Arhiva kategorije: Nagrada Dragan Plamenac

“Nagrada Dragan Plamenac” 2007. za životno djelo

“Nagrada Dragan Plamenac” 2007. za životno djelo dodijeljena je akademiku Jerku Beziću

Obrazloženje

bezicAkademik Jerko Bezić rođen je 1929. u Kranju (Slovenija). Školovao se u Ljubljani, Zagrebu i Zadru. Studirao je pravo, etnologiju i povijest glazbe. Potonji studij završio je 1956. u Ljubljani, a 1970. postigao je doktorat iz muzikoloških znanosti. Bio je nastavnik u glazbenim školama u Ljubljani (1951.-56.), asistent u Institutu JAZU u Zadru (1957.-64.), od 1964. znanstveni suradnik a od 1979.-99. znanstveni savjetnik u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Predavao je etnomuzikološke predmete na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (1966.-93.) i na Odsjeku za etnologiju Filozofskog fakulteta (1986.-92.). Kao profesor je gostovao na sveučilištima u Beču, Berlinu, Ljubljani, Pittsburghu, Sarajevu i Skopju. Od 1980. član je suradnik, od 1988. izvanredni i od 1991. redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te je od 1997. do 2003. bio tajnikom Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju. Član je (povremeno i predsjednik) strukovnih udruženja: Hrvatskog društva folklorista (od 1955.), središnjeg svjetskog etnomuzikološkog udruženja – International Council for Traditional Music (od 1966.), Hrvatskog etnološkog društva (od 1970.), European Seminar in Ethnomusicology (od 1985.) i Hrvatskog muzikološkog društva (od 1992.).
Sudjelovao je na brojnim znanstvenim skupovima, od kojih je neke sâm potaknuo i pripremio. Uredio je više zbornika radova s etnomuzikoloških skupova te zbirki građe iz ostavštine drugih istraživača. Dugogodišnji je član uredništva uglednih znanstvenih časopisa: Demos (1969.-1984.), Narodna umjetnost (1973.-1994.), Arti musices (1980.-) i International Review of the Aesthetics and Sociology of Music (1989.-). Glavni je urednik Akademijine serije Spomenici glagoljaškog pjevanja.
Etnomuzikološkim je istraživanjima akademik Jerko Bezić skupio opsežnu i vrijednu glazbenofolklornu građu i time pridonio zaštiti i čuvanju hrvatske kulturne baštine. Ta su ga istraživanja dovela do proširenja predmeta etnomuzikologije i promjene istraživačkog pristupa te su rezultirala značajnim etnomuzikološkim monografijama. Plod njegova zanimanja za povijesnu dimenziju glazbenih pojava, kao i za etnomuzikološku analizu glazbenih struktura, radovi su u kojima je utemeljeno interpretirao povijesne izvor i ponudio izvorna rješenja povezana s transkribiranjem, određenjem tonskih odnosa i metroritamskog ustrojstva te klasifikacijom folklorne glazbe.
Na polju primijenjene etnomuzikologije valja istaknuti njegovu dugogodišnju suradnju s uglednim smotrama i festivalima, u okviru kojih je održao predavanja i osmislio više samostalnih priredbi i koncerata tradicijske glazbe.

O znanstvenom ugledu akademika Bezića svjedoče posebna, prigodno koncipirana izdanja znanstvenih časopisa objavljena u povodu 70. obljetnice njegova rođenja: The World of Music (40/3, Berlin 1998.) i Narodna umjetnost (36/2, Zagreb 1999.), te zbornik Glazba, folklor i kultura koji su 1999. objavili Institut za etnologiju i folkloristiku i Hrvatsko muzikološko društvo.

Mnogostrukom djelatnošću akademik Jerko Bezić markantno je obilježio hrvatsku etnomuzikologiju, pridonio stvaranju njezina identiteta i ugleda kao znanstvene discipline te je uveo u tijekove suvremene etnomuzikologije u svijetu. Unio je značajne inovacije u metodologiji te discipline, odgojio nove stručnjake te pridonio očuvanju i populariziranju hrvatske folklornoglazbene baštine.

Na temelju svega što je izloženo Povjerenstvo smatra da je akademik Jerko Bezić svojim ukupnim 50-godišnjim znanstvenim i nastavnim radom, kao i djelovanjem na području primijenjene etnomuzikologije, bitno pridonio razvitku etnomuzikologije. Stoga predlaže da Hrvatsko muzikološko društvo akademiku Jerku Beziću dodijeli „Nagradu Dragan Plamenac“ za 2007. za životno djelo.

Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2006. godinu

Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2006. godinu dodijeljena je dr. sc. Vjeri Katalinić

 

dp-katalinic2006Dodijeljena je nagrada Plamenac za 2006. god. Dobitnica je dr. sc. Vjera Katalinić za knjigu Violinski koncerti Ivana Jarnovića. Glazbeni aspekt i društveni kontekst njihova uspjeha u 18. stoljeću, Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb 2006.

 

Obrazloženje

Rođena 1955. godine u Zagrebu Vjera Katalinić je u rodnom gradu diplomirala (1978.) i magistrirala (1990.) muzikologiju na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je 1999. na Sveučilištu u Beču. Kao stipendistica DAAD usavršavala se u Berlinu (1987-88.). Viša je znanstvena suradnica na Odsjeku za povijest hrvatske glazbe HAZU i naslovni docent na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Održala je i gostujuća predavanja u Italiji, Irskoj i SAD-u. Suradnica je na znanstvenom projektu „Sređivanje, katalogizacija i obradba muzikalija u Hrvatskoj“ (voditelj Stanislav Tuksar) pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa RH te na međunarodnom interdisciplinarnom projektu „Oper im Wandel der Gesellschaft“ u Njemačkoj. Dosad je sudjelovala na šezdesetak znanstvenih skupova u Hrvatskoj, europskim zemljama te u SAD-u i Kanadi. Dobitnica je nagrade „Franjo Ks. Kuhač“ Hrvatskoga glazbenog zavoda (1978.).

Nakon Kataloga muzikalija u Franjevačkom samostanu u Omišu (1992.) i šezdesetak znanstvenih radova Vjera Katalinić napisala je knjigu Violinski koncerti Ivana Jarnovića. Glazbeni aspekt i društveni kontekst njihova uspjeha u 18. stoljeću, koju je 2006. objavilo Hrvatsko muzikološko društvo. Kako je već dvadesetak godina glavno područje autoričina istraživanja hrvatska glazba u europskom okviru u 18. i 19. stoljeću, ona je svojom knjigom kompetentno i akribijski predstavila kontroverznog Jarnovića, skladatelja i virtuoza, uključujući sve poznate prijepore oko njegova života i opusa, ali, istodobno ih i rasvjetljavajući na temelju novi(ji)h dokumenata i spoznaja. Sami violinski koncerti podvrgnuti su temeljitoj muzikološkoj analizi, koja uključuje usporedbe s dosad objavljenom relevantnom literaturom. Vjera Katalinić nije se zadržala samo na toj razini analitičkog postupka, već je, prvi put u muzikološkoj literaturi, Jarnovića i njegove violinske koncerte sagledala i sa stajališta socijalne povijesti, ističući društvenu uvjetovanost njegova koncertiranja i glazbenog stvaralaštva, poglavito, dakako, na području violinskih koncerata. Zato je vrijednost ove knjige dvojaka; ona, s jedne strane, sumira sve dosadašnje istraživačke i spisateljske napore na temi Jarnović, a, s druge strane, otvara nove teme, ili, kako je sama autorica istaknula, zacrtava „smjernice za nastavak istraživanja“. Takvim postupcima Vjera Katalinić istkala je muzikološku znanstvenu knjigu, koja istodobno funkcionira kao zanimljivo, živo štivo širem krugu čitatelja od onog usko specijalističkog, pa stoga nije samo izniman prinos hrvatskoj muzikologiji, već i hrvatskom znanstvenom prostoru uopće.

“Nagrada Dragan Plamenac” 2005. za životno djelo

„Nagrada Dragan Plamenac“ u 2005. za životno djelo akademiku Ivanu Supičiću

Obrazloženje

Akademik Ivan Supičić, rođen 18. srpnja 1928. u Zagrebu, završio je gimnaziju i glazbenu školu u Zagrebu, apsolvirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i diplomirao klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Postigao je dva doktorata: 1962. na pariškom Sveučilištu Sorbonne i 1986. na Sveučilištu za Humanističke znanosti u Strasbourgu. Od 1964. do umirovljenja bio je profesor na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije u Zagrebu, a od 1979. do 1994. profesor na Sveučilištu za Humanističke znanosti u Strasbourgu, Francuska. Odlučujuće je sudjelovao u pokretanju Odsjeka za muzikologiju 1970. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, te pokrenuo, organizirao i vodio prvi istraživački zavod za područje muzikologije pri Muzičkoj akademiji u Zagrebu (1970-80), a potom i drugi, pri JAZU (HAZU) (od 1980. nadalje). U razdoblju 1977-82. bio je potpredsjednik, a 1982-87. predsjednik Međunarodnog muzikološkog društva. Sudjelovao je na mnogobrojnim međunarodnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu (Italija, Nizozemska, Švedska, SAD, Francuska), bio je znanstvenik, gostujući profesor i stipendist u Parizu, Bruxellesu i na Harvardovu sveučilištu, a objavio je oko 120 znanstvenih radova (mnoge u inozemstvu) i više knjiga u Hrvatskoj, Francuskoj i SAD-u. Redoviti je član HAZU, dopisni je član Slovenske akademije znanosti in umetnosti (Ljubljana), pravi je član Académie Européenne des Sciences, des Arts et des Lettres (Pariz), te doživotni član Savjeta Međunarodnog muzikološkog društva (Basel). Kroz dva mandata bio je i predsjednik Hrvatske komisije za suradnju s UNESCO-om. Ivan Supičić bio je prvi predsjednik Hrvatskog muzikološkog društva (1992-97), koje mu je 1993. o 65. obljetnici života izdalo višejezični svečani zbornik, Glazba, ideje i društvo / Music, Ideas, and Society. God. 1970. pokreće prvi (trojezični, s člancima na engleskom, francuskom i njemačkom) specijalizirani časopis za područje estetike i sociologije glazbe International Review of the Aesthetics and Sociology of Music (IRASM), te ostaje tijekom 30 godina do 1999. njegov glavni i odgovorni urednik. Glavni je urednik prvih triju svezaka i pokretač velike komparativne povijesti Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, prvog multidisciplinarnog djela te vrste u Hrvatskoj (na hrvatskom, engleskom i francuskom) u izdanju HAZU.

Akademik I. Supičić odigrao je, i to ne samo na užem znanstvenom području muzikologije, pionirsku i jedinstvenu ulogu kako na području hrvatskih humanističkih znanosti tako i šire, na europskom pa i svjetskom planu. Svo njegovo bogato i orginalno djelovanje obilježeno je promicanjem modernih pluridisciplinarnih pristupa i istraživanja, otvaranjem hrvatske znanosti prema europskim i svjetskim horizontima te njezinim integriranjem u svjetske tokove.

Na temelju svega što je izloženo Povjerenstvo smatra da je akademik Ivan Supičić nizom značajnih pojedinačnih akcija te svojim sveukupnim gotovo 50-godišnjim znanstvenim, nastavnim i organizacijskim radom trajno djelovao i bitno pridonio razvitku muzikoloških znanosti u Hrvatskoj i šire. Stoga donosi odluku da Hrvatsko muzikološko društvo akademiku Ivanu Supičiću dodijeli „Nagradu Dragan Plamenac“ za 2005. za životno djelo.

 

Natječaj za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» za 2005. godinu

Svim članovima HMD-a!

Upravni odbor Hrvatskog muzikološkog društva na svojoj sjednici održanoj 8. travnja 2006. donio je temeljem članka 3. Pravilnika o godišnjoj “Nagradi Dragan Plamenac” HMD-a odluku da se raspiše

Natječaj
za dodjelu “Nagrade Dragan Plamenac” za 2005. godinu.

Prema članku 2. navedenog Pravilnika:

   “Nagradu dodjeljuje HMD najboljem znanstvenom dostignuću, ponajprije vezanom uz hrvatsku glazbenu kulturu, hrvatskog ili inozemnog znanstvenika na području muzikologije, ostvarenom protekle godine. Nagrada se dodjeljuje pojedincu ili skupini znanstvenika za osobito vrijedan objavljeni znanstveni rad, relevantno primijenjeno muzikološko postignuće (muzikološko notno izdanje, nosač zvuka, organizacija simpozija, uredništvo knjige, očuvanje građe i dr.) ili za životno djelo.”

Uvjeti za dodjelu Nagrade:

  • Prema čl. 4: Prijedloge za Nagradu ne može davati autor za vlastito ostvarenje.
  • Prema čl. 7: Prijedlozi za dodjelu Nagrade moraju biti pismeno obrazloženi.
  • Prema čl. 8: Prijedlog za dodjelu Nagrade mora sadržavati: područje djelatnosti za koje se predlaže Nagrada, opis i obrazloženje znanstvenog ostvarenja te ostalu raspoloživu dokumentaciju (knjige, muzikološka notna izdanja, nosače zvuka i druge objavljene materijale).

Rok za podnošenje prijava: 15-30. travnja 2006. na adresu HMD-a, Opatička 18, 10000 Zagreb.

Druge obavijesti:

  • Prema čl. 9: Nagrada se dodjeljuje u obliku povelje i novčanog iznosa.

Poziva se članstvo da podnese svoje prijedloge u predviđenom roku i u skladu s iznesenim uvjetima.

Za HMD:
Prof. dr. sc. Stanislav Tuksar, predsjednik