nagradu Dragan Plamenac“ za 2014. godinu.

 

Glazbene migracije u rano moderno doba

Glazbene migracije u rano moderno doba: ljudi, tržišta, obrasci i stilovi

Music Migrations in the Early Modern Age: People, Markets, Patterns and Styles

Urednik / Editor:  Vjera Katalinić

Muzikološki zbornici, br. 18
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2016.
329 str./p.

katalinic_glazbene_migracije

The project “Music Migrations in the Early Modern Age: The Meeting of the European East, West and South” was developed under the financial patronage of the European scientific framework “Humanities in the European Research Area” (HERA) in the period from 1 September 2013 to 31 August 2016. The participants were scholars and researchers from Croatia, Germany, Poland and Slovenia.

After the first project conference (at the Johannes Gutenberg University in Mainz, 24-25 April 2014) – held under the title Music Migrations: From Source Research to Cultural Studies, where the initial results of the project research were presented together with the insights of guest-experts in related topics (the title of the proceedings: Musicians’ Mobilities and Music Migrations in Early Modern Europe. Biographical Patterns and Cultural Exchanges) – the second symposium was organised in Zagreb. Under the title Music Migrations in the Early Modern Age: People, Markets, Patterns and Styles (Croatian Academy of Sciences and Arts, 13-14 October 2014), it gathered scholars from the project and their guests – musicologists and historians – who investigated the reasons and paths, as well as the aftermaths and results of musical migrations. In all, seventeen articles by eighteen authors from this meeting are published in this proceedings.

The third volume of proceedings, resulting from the last conference within this project, held in Warsaw in May 2016 (Music Migration in the Early Modern Age: Centres and Peripheries – People, Works, Styles, Paths of Dissemination and Influence) is already in print.

 * * *

Projekt „Glazbene migracije u rano moderno doba: susret europskog istoka, zapada i juga“ razvijao se pod financijskim pokroviteljstvom europskog znanstvenog okvira „Humanistika u europskom istraživačkom prostoru“ („Humanities in the European Research Area“ – HERA) u razdoblju od 1. rujna 2013. do 31. kolovoza 2016, a u njemu su sudjelovali znanstvenici i istraživači iz Hrvatske, Njemačke, Poljske i Slovenije. Nakon prvog projektnog znanstvenog skupa (Johannes Gutenberg-Universität, Mainz, 24-25. travnja 2014) održanog pod naslovom Glazbene migracije: od istraživanja izvora do kulturnih studija, na kojem su izneseni početni rezultati projektnih istraživanja, udruženi s gostima-stručnjacima za srodne teme i područja (naslov zbornika radova: Mobilnost glazbenika i glazbene migracije u ranoj modernoj Europi. Biografski obrasci i kulturne razmjene), drugi je skup organiziran u Zagrebu. Pod naslovom Glazbene migracije u rano moderno doba: ljudi, tržišta, obrasci i stilovi (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 13-14. listopada 2014) znanstvenici s projekta i njihovi gosti – muzikolozi i povjesničari – istražili su razloge i načine te posljedice/rezultate glazbeničkih kretanja, a sedamnaest tekstova osamnaestorice autora sa skupa objavljeno je u ovome zborniku.

Treći svezak zbornika, kao rezultat posljednjeg simpozija u okviru ovoga projekta, održanog  u Varšavi, svibnja 2016. (Glazbene migracije u rano moderno doba: središa i periferije – ljudi, djela, stilovi, putevi diseminacije i utjecaja) također je pripremljen za objavljivanje.

2016.
ISBN 978-953-6090-55-6
150,00 kn + poštarina

Ivan Zajc (1832-1914): Glazbene migracije

Ivan Zajc (1832-1914): Glazbene migracije i kulturni transferi u srednjoj Europi i šire u ‘dugom’ 19. stoljeću

Ivan Zajc (1832-1914): Music Migrations and Cultural Transfers in the ‘Long’ 19th Century in Central Europe and Beyond

Urednik / Editor: Stanislav Tuksar

Muzikološki zbornici / Musicological proceedings, br./no. 17
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2016.
575 str.

tuksar-zajc_glazbene_migracijeHrvatsko muzikološko društvo i Odsjek za povijest hrvatske glazbe Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizirali su međunarodni muzikološki skup „Ivan Zajc (1832-1914): Glazbene migracije i kulturni transferi u srednjoj Europi i šire u ‘dugom’ 19. stoljeću” u povodu stote obljetnice preminuća središnje ličnosti hrvatske glazbe u posljednjoj trećini 19. stoljeća. Skup se održao 16, 17. i 18. listopada 2014. u Knjižnici HAZU u Zagrebu.

Prvo tematsko težište skupa bio je život, djelo i značenje Ivana pl. Zajca. Prilozi u tom prvom tematskom dijelu artikulirani su kao tri cjeline: „Zajčeve opere”, „O Zajčevu opusu i šire”, te „Oko Zajca”. Oni se bave redom pojedinim aspektima manje poznatih Zajčevih opera, uglazbljenjima poljskih tema, ulogom i značenjem zborskih brojeva u Zajčevoj tzv. povijesnoj trilogiji, općenito i sumarno razvojem glazbenih i scenskih izražajnih sredstava u opernom stvaralaštvu Ivana Zajca, novim podatcima o Zajcu u Beču, o stanju Zajčeva opernog opusa, o Zajčevoj sakralnoj glazbi, pregledima i analizama sačuvane dokumentacije o Zajcu  s posebnim naglaskom na nove medije, te drugim temama.

Drugo tematsko težište skupa bio je fenomen glazbenih migracija kako ga je svojim životnim itinerom i proširenošću glazbenih artefakata izvan užeg zavičaja oprimjerio sâm Zajc. Ovoj je problematici posvećen blok što se bavi recepcijom Zajčevih djela, odnosno modalitetima recepcije Zajčevih djela u srednjoj i istočnoj Europi (Slovenija, Slovačka, Češka, Bugarska, Mađarska) i SAD-u i tako ostvarenim višesmjernim kulturnim transferima.

Treće tematsko težište skupa bila je opća problematika kulturnih transfera na području glazbe izvan Zajčeva tematskog područja (npr. Koreja, Bugarska, kompleks židovskih glazbenika), uključena u ovaj znanstveni skup iz komparativno-ilustrativnih razloga. Željelo se, naime, pružiti uvid u druge primjere kulturnih transfera, ne postavljajući nikakva unaprijed zadana vremenska, prostorna ili kultorološka ograničenja, i pokazujući na taj način univerzalnost tog fenomena čiji je Zajc bio tek pojedinačni slučaj.

Zbornik se sastoji od 28 članaka koji su za priliku izdavanja opremljeni svim potrebitim znanstvenim aparatom. Autori članaka su ugledni muzikolozi, sociolozi, medijski stručnjaci, skladatelji i sveučilišni profesori iz Austrije, Bugarske, Češke Republike, Hrvatske, Irske, Izraela, Južne Koreje, Mađarske, Poljske, SAD-a, Slovačke i Slovenije. Svi oni potvrđuju Zajčevu onodobnu i suvremenu prisutnost i važnost u srednjoeuropskom prostoru, ali i šire, čime se Zajca dokumentirano potvrđuje kao skladatelja utjecajnog i izvan nacionalnih okvira u kojima ga se dosad uglavnom razmatralo. Istodobno se pokazala širina i opsežnost Zajčeve prisutnosti u vizualnim umjetnostima te mehaničkim i elektroničkim medijima reprodukcije.

* * *

The Croatian Musicological Society and the Department for History of Croatian Music of the Croatian Academy of Sciences and Arts, both from Zagreb, had organized the International musicological symposium „Ivan Zajc (1832-1914): Musical Migrations and Cultural Transfers in the ‘Long’ 19th Century in Central Europe and Beyond“ on the occasion of 100th anniversary of the passing away of this most outstanding composer in the last third of the 19th century in Croatia. The Symposium had taken place on 16-18 October 2014, at the main Library hall of the Academy in Zagreb.

The first proposed thematic area was the life, oeuvre and importance of Ivan Zajc. The articles in this first thematic segment are articulated in three units: “Zajc’s Operas”, “Zajc’s Opus and Beyond” and “Zajc at Large”. They deal with single aspects of less known Zajc’s operas, the setting to music of Polish themes, the role and meaning of choir numbers in Zajc’s so-called historical trilogy, with the development of musico-scenical expressive means in Zajc’s operatic oeuvre, on new data on Zajc in Vienna, on the state of Zajc’s operatic oeuvre concerning its corrections and revisions, on Zajc’s sacral music and on some other topics such as outlines and analyses of preserved documentation on Zajc with outstanding insight into new media.

The second proposed thematic area was the phenomenon of musical migrations, as has been evident, for instance, in Zajc’s own life itinerary (Rijeka-Milan-Rijeka-Vienna-Zagreb) and in the dissemination of musical artefacts (scores and performances of his works) beyond his native country. This problematic circle is reflected in the bunch of articles dealing with the modalities of reception of Zajc’s works in Central and Eastern Europe (Slovenia, Slovakia, Czech Republic, Bulgaria, Hungary), along with the USA, and thus created multidirectional cultural transfers.

The third proposed thematic area concerns cultural transfers in the field of music which are not directly connected with Zajc, and have been included because of comparative and illustrative reasons. Namely, the organizers’ intention was to offer insight into other examples of cultural transfer (for example, in Korea, Bulgaria and the complex of Jewish musicians) without preliminary time, space or cultural limitations, showing at the same time the universality of this phenomenon within which Zajc was just another particular case.

This Proceedings consists of 28 articles in all, which have been equipped by all necessary scholarly apparatus. Their authors are outstanding musicologists, sociologists, media experts, composers and university professors from Austria, Bulgaria, Croatia, the Czech Republic, Hungary, Ireland, Israel, Poland, Slovakia, Slovenia, South Korea and the USA. The new documents are bringing to light the fact that Zajc used to be a composer influential also beyond his stricter national frames, along with showing the broadness of Zajc’s presence in both visual arts, and mechanical and electronical recording media.

Vidi i: Godišnja Nagrada Dragan Plamenac za 2016. godinu

2016.
ISBN 978-953-6090-56-3
230,00 kn + poštarina

Odjeci bitke kod Sigeta i mita o Nikoli Šubiću Zrinskom u umjetnosti

Imamo čast pozvati Vas na međunarodni znanstveni skup

Odjeci bitke kod Sigeta i mita o Nikoli Šubiću Zrinskom u umjetnosti

pozivnica_web_450

Skup “Odjeci bitke kod Sigeta i mita o Nikoli Šubiću Zrinskom u umjetnosti (glazba, likovne umjetnosti, književnost)” organiziran je o 450. obljetnici Sigetske bitke (1566)

2−4. studenoga 2016. od 10 sati u Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest, Opatička 10.

acrord32Program skupa

 

------------------------------------------------------------

Koncert djela posvećenih Nikoli Šubiću Zrinskom

Concert with Works Dedicated to Nikola Šubić Zrinski

Srijeda, 2. 11. 2016., početak 20:00
Wednesday, 2.11. 2016, Beginning at: 20:00
u dvorani Blagoje Bersa, Trg maršala Tita 12, Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

acrord32Program koncerta

 

Galerija

Glazba 20. stoljeća

Hermann Danuser

Glazba 20. stoljeća

Opća povijest glazbe, sv. 7
Prev. s njemačkog i obrada Nikša Gligo
Nasl. izv.: Die Musik des 20. Jahrhunderts
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2007.
550 str.

danuser_glazba-20-stoljecaBilješka o autoru

Hermann Danuser je od 1993. godine profesor historijske muzikologije pri Muzikološkome seminaru Humboldtovoga sveučilišta u Berlinu. Rođen je 3. listopada 1946. u Freuenfeldu (Švicarska), studirao je od 1965. klavir, obou, muzikologiju, filozofiju i germanistiku na Visokoj glazbenoj školi Sveučilišta u Zürichu. Glazbeni je studij završio pedagoškom diplomom iz oboe i klavira te koncertnom diplomom iz klavira, a sveučilišni studij disertacijom o Glazbenoj prozi. 1973. godine seli se u Berlin da bi se specijalizirao kod Carla Dahlhausa (Tehničko sveučilište) i Gerharda Puchelta (Visoka škola za glazbu). Nakon što je od 1974. do 1982. godine u Berlinu radio kao znanstveni asistent u Državnome institutu za istraživanje glazbe te na Pedagoškoj visokoj školi, odnosno na Visokoj školi za umjetnosti, 1982. je habilitirao na Tehničkom sveučilištu u Berlinu s Glazbom 20. stoljeća. Od 1982. do 1988. predaje kao redoviti profesor za muzikologiju na Visokoj školi za glazbu i kazalište u Hannoveru, a zatim od 1988. do 1993. na Sveučilištu Albert Ludwig u Freiburgu i. B. Niz godina također koordinira istraživanje pri Zakladi Paula Sachera u Baselu. Član je savjeta Glazbene zaklade Ernsta von Siemensa, te redoviti član Brandenburške akademije znanosti u Berlinu. Gostovao je kao profesor na mnogim sveučilištima u Europi i u SAD. 2005. godine mu je na Royal Holloway pri Londonskome sveučilištu dodijeljen počasni doktorat znanosti.
Naglasak je Danuserovih istraživanja na povijesti glazbe od 18. do 20. stoljeća, na glazbenoj interpretaciji, na novijoj povijesti teorije glazbe i estetike glazbe te na glazbenoj analizi. Po metodologiji pristupa Danuser se zalaže za ispreplitanje analize, istraživanja nastanka estetičkoga diskurza, biografike te povijesti vrsta i institucija. Transdisciplinarni pristupi očituju se u njegovom proučavanju avangarde, nacionalizna, poetike, estetike i historiografije.
Bibliografija Danuserovih radova dostupna je u drugome izdanju encikopedije Die Musik in Geschichte und Gegenwart i u The New Grove Dictionary of Music and Musicians.

Bilješka o knjizi

Kako sugerira sam naslov, Danuserova Glazba 20. stoljeća ne bi trebala predstavljati kakvu „povijest“, premda se autor u četiri glavna poglavlja jasno pridržava kronološke periodizacije koju predlaže (I. razdoblje od 1907. do 1920, II. razdoblje od 1920. do 1932, III razdoblje od 1932. do 1950. i IV. razdoblje od 1950. do 1970. godine). Naslov ponajprije ukazuje na pluralističku različitost glazbe u 20. stoljeću (nerijetka su zbog toga posve opravdana zalaganja da se pojam rabi u množini!). Zato autor već u uvodu glazbu nastoji podvesti pod „artificijelnu glazbu“ kao svojevrsni zajednički nazivnik koji će biti u središtu njegova diskurza. Artificijelna glazba ujedno mu je mjera po kojoj predstavlja različite specifične vrste odstupanja od nje, npr. u filmskoj glazbi, baletnoj glazbi, jazzu, ali i u odnosu između tradicije, modernizma, novoglazbenih pojava i avangarde, odnosno – kasnije – modernizma, postmodernizma i novomodernizma.
Danuserova historiografska metoda nastoji izbjeći povijest kao Veliku Pripovijest, cilj mu je na temelju paradigmatskih slučajeva (skladbenih, recepcijskih, socijalnih…) predstavljati razdoblja bez izrazitoga preferiranja nekoga imena (npr. po uzoru na Povijest Heroja), zadržavajući pritom stav da pluralističko prožimanje (historiografski rečeno: istodobnost raznodobnoga) ne opravdava zalaganje za ujednačenost bez nijansi ili pak za ukidanje uspostavljanja vrednosnih načela, čak i onda kada je riječ o raznim avangardnim pokretima koji se zalažu za potiranje cjelokupne tradicije.
Knjiga je ilustrirana mnogim slikovnim prilozima kojima su priloženi osobito vrijedni komentari – neka vrsta usporedne priče koja vješto nadopunjuje pluralističku sliku glazbe 20. stoljeća u cjelini. Iscrpne bibliografije na kraju svakoga od četiri glavna poglavlja pružit će zainteresiranome čitatelju građu za daljnje promišljanje problema što ih otvara Hermann Danuser, ponekad tek djelomično nudeći rješenja za njih, a ako već, onda – razumljivo – ponajprije s vlastita motrišta.

2007.
ISBN 978-953-6090-29-7
cijena: 38 €; za članove: 19 €

Glazba 19. stoljeća

Carl Dahlhaus

Glazba 19. stoljeća

Opća povijest glazbe, sv. 6
Prev. s njemačkog Sead Muhamedagić
Nasl. izv.: Die Musik des 19. Jahrhunderts
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2007.
412 str.

dahlhaus_glazba-19-stoljecaBilješka o autoru

Njemački muzikolog Carl Dahlhaus (Hanover, 1928 – Berlin, 1989) studirao je u Freiburgu i. Br. kod W. Gurlitta i Göttingenu kod R. Gerbera, gdje je 1953. doktorirao s tezom o Josquinovim misama. Isprva je djelovao u kazalištu i novinstvu (Göttingen, Stuttgart). Od 1962. djelovao je kao sveučilišni profesor muzikoloških predmeta u Kielu, Saarbrückenu i od 1967. na Tehničkom sveučilištu u Zapadnom Berlinu. Bio je član Njemačkog glazbenog savjeta, predsjednik Društva za istraživanje glazbe, glavni urednik sabranog izdanja djela Richarda Wagnera, pokretač višesveščanog i vrlo utjecajnog niza Neues Handbuch der Musikwissenschaft te Pipers Enzyklopädie des Musiktheaters. Bio je iznimno plodan muzikolog s preko 800 objavljenih članaka i brojnim knjigama, među kojima se ističu, obilato citiraju i mnogo prevode na druge jezike naslovi (često u više izdanja) o klasičnoj i romantičkoj estetici glazbe (Klassische und romantische Musikästhetik, 1983, 1988; Musikästhetik, 1967),  Schönbergu (Schönberg und andere, 1978), nastanku harmonijskog tonaliteta (Untersuchungen über die Entstehung der harmonischen Tonalität, 1968), trivijalnoj glazbi 19. stoljeća (Studien zur Trivialmusik des 19. Jahrhundert, 1967), Wagnerovim glazbenim dramama (Das Drama Richard Wagners als musikalisches Kunstwerk, 1970; Richard Wagners Musikdramen, 1971; Wagners Konzeption des musikalischen Dramas, 1971), sistematskoj muzikologiji (Einführung in die systematische Musikwissenschaft, 1971), romantizmu i modernoj (Zwischen Romantik und Moderne, 1974), glazbenoj hermeneutici (Beiträge zur musikalischen Hermeneutik, 1975), apsolutnoj glazbi (Idee der absoluten Musik, 1976), temeljima povijesti glazbe (Grundlagen der Musikgeschichte, 1977), umjetničkoj glazbi 19. stoljeća (Die Musik des 19. Jahrhundert, 1980), povijesti glazbe Berlina (Studien zur Musikgeschichte Berlins im früchen 19. Jahrhundert, 1980; Musikalischer  Realismus, 1982), glazbenoj teoriji 18. i 19. stoljeća (Die Musiktheorie im 18. und 19. Jahrhundert, 1984), glazbi 18. stoljeća (Die Musik des 18. Jahrhundert, 1985), Beethovenu (Ludwig van Beethoven und seine Zeit, 1987), i dr. C. Dahlhausa se općenito smatra najvažnijim njemačkim i jednim od najvažnijih svjetskih muzikologa druge polovice 20. stoljeća, koji se osobito istaknuo na područjima estetike glazbe, istraživanja glazbe 19. stoljeća, intelektualnog konteksta avangardi 20. stoljeća, sistematske muzikologije te glazbene historiografije u cjelini. Godine 1984. dobio je orden Pour le mérite.

Bilješka o knjizi

Knjiga Glazba 19. stoljeća postala je od trenutka njezina objavljivanja 1980. jedno od standardnih i najcitiranijih djela suvremene glazbene historiografije toga razdoblja (2. izd. 1988; engl. prijevod 1989). Knjiga se bavi glazbenopovijesnom epohom 19. stoljeća od kasnoga djela Beethovena, Rossinijevih opera i Schubertova Lieda do Schönbergove „emancipacije disonance“ i otklona od „moderne“ R. Straussa. Podijeljena je na sedam cjelina: uvod, pet poglavlja i epilog, a svaka je popraćena uputama na odgovarajuću literaturu. U uvodu se raspravlja o 19. stoljeću kao prošlosti i sadašnjosti, stilskom dualizmu, glazbi i romantizmu, tradiciji i restauraciji, nacionalizmu i univerzalizmu, te građanskoj glazbenoj kulturi. Prvo poglavlje obrađuje razdoblje od 1814. do 1830, baveći se među ostalim Rossinijem, Beethovenom, instrumentalnom glazbom, Liedom i narodnom pjesmom. Drugo poglavlje odnosi se na razdoblje između 1830. i 1848, obrađujući Bellinija, Donizettija, simfoniju nakon Beethovena, zborsku glazbu, crkvenu glazbu, te romantiku i bidermajer. Treće poglavlje posvećeno je razdoblju od 1848. do 1870. Bavi se Wagnerovom koncepcijom glazbene drame, Verdijem, idejom nacionalne opere, oblicima lakšeg glazbenog kazališta (opéra bouffe, opereta, Savojska opera), simfonijskom pjesmom, glazbenom kritikom, Brahmsom i tradicijom komorne glazbe. Četvrto poglavlje obrađuje razdoblje između 1870. i 1889, baveći se drugim razdobljem simfonije, lirskom dramom, opernim realizmom, ruskom glazbom, egzotizmom, folklorizmom i arhaizmom, historizmom i trivijalnom glazbom. Peto poglavlje bavi se razdobljem od 1889. do 1914. i u njemu se raspravlja o modernoj kao glazbenopovijesnoj epohi, operi nakon Wagnera, melodramatici, verizmu, programnoj glazbi, raspadu tonaliteta i emancipaciji disonance. U epilogu („Kraj jedne epohe“) objašnjava se autorova odluka o 1907. kao godini kraja 19. stoljeća u glazbi.
I u ovoj knjizi dolaze do punog izražaja najvažnije odrednice Dahlhausa kao glazbenog povjesničara. Strukturalističko, braudelovsko naslojavanje složenih slijedova, često suprotstavljenih društvenih i glazbenih vektora, s pozadinom u zasadama frankfurtske škole kritičke teorije, rijetko se upušta u tradicionalnu historiografsku naraciju ili biografiku. Čitatelj i znanstvenik koji traži detaljnije strukturiranu glazbenopovijesnu materiju po tradicionalnijem modelu izlaganja neće u ovoj knjizi naići na takav tip diskurza. Stoga će za njeno savladavanje i potpunije razumijevanje biti prijeko potrebno opetovano iščitavanje, kombinirano s uviđajnim ekskurzima u povijest filozofije, političkih zbivanja, književnosti i likovnih umjetnost, te druge komplementarne pojave u društvu, znanosti i kulturi iz čijeg teško razmrsivog kolopleta silnicâ izranjaju i često kontroverzni i suprotno djelujući fenomeni iz područja glazbe. Pritom se neki od dotadašnjih toposa glazbene historiografije 19. stoljeća nužno prevladavaju i ukidaju, dok drugi iskrsavaju kao neočekivane novosti. Glavna vrijednost ove knjige i leži u prevrednovanju mnogih vrijednosti za koje se do njezine pojave smatralo da su čvrsto utemeljene istine.

2007.
ISBN 978-953-6090-30-3
cijena: 38 €; za članove: 19 €

Doba Mozarta i Beethovena

Giorgio Pestelli

Doba Mozarta i Beethovena

Opća povijest glazbe, sv. 5
Prev. s engleskog Vesna Oblak-Juranić
Nasl. izv.: L’età di Mozart e di Beethoven
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2008.
279 str.

pestelli_doba-mozarta-i-beethovenaBilješka o autoru

Talijanski muzikolog Giorgio Pestelli (Torino, 26. 5. 1938) studirao je glasovir na Torinskom konzervatoriju, a 1964. je doktorirao na Sveučilištu u Torinu. Na tom sveučilištu je od 1976. redoviti profesor povijesti glazbe. Glavni interesi Pestellija kao istraživača i muzikologa područje su odnosa glazbe i književnosti, povijesti glazbene kritike i glazbe 18. i 10. stoljeća. Član je uredničkih vijeća u časopisima Rivista italiana di musicologia, Nuova rivista musicale italiana, Il saggiatore musicale, član je uredništva sabranih djela G. Verdija i glazbeni je kritičar torinskih novina La stampa. Bio je umjetnički ravnatelj orkestra i zbora torinskog RAI-a (1982-85) i suurednik značajnog izdanja Storia dell’opera italiana (Torino, 1987).

Bilješka o knjizi

Knjiga Doba Mozarta i Beethovena izvorno je dio dviju opsežnih serija djela iz povijesti glazbe, što su ih objavile izdavačke kuće Edizioni di Torino iz Torina u Italiji te Cambridge University Press iz Cambridgea u Velikoj Britaniji. Podijeljena je na četiri veće cjeline s ukupno 33 poglavlja u kojima se obrađuje instrumentalna i vokalna glazba, a posebno se bavi ličnostima Josepha Haydna, Wolfganga Amadeusa Mozarta i Ludwiga van Beethovena. Posebnu vrijednost ove knjige predstavlja uravnoteženost pristupa i obrađenog materijala, posebno u odnosu između „velike trojke“ bečke klasike i ukupnosti ostale glazbene produkcije i kulture. Pri tome glavnu ulogu igra autorova izvrsna i količinski respektabilna obaviještenost ne samo o glavnim središtima glazbe u razdoblju klasicizma kao što su Beč, Berlin, Pariz i London, već i o drugim europskim gradovima i zemljama (Španjolska, Portugal, Poljska, Češka, Švedska, Rusija, Nizozemska, Bavarska, itd.) i SAD-u, te na područjima opće povijesti, književnosti, kazališta, filozofije i de. Autor se posebno bavi i ponešto delikatnom situacijom u Italiji, gdje nakon nekoliko stoljeća europske dominacije „najistaknutiji glazbenici nisu (više) iz Italije, a vodeći talijanski skladatelji izvan su domovine i priklanjaju se stilovima stranim praksi njihova zavičaja“. Uz taj novi glazbeni zemljovid autor se u okvirima instrumentalne glazbe bavi i temama galantnog stila, sonantnog oblika, izvorištima modernog simfonizma, ali i stvaralaštvom istaknutih skladatelja poput C. Ph. E. Bacha, J. Ch. Bacha, G. B. Sammartinija, C. Stamitza i dr. U odsjeku o vokalnoj glazbi, koji zauzima gotovo trećinu knjige, naglasak je na analizi i prezentaciji raznih oblika i vrsta glazbeno-scenskih formi kao što su npr. opera seria i opera buffa, „literarna“ opera i melodrama, te specifičnih pojava poput europskog uspjeha talijanske komične opere, ponovnog otkrića klasične natike, otkrića „bajkovita Istoka“ i epohalne pojave Ch. W. Glucka. Spomenutu ravnotežu u ovome odsjeku donose rasprave o formama komične opere drugih naroda i o sakralnoj glazbi epohe. Poglavlja o Haydnu i Mozartu bave se – osim sintetičkim pregledima životopisa i djelatnosti dvojice velikih majstora – i pojavom Sturm und Dranga u glazbu, te sonatnom formom u djelima drugih skladatelja )K. Ditters von Dittersdorf, L. Boccherini). Posljednju, najveću cjelinu o Beethovenu autor kontekstualizira u političku (Francuska revolucija) i duhovnu (izvori romantizma) povijest Europe onog doba, utvrđujući pretpostavke Beethovenova djelovanja u preobražaju glazbenog života na kraju osamnaestoga stoljeća s njegovim novim glazbenim kazalištem u Italiji i osobito Francuskoj te novim instrumentalnim školama, poglavito u Engleskoj.
Čak pet poglavlja detaljno razrađuju i ingeniozno interpretiraju Beethovenovu ličnost i opus (Beethovenov karakter, Beethovenov jezik, Glazba do francuske invazije na Beč, Beethoven i rani romantizam, Kasna djela). U završnom poglavlju i novim putovima Restauracije donose se novi pogledi o njezinu najistaknutijem glazbenom aspektu, oživljavanju sakralne glazbe i pojavi Rossinija, te utvrđuje da se u desetljeću između 1830. i 1840. godine dogodilo više promjena u glazbenoj strukturi negoli u pedeset godina između 1780. i 1830. Odatle je razumljiva i završna konstatacija cijeloga djela:
„Doba Mozarta i Beethovena, sa svim uzavrelim strastima koje su ga potresale, temeljilo je svoju snagu na konvencijama i široko prihvaćenim i utvrđenim formalnim kodovima: bilo je to vrijeme oslobođeno labirinta samosvrhovitih ispitivanja i eksperimentiranja. U tome smislu, nadjevak ‘klasičan’, što mu se uobičajeno pripisuje, moguće je rabiti s punim opravdanjem“.
Specifičnu vrijednost ovoj knjizi podaje i niz od 1 izvornih tekstova o glazbi iz razdoblja koje obrađuje (tekstovi C. Ph. E. Bacha, F. Algarottija, Ch. W. Glucka, L. van Beethovena, E. T. A. Hoffmanna i dr.). Većina od njih prevedena je ovom prigodom na hrvatski po prvi put.

2008.
ISBN 978-953-6090-32-7
cijena: 28 €; za članove: 14 €

Musics of the Free State

Musics of the Free State: Reflections on a musical Past, Present, and Future

Editor: Martina Viljoen

Muzikologija bez granica, br. 2
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2015.
362 str.

viljoen-ur-_musics-of-the-free-stateBilješka o knjizi

The book Musics of the Free State is an imposing volume: nine substantial and far-reaching essays (preceded by an introduction) offer the reader a plural, occasionally disturbing and intellectually invigorating analysis of Bloemfontein and its environs through the prism of the Odeion School of Music (OSM). The (comparatively) recent formation of the OSM clearly serves as the animus and motivating impulse of the entire book. Indeed, most of the contributors are intimately associated with the OSM and serve on its faculty, so that the School itself acts as a nexus or fulcrum for the deliberations on music as an agent of political, cultural and social engagement in South Africa which animate the volume from beginning to end. In this respect the book affirms a coherence which, despite the (valuable) plurality of its contents, invites a readership from across the entire musicological community.
Musics of the Free State doubtless makes its most intimate appeal to South Africa itself, but the essays are so profoundly indentured to international modes of scholarship (notably North American, British and European traditions) that it is difficult to escape the compelling relevance which the volume as a whole maintains in relation to global musical practice, especially in three domains: ethnomusicology, education and socio-cultural discourse. Such domains do not exhaust this volume’s reach (there are important contributions on infrastructure and the analysis of art music which easily transcend their local context), but the book’s engagement with musical practices in post-Apartheid South Africa in general (and the Free State in particular) speak over and again to postcolonial and indeed postmodern problems which resonate far beyond sub-Saharan Africa. This is a volume which is truly international in its address.

Contents:

Dale Cockrell: Elephants, communities, and 1994: An introduction
Johan Moll: On the history of Bloemfontein and significant cultural institutions and manifestations
Nicol Viljoen: The Free State Orchestral Training Programme: A model Infrastructure for music education in the Free State and South Africa
Elene Cloete: Entanglement in an “off the map” city: An ethnographic journey through the city of Bloemfontein, South Africa
Gregory Barz: Reinscribing coloured cultural identity through music: South African jazz musicians as cultural historians in the Heidedal township of Bloemfontein, Free State
Frelét de Villiers: Photography as music reportage: Musical life at the Odeion School of Music
Martina Viljoen and Bonisile Gcisa: The documentation and arrangement of indigenous song in the Free State regions of South Africa: Constructing places of the heart, the home, the land, of wisdom, and the sacred
Matildie Thom Wium: The place of Africa in Stefans Grové’s The Soul Bird Trio (1998)
Martina Viljoen: Music in the Vulture Club: How ‘free’ is the Free State?
Marius Coetzee: Towards the future: A strategic re-positioning of the Odeion School of Music, University of the Free State

2015.
ISBN 978-953-6090-57-0
180,00 kn