Arhiva oznaka: Izdanja

Djelatnosti, Izdanja, Zbornici

Muzikološki zbornici / Musicological Proceedings

Muzikološki zbornici

U seriji ‘Muzikološki zbornici’ objavljuju se radovi s muzikoloških skupova održanih u organizaciji Hrvatskog muzikološkog društva i partnerskih institucija (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu, hrvatski glazbeni zavod i dr.). Tu su također uključeni zbornici radova posvećeni muzikolozima koji su svojim radom zadužili hrvatsku muzikologiju.

Musicological Proceedings

Musicological proceedings series include collections of papers produced by musicological conferences organized not only by the CMS, but also those co-organized with the Department for history of Croatian music of the Croatian Academy of Sciences and Arts, Academy of music, Croatian music institute, etc. They also include the Festschrifts (i.e. Essays in Honour) for the outstanding personalities of Croatian musicology.

Popis zbornika:

  1. S. Tuksar, ur., Glazbeni barok i zapadni Slaveni u kontekstu europskog kulturnog zajedništva
    Musical Baroque and Western Slavs in the Context of European Cultural Community    , 1993.
  2. S. Tuksar, ur., Glazba, ideje i društvo. Svečani zbornik za Ivana Supičića
    Music, Ideas, and Society. Festschrift for Ivan Supičić    , 1993.
  3. V. Katalinić, ur., Off-Mozart. Glazbena kultura i «mali majstori» srednje Europe 1750.-1820.
    Off-Mozart. Musical Culture and the „Kleinmeister“ of Central Europe, 1750-1820    , 1995.
  4. E. Sedak, ur., Krsto Odak. Život i djelo
    Krsto Odak. Life and Work    , 1997.
  5. S. Tuksar, ur., Zagreb i glazba 1094-1994
    Zagreb and Music. 1094-1994    , 1998.
  6. V. Katalinić – Z. Blažeković, ur., Glazba, riječi i slike. Svečani zbornik za Koraljku Kos
    Music, Words, and Images. Festschrift for Koraljka Kos    , 1999.
  7. N. Ceribašić – G.Marošević, ur., Glazba, folklor i kultura. Svečani zbornik za Jerka Bezića
    Music, Folklore, and Culture. Festschrift for Jerko Bezić    , 1999.
  8. S. Tuksar, ur., Srednjovjekovne glazbene kulture Jadrana
    Medieval Musical Cultures of the Adriatic    , 2000.
  9. V. Katalinić, ur., Ferdo Wiesner Livadić. Život i djelo
    Ferdo Wiesner Livadić. Life and Work    , 2003.
  10. V. Katalinić – S. Tuksar, ur., Glazbene kulture na Jadranu u razdoblju klasicizma
    Musical Cultures at the Adriatic During the Classicist Era    , 2004.
  11. E. Sedak, ur., Između moderne i avangarde. Hrvatska glazba 1910.-1960.
    Between the Moderne and the Avant-Garde. Croatian Music 1910-1960, 2004
  12. V. Katalinić – S. Majer-Bobetko, ur., Ivan Padovec (1800-1873) i njegovo doba
    Ivan Padovec (1800-1873) and His Time, 2006
  13. K. Kos – S. Majer-Bobetko, ur., Božidar Kunc (1903.-1964.). Život i djelo
    Božidar Kunc (1903-1964). Life and Opus, 2007
  14. I. Cavallini – H. White, ur., Musicologie sans frontières / Muzikologija bez granica. Svečani zbornik za Stanislava Tuksara (2010.) Musicologie sans frontières. Festschrift for Stanislav Tuksar, 2010
  15. V. Katalinić – S. Tuksar – H. White, ur., Glazbeno kazalište kao elitna kultura? /
    Musical Theatre as High Culture?    , 2011.
  16. V. Katalinić – S. Tuksar, ur., Franjo Ksaver Kuhač (1834.-1911.): Glazbena historiografija i identitet
    Franjo Ksaver Kuhač (1834.-1911.): Music Historiography and Identity    , 2013.
  17. S. Tuksar, ur., Ivan Zajc (1832-1914): Glazbene migracije i kulturni transferi u srednjoj Europi i šire u ‘dugom’ 19. stoljeću
    Ivan Zajc (1832-1914): Music Migrations and Cultural Transfers in the ‘Long’ 19th Century in Central Europe and Beyond    , 2016.
  18. V. Katalinić, ur., Glazbene migracije u rano moderno doba: ljudi, tržišta, obrasci i stilovi
    Music Migrations in the Early Modern Age: People, Markets, Patterns and Styles    , 2016.
  19. D. Davidović – S. Kiš Žuvela, ur., Nagnuće tišini: Marko Ruždjak, skladatelj
    Inclination towards Silence: Marko Ruždjak, Composer, 2017.
  20. S. Tuksar – K. Milković – P. Babić, ur., Odjeci bitke kod Sigeta i mita o Nikoli Šubiću Zrinskom u umjetnosti (glazba, likovne umjetnosti, književnost)
    The Impact of the Battle of Szigetvár and the Myth of Nikola Šubić Zrinski on the Arts (Music, Visual Arts, Literature), 2018.
  21. S. Tuksar – M. Jurić Janjik, ur., Prvi svjetski rat (1914.-1918.) i glazba. Skladateljske strategije, izvedbene prakse i društveni utjecaji
    The Great War 1914-1918 and Music. Compositional Strategies, Performing Practices, and Social Impacts, 2019.
  22. I. Cavallini – J. Guzy-Pasiak – H. White, ur., Glazba, migracije i europska kultura. Svečani zbornik za Vjeru Katalinić
    Music, Migration and European Culture. Essays in Honour of Vjera Katalinić, 2020.
  23. S. Tuksar – V. Katalinić – P. Babić – S. Ries, ur., Glazba, umjetnosti i politika: revolucije i restauracije u Europi i Hrvatskoj 1815.-1860. Uz 200. obljetnicu rođenja Vatroslava Lisinskog i 160. obljetnicu smrti bana Josipa Jelačića
    Music, Arts and Politics: Revolutions and Restorations in Europe and Croatia, 1815-1860. On the Occasion of 200th Anniversary of Vatroslav Lisinski and 160th Anniversary of the Death of Ban Josip Jelačić, 2021.
  24. G. Doliner – S. Tuksar – H. Beban – T. Čunko, ur., Glazba i iskustvo povijesti. Svečani zbornik za Sanju Majer-Bobetko
    Music and Historical Experience. Essays in Honour of Sanja Majer-Bobetko, 2022.
  25. V. Katalinić, ur., Musical Networking in the ‘Long 19th Century’
    Umrežavanje glazbom u ‘dugom 19. stoljeću, 2023.

Djelatnosti, Izdanja, Opća povijest

Glazba u renesansi

Komentiraj

Howard M. Brown – Louise K. Stein

Glazba u renesansi

Opća povijest glazbe, sv. 2
Prev. s engleskog Stanislav Tuksar
Nasl. izv.: Music in the Renaissance
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2005.
416 str.

brown-stein_glazba-u-renesansiBilješka o autorima

Američki muzikolog Howard Mayer Brown (Los Angeles, 1930. – Venecija, 1993.) studirao je i doktorirao muzikologiju na Harvardovu sveučilištu (1953.-59.) te privatno učio pjevanje i dirigiranje u Beču i flautu u Bostonu. Bio je profesor muzikologije na koledžu Wellesley (1958.-60.), na Sveučilištu u Chicagu (1960.-72., 1974.-93.) i gostujući profesor na sveučilištima u Buffalou, New Yorku, Berkeleyu, Heidelbergu, Mainzu, Zürichu, Baselu i dr. Bio je urednik serija izdanja Renaissance Music in Facsimile (30 sv., 1977.-82.), Italian Opera, 1640-1770 (97 sv., 1977.-84.), kazališnih šansona 15. i 16. st., svjetovnih djela Josquina des Preza i dr. Obavljao je dužnosti predsjednika Američkog muzikološkog društva (1978.-80.), predsjednika Američkog društva za renesansu (1990.-91.) i dopredsjednika Međunarodnog muzikološkog društva (1982.-87.). Dugo je godina svirao razna glazbala u ansamblu Collegium Musicum Sveučilišta u Chicagu s kojim je snimio seriju Historical Anthology of Music A. T. Davisona i W. Apela na 10 LP ploča. Znanstveni rad koncentrirao je na razdoblje renesanse te dijelove srednjega vijeka i baroka. Svojim temeljitim poznavanjem glazbenih izvora, ikonografije i izvoditeljstva, kombiniranim sa širokom znanstvenom erudicijom, uputio je na nove perspektive u historijskoj muzikologiji, upozoravajući na potrebu za razumijevanjem glazbe u njezinu društvenom i intelektualnom kontekstu, ali i na interakciju muzikologije i praktičkog muziciranja.
Louise K. Stein djelomice je tekstovno nadopunila i ažurirala ovo drugo izdanje Brownove knjige s obzirom na datume i mjesta u životima skladateljâ i datiranje glazbenih izvora te obavila reviziju bibliografskih bilješki.

Bilješka o knjizi

Knjiga Glazba u renesansi u engleskom izvorniku dio je poznate američke serije Prentice Hall History of Music koja je studentima, profesorima i informiranim ljubiteljima glazbe pružila sveobuhvatne, znanstveno-stručne te razumljivo i komunikativno pisane panoramske poglede na glavna stilska razdoblja u povijesti glazbe Zapada. Brown se u ovoj knjizi bavi pitanjima o glazbi kao kulturnoj i političkoj snazi u renesansi, o mjestu glazbe u renesansnom društvu i o razmjerima u kojima je pokroviteljstvo pojedinaca i institucija oblikovalo glazbene žanrove i pojedine glazbene komade. Nadalje, premda bi općenita knjiga o renesansnim skladateljima i glazbenim stilovima mogla izgledati kao da ide suprotno od novijih trendova u akademskim krugovima, pružen je uvid u živote i djelatnost glavnih renesansnih skladatelja i predstavljena su njihova skladateljska postignuća oblikovana okolnostima u kojima su oni djelovali: ukusima njihovih pokrovitelja, liturgijskim zahtjevima, potrebama posebnih okolnosti, talentima izvoditeljâ za koje su bila skladana i intelektualnim trendovima koji su utjecali na glazbu kao i na druge umjetnosti. Upozorava se i na dosad zanemarivane bitne stvari za muziciranje u 15. i 16. stoljeću – improvizaciju i usmenu predaju, jer promišljeno je razmatranje povijesnog, društvenog, književnog, političkog i gospodarskog konteksta renesansne glazbe komplementarno onoj vrsti proučavanja koje za cilj ima oblikovanje načina na koji čujemo glazbu i kako učvršćujemo naše shvaćanje ranih modernih glazbenih žanrova. Brown je smatrao da proučavatelji renesansne glazbe trebaju u prvome redu pokušati razumjeti glazbene komade, aspekte glazbenog stila i konvencije i tehničke norme koji određuju žanrove. Jedna od glavnih vrlina ovoga izdanja mnoge su analize glazbenih primjera. Ove analize opisuju važne aspekte pojedinih glazbenih djela, pomažu ilustrirati opće spoznaje o glazbenim stilovima i žanrovima i teoretiziraju o skladateljskim izborima i strategijama komponiranja u razdoblju renesanse.

2005.
ISBN 953-6090-24-4
cijena: 32 €; za članove: 16 €

Djelatnosti, Izdanja, Opća povijest

Povijest glazbe srednjega vijeka

Komentiraj

Jacques Chailley

Povijest glazbe srednjega vijeka

Opća povijest glazbe, sv. 1
Prev. s francuskog Jelena Knešaurek Carić
Nasl. izv.: Histoire musicale du moyen age
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2006.
273 str.

chailley_povijest-glazbe-srednjega-vijekaBilješka o autoru

Francuski muzikolog i skladatelj Jacques Chailley (Pariz, 1910. – Montpellier, 1999.) studirao je na Pariškom konzervatoriju kompoziciju kod N. Boulanger, C. Delvincourta i P.-H. Büssera (1925.-27; 1933.-35.), dirigiranje kod W. Mengelberga i P. Monteuxa (1935.-37.) i muzikologiju kod A. Pirroa, Yv. Rokseth i A. Smijersa (1930.-37.). Pohađao je i tečaj povijesti francuske srednjovjekovne književnosti na Sorbonni (G. Cohen, 1932.-36.). God. 1952. postigao je državni doktorat s tezama glazbenoj školi St. Martiala u Limogesu i šansonima G. de Coincia. Kao profesor predavao je u Liceju Pasteur, na Konzervatoriju (1937.-52.), na Sorbonni (1952.-79.), u Liceju la Fontaine, bio je ravnatelj Muzikološkog instituta (1952.-73.) i Schole Cantorum (1962.-81.), sve u Parizu. Bio je gostujući profesor na sveučilištima u SAD-u i Kanadi (1965.-71.). U početku se posvetio oživljavanju srednjovjekovne glazbe, obnovi sveučilišnog kazališta (utemeljio je dvije kazališne družine na Sorbonni 1933. i 1936.) i glazbenom odgoju (bio je predsjednik francuskog Nacionalnog povjerenstva za glazbu 1964.-66.). Kao znanstvenik čitav se život posebno bavio pitanjima glazbe Srednjega vijeka i glazbene analize, a nakon 1955. proučavao je evoluciju glazbenog jezika, glazbu antičke Grčke, etnomuzikološke probleme, i dr. Autor je niza znanstvenih članaka te 23 knjige, među kojima se osim Histoire musicale du Moyen Age, ističu L’imbroglio des modes; La musique et le signe; Traité historique d’analyse musicale; La flute enchantée, opéra maçonnique; 40.000 ans de musique: l’homme a la découverte de sa musique, od kojih je nekoliko doživjelo više izdanja i prevedeno na engleski i njemački. Bio je urednik časopisa (Revue internationale de musique) i notnih izdanja (npr. J. S. Bach: L’art de la fugue: édition critique et analytique). Skladao je nekoliko opera (Thyl de Flandre mu je praizvedena 1954. u kazalištu La Monnaie u Bruxellesu), balet La dame a la licorne (J. Cocteau, 1952.), više scenskih glazbi, simfoniju (1947.) i druga orkestralna djela, vokalnu i komornu glazbu, te skladbe za glasovir. Inače skladateljski ekletik, bio je među prvom skladateljima koji je upotrijebio Martenotove valove.

Bilješka o knjizi

Knjiga Povijest glazbe Srednjega vijeka u francuskom izvorniku dio je serije „Collection hier“ poznatog francuskog izdavača Presses Universitaires de France i predstavljala je niz desetljeća nakon prvog izdanja 1950. standardni udžbenik za glazbu Srednjega vijeka na francuskim sveučilištima. Knjiga se bavi dugim (5.-15. stoljeće) i ključnim razdobljem u povijesti europske umjetničke glazbe. Podijeljena je na dva dijela u dvadeset poglavlja: Postanci (1-12. stoljeće) i spomenici (kraj 12.-15. stoljeće). U prvome dijelu raspravlja se o tradicijama starogrčke glazbe, kraju rimske civilizacije i početcima kršćanske glazbe, širenju liturgijske glazbe, Grgurovu dobu, prvoj karolinškoj renesansi i velikim izumima 9. stoljeća, dozrijevanju Srednjega vijeka, prvim koracima moderne glazbe i velikoj renesansi 12. stoljeća. U drugome dijelu raspravlja se o pomaku naglaska na sjever Francuske, kraju srednjovjekovnog klasicizma i psihozi modernizma s Ars novom u 14. stoljeću, te u potrazi za novim klasicizmom i početku renesanse u drugoj četvrtini 15. stoljeća. U odnosu na druge, pretežno pozitivistički pisane povijesti glazbe Srednjega vijeka, autor ovoga djela dao je maestralnu sintezu temeljnih podataka u kontekstu općepovijesnih, vjerskih, političkih, literarnih, arhitektonskih i drugih umjetničkih i društvenih pojava, napisavši vrhunsko djelo glazbene i komparativne medijevistike te svjetske muzikologije i kulturologije druge polovice 20. stoljeća. Istodobno, ono obiluje erudicijom kakvu ne pokazuje nijedno drugo djelo takve vrste u svijetu. Vokabular je izvanredno bogat, ideje često provokativne u ispravljanju uvriježenih, a krivih toposa o srednjovjekovlju, ili hrabro svježe i u međuvremenu široko prihvaćene, jer su temeljito znanstveno fundirane. Stil je jasan i tipično francuski briljantan, pa će se objavljivanjem ovog djela u hrvatsku muzikologiju zacijelo unijeti nova, dosad nepoznata kvaliteta pisanja znanstvenog teksta na tom području. S obzirom na izneseni profil, sadržaj i način mišljenja i pisanja, ovo će djelo biti korisno, prihvatljivo i zanimljivo ne samo specijalistima muzikolozima za razdoblje Srednjega vijeka, studentima glazbe općenito i osobito muzikologije, nego i ljubiteljima glazbe i svih umjetnosti, te najširem krugu humanističkih i društvenih znanstvenika koji se bave medijevistikom, naročito zato što u hrvatskoj znanstvenoj muzikološkoj literaturi ne postoji ni jedno jedino djelo (ni autorsko ni prijevodno) koje tretira razdoblje glazbenoga Srednjega vijeka u cjelini i sintetički.

Napomena urednika

Knjiga J. Chailleya Povijest glazbe Srednjega vijeka, nastala tijekom 1940-ih, u autorskim je revizijama u iduća dva izdanja do 1980-ih pretrpjela tek manje izmjene u stavkama korištene literature i osobito navedenih snimaka na pločama starijega datuma. Stoga nalazimo za shodno da čitatelja uputimo na vlastito pronalaženje odgovarajućih novih snimaka srednjovjekovne glazbe, nastalih tijekom posljednjih pedesetak godina, koje bi na koristan i poželjan način obilno nadopunile ovdje navedene snimljene zvukovne izvore. Izdavači hrvatskog izdanja obvezali su se, naime, ugovorom da u nj neće ni u kojem dijelu unijeti nikakve izmjene i nadopune. Izvorni pak tekst ove knjige u cjelini je toliko dragocjen da se unatoč starijem datumu nastanka čini jednim od kapitalnih djela glazbene medievistike uopće, što je i glavni razlog njegova prevođenja u situaciji posvemašnjeg nepostojanja takve literature u našem znanstveno-kulturnom krugu.

2003.
ISBN 953-6090-23-6
cijena: 38 €; za članove: 19 €

Izdanja, Studije

Glazbena topografija Zagreba od 1799. do 2010.

1 komentar

Nada Bezić

Glazbena topografija Zagreba od 1799. do 2010. godine. Prostori muziciranja i spomen-obilježja

The Musical Topography of Zagreb form 1799 to 2010. Music-making Sites and Memorials

Muzikološke studije, br. 16
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2012.
399 str.

bezic_glazbena-topografija-zagrebaGlazbena topografija je, prema autorici, sveukupnost lokacija pojavnosti glazbe: mjesta na kojima se glazba sluša ili izvodi, podučava, mjesta koja omogućavaju distribuciju glazbe, notnog ili zvučnog zapisa glazbe i instrumenata te ona koja čuvaju spomen na glazbenike spomen-obilježjima. Model glazbene topografije obuhvaća sve tipove lokacija povezanih s umjetničkom glazbom u Zagrebu od prve dokumentirane izvedbe opere 1799. godine do 2010, a posebno je istražena glazbena topografija Gornjega grada.

Dva najvažnija segmenta glazbene topografije prostori su muziciranja i spomen-obilježja glazbenicima, pa je njima posvećen najveći dio knjige. Prikazano je 6 zagrebačkih kazališta, 12 koncertnih dvorana, višenamjenski prostori u kojima su se održavali koncerti (ugostiteljski objekti, crkve, sjedišta društava) i lokacije na otvorenom. Spomen-obilježja obuhvaćaju spomenike i spomen-ploče, grobove i ulice imenovane u spomen glazbenicima i glazbenim piscima. Izlaganje o spomen-obilježjima ukazalo je na utjecaj politike, a brojnost i okolnosti postavljanja spomen-obilježja Vatroslavu Lisinskom iznjedrile su zaključak da je taj skladatelj “glazbeni junak” Zagreba.

Ilustracije u knjizi ukazuju na više…znati glazbeni Zagreb, a opsežni dio s prilozima čitatelju pruža povijesne i prostorne preglede, koji nastoje odgovoriti na pitanje: “Gdje je u Zagrebu stanovala (stanuje) glazba?”
Knjiga prvi put u nas daje definiciju glazbene topografije i njezinu razradu koja se može primijeniti i na slične gradove. Raznolikošću i važnošću glazbenih lokacija, kao i njihovih autora (arhitekata i umjetnika), Zagreb se je pokazao kao europski grad glazbe.

2012.
ISBN 978-953-6090-47-1
 150,00 kn + poštarina
Izdanja, Studije

Glagoljaško pjevanje u Kraljevici

Gorana Doliner

Glagoljaško pjevanje u Kraljevici. Književno-povijesne pojave, kontekstualne strukture i glazbene osobine napjeva

Glagolitic Singing in Kraljevica. Literary-historical Phenomena, Textual Structures and Musical Characteristics of the Chant

Muzikološke studije, br. 14
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2011.
155 str.

 

Glagoljaško pjevanje u KraljeviciKompleks glagoljaštva s njegovom glazbenom dimenzijom svakako je pojava od posebna interesa i jasne povijesne važnosti za hrvatsku glazbenu kulturu, kako unutar nje same tako i u pogledu silnica koje nas iz nje i u nju kulturološki vode nadaleko – i prostorno i vremenski.
Ova je knjiga nastala na temelju dugogodišnjeg rada i autoričina bavljenja ne samo glagoljaškim pjevanjem u Kraljevici, nego i prije svega u Novom Vinodolu te široj sjeverno-jadranskoj regiji. Stoga je i bilo moguće meritorno višekratno upozoravati na povezanost inače „prilično jedinstvene glazbene liturgijske prakse“ na obrađivanom lokalitetu i u Hrvatskom Primorju sa srodnim pojavama u Istri i na sjeverno-jadranskim otocima. Pritom su autorici podjednako dobro poslužili izvori i uporišta poput ostavštine zaslužne proučavateljice glagoljaškog pjevanja Lujze Kozinović i ostali povijesni izvori nastali tijekom više od dva prethodna stoljeća, a sve to uz nadopunu i nadgradnju dugogodišnjim vlastitim terenskim istraživanjima.
Za potvrdu osnovne teze da je glagoljaško pjevanje specifični i varirajući amalgam starijih bizantskih i gregorijanskih slojeva s lokalnim folklornim postupcima i izričajima u beskonačnim varijantama može se u tekstu naći dovoljno važnih dokaza i zanimljivih zagovora, koji će i specijaliziranog i tek stručno znatiželjnog čitatelja uvjeriti u vjerodostojnost diskursa i potrebu da se i na ovaj metodološki način nastavi daljnje istraživanje hrvatske glagoljaške glazbene baštine.
Autorica s pravom upozorava na nužnost filološko-muzikološkog pristupa kao modela za proučavanje drugih lokaliteta izvan polaznoga, želi li se fenomen sagledati u cjelini kako je postojao i još postoji u društvenoj zbilji i praksi, ne dovodeći pritom u pitanje ono što je sama nazvala „jasnom hijerarhijom crkvene glazbe“, odnosno primatom teksta nad tonom, tj. činjenicu da su glazbene forme glagoljaškog pjevanja neraskidivo vezane uz sadržaj, funkciju i strukturu uglazbljenih tekstova. Čitavom dosad izvrsno proučenom i uzorno predstavljenom kompleksu glagoljaštva kao liturgijsko-crkvene, jezične i jezikoslovne, spisateljske, tiskarske i ostale pojave ovom se (i ovakvom) studijom još jednom potvrđuje glazbena, odnosno muzikološka komponenta kao njegovo bitno i specifično obogaćenje.
Nadalje, u području uže omeđenom glazbenom problematikom, važnim i zanimljivim se čini kompleks problema vezanih uz najopćenitije odrednice tipa „pučko-gradsko“. Autorica pomno razrađuje niz razina i slojeva koji upućuju na izrazitu složenost odnosa između, na primjer, usmene tradicije glagoljaškog pjevanja kakva je u Kraljevicu prenesena iz Novog Vinodolskog oko 1790. i kasnije tradicije komponiranja „umjetničke“ crkvene glazbe s jedne strane, te uvođenja orgulja 1863. s druge strane. Ovaj kompleks uključuje i fin autoričin smisao da u neku vrstu spontane nevremenitosti glagoljaškog pjevanja unese i izvjesnu dozu povjesnosti, uspostavljajući kontinuitet repertoara i pjevanja prema historiografskom metodom utvrđenim postajama konkretnih i relevantnih povijesnih događaja i zbivanja – od oko 1790. preko 1819., 1869/70., 1945/50. do 1964., 1979. i 1981.

2011.
ISBN 978-953-6090-40-2
150,00 kn + poštarina
Izdanja, Studije

Ideologija i glazbeni život: Pula 1945.-1966.

Lada Duraković

Ideologija i glazbeni život: Pula 1945.-1966.

Ideology and Music Life: Pula 1945-1966

Muzikološke studije, br. 12
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2010.
231 str.

 

durakovicKnjiga Lade Duraković Ideologija i glazbeni život: Pula 1945.-1966. svojevrstan je kronološki nastavak njezina prethodnoga rada iz 2003. godine u kojem je dokumentaristički-znanstveno obradila glazbeni život u Puli u razdoblju fašističke diktature od 1926. do 1943.
U ovoj su knjizi obrađena tri razdoblja u društveno-političkom, kulturnom i glazbenom životu glavnoga grada Istre: razdoblje anglo-američke vojne uprave 1945.-1947., razdoblje tzv. agitpropa i masovne kulture 1947.-1952. i razdoblje prve faze radničkog samoupravljanja 1952.-1966.
Nakon kratkog pregleda zbivanja u razdoblju nakon pada fašističke Italije do kraja rata (1943.-1945.), zatim za vrijeme teritorijalne podvojenosti na zone A i B te karakterizacije društveno-političke podvojenosti stanovništva u razdoblju 1945.-1947., za prvo razdoblje nakon priključenja Istre i Pule Hrvatskoj i Jugoslaviji (1947.-1952.) iznose se i analiziraju razne pojave izvanglazbenog karaktera koje su imale izravne posljedice za profil, karakter i kvalitetu glazbenog života i kulture u cjelini, pri čemu je pitanje nove komunističke ideologije izbilo u prvi plan. Raspravlja se tako o egzodusu stanovništva iz Pule i Istre, uspostavi partijske države i državne privrede, sukobu s Informbiroom, agitpropu, umjetničko-estetičkoj doktrini tzv. socijalističkog realizma i drugim pojavama što se dovode u vezu s djelatnošću domaćih glazbenika, glazbenim školstvom, kazalištem i opernim sezonama u pulskoj Areni.
Za drugo razdoblje (1952.-1966.) analiziraju se prilike u razdoblju radničkog samoupravljanja, preobrazbe i pokušaji mijenjanja privrednog sustava tijekom kasnih 1950-ih do sredine 1960-ih, te početak demokratizacijskih procesa nakon pada A. Rankovića. To se dovodi u vezu s novim oblicima organizacije kulturnog i glazbenog djelatništva u savjetima, komisijama i fondovima kulture, institucijama i organizacijama koje su promicale glazbeni život te u konkretnim zbivanjima u glazbenom školstvu, kazalištu i opernim sezonama u Areni te pojavi zabavne glazbe.
Rad na rekonstrukciji povijesnih odrednica iz relativno nedavne prošlosti nailazio je na neočekivane prepreke. Naime, prema riječima autorice u predgovoru, osnovni problem na koji je nailazila bio je „golemi kulturološki nemar prema svjedočanstvima prošlosti“. „Uništeni izvori, bačeni dokumenti“ bili su stanje koje je redovito zaticala i to joj je uvelike otežavalo rad. Tim se dragocjenijim pokazala sređena građa sačuvana u Državnom arhivu u Pazinu i pulskoj Sveučilišnoj knjižnici, koja – uz konzultiranje relevantne literature i već drugdje obrađenih izvora – tvori dokumentacijske temelje ovoga vrijednog i u hrvatskim glazbeno-historiografskim razmjerima rijetkoga rada.
Knjiga Ideologija i glazbeni život: Pula 1945.-1966. opremljena je tako da zadovoljava sve znanstvene kriterije (bilješke, popis izvora, literatura, slikovni prilozi, kazalo), ali je tekst pisan i oblikovan na način da može komunicirati i sa širom čitateljskom publikom.

2010.
ISBN 978-953-6090-43-3
120,00 kn + poštarina

Izdanja, Studije

Glazba četiriju rijeka

Komentiraj

Grozdana Marošević

Glazba četiriju rijeka. Povijest glazbe Karlovačkog Pokuplja

Music of Four Rivers: History of Music od the Karlovačko Pokuplje Region

Muzikološke studije, br. 11
Institut za etnologiju i folkloristiku, Hrvatsko muzikološko društvo / Institute of Ethnology and Folklore Research, Croatian Musicological Society, 2010.
366 str.

glazba4rijekeMonografija o glazbi Karlovačkog Pokuplja plod je višegodišnjih istraživanja kojima je autorica obuhvatila ukupnost glazbenih praksi u gradskim sredinama (Karlovcu i Dugoj Resi) i selima šireg dugoreškog, karlovačkog i ozaljskog područja, u suvremenosti te bližoj i daljoj prošlosti. U ovoj knjizi monografije obrađuje oblike institucionalizirane glazbene prakse vezane uz vojno okružje, Crkvu i školu te djelatnost građanskih, seljačkih i radničkih glazbenih i folklornih društava.

Osim na terenskim istraživanjima, provedenim na prijelomu 1970-ih i 1780-ih te na početku 2000-ih, građu i podatke crpila je iz rukopisnih izvora, glazbenih časopisa, glasila kulturno-prosvjetnih organizacija, programa smotri i koncerata, školskih spomenica, historiografske, putopisne i autobiografske literature, lingvističkih i etnografskih radova te folklorističkih zbirki.

U prvoj knjizi monografije – Povijest glazbe Karlovačkog Pokuplja – obrađuje oblike institucionalizirane glazbene prakse vezane uz vojno okružje, Crkvu i školu te djelatnost građanskih, seljačkih i radničkih glazbenih i folklornih društava. Sagledava ih u širem kontekstu hrvatske glazbene kulture, povezano s povijesnim, gospodarskim, društvenim i političkim prilikama. Različite oblike folklornog glazbenog života predstavit će drugom knjigom – Folklorna glazba Karlovačkog Pokuplja.

 

2010.
ISBN 978-953-6020-58-4
ISBN 978-953-6090-41-9
170,00 kn + poštarina

------------------------------------------------------------

Autorica je za knjigu dobila sljedeće nagrade:
Nagrada HAZU 2010.
Nagrada Milovan Gavazzi Hrvatskog etnološkog društva za 2010.

 

Izdanja, Studije

Hrvatska glazbena historiografija u 19. stoljeću

Komentiraj

Sanja Majer-Bobetko – Zdravko Blažeković – Gorana Doliner

Hrvatska glazbena historiografija u 19. stoljeću

Croatian Music Historiography in the 19th Century

Muzikološke studije, br. 10
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2009.
252 str.

 

majer-bobetko-blazekovic-doliner_hrvatska-glazbena-historiografija-u-19-stoljecuNakon uvodnih teorijskih razmatranja o povijesti glazbe i njezinu odnosu prema estetici, sociologiji, etnomuzikologiji i psihologiji glazbe, zatim glazbeno-teorijskim disciplinama, glazbenoj paleografiji, glazbenoj kritici i ostalim znanostima i disciplinama, te nakon poglavlja o predpovijesti hrvatske glazbene historiografije, predstavlja se povijest glazbene historiografije u Hrvatskoj tijekom 19. stoljeća. Na temelju analize glazbenohistoriografskih tekstova iz 19. stoljeća, bibliografija kojih je predstavljena u Popisu izvora, a potom i njihove valorizacije zasnovane na usporedbi s relevantnim izvorima toga doba i na suvremenim historiografskim postignućima, potvrdilo se dosadašnje mišljenje o Franji Kuhaču kao utemeljitelju hrvatske glazbene historiografije. Međutim, uočeni su i vrjednovani prilozi i drugih autora, poglavito Vjenceslava Novaka, koji je napisao prvu glazbenopovijesnu sintezu, te Vjekoslava Klaića i Franje Markovića. Posebna su poglavlja posvećena glazbenohistoriografskim prilozima u periodici i monografskim izdanjima, među kojima ima značajnih priloga i ostalih autora, mahom bavećih se glazbom tek kao svojim sekundarnim, iako ne manje važnim područjem.
Knjiga je u prvom redu namijenjena muzikolozima, povjesničarima i povjesničarima književnosti, studentima muzičkih akademija, humanističkih i društvenih studija, te širem krugu čitatelja koje zanima hrvatski kulturološki prostor.

2009.
ISBN 978-953-6090-38-9
150,00 kn + poštarina

 

Vidi i: Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2009. godinu

 

Izdanja, Studije

Violinski koncerti Ivana Jarnovića

Komentiraj

Vjera Katalinić

Violinski koncerti Ivana Jarnovića

Violin concertos by Ivan Jarnović / Giovanni Giornovichi

Muzikološke studije, br. 9
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2006.
262 str.

Jarnovic

Violinski koncerti Ivana Jarnovića (1747-1804) analizirani su u ovoj knjizi u kontekstu ideja o glazbi druge polovice 18. stoljeća. Upućuje se na postavke H. Ch. Kocha i nekih njegovih suvremenika koji su – dajući upute za poželjno skladanje – upozoravali na djela i njihova obilježja u onodobnih skladatelja, uobličavajući estetičke principe i stajališta svojeg razdoblja. Koncerti su odabrani kao prirodni središnji skladateljski interes violinskog virtuoza, svojedobno popularnog u mnogim europskim središtima – velegradovima poput Londona, Pariza, Petrograda, Beča – te na dvorovima francuskih, danskih, poljskih, ruskih idrugih plemića.
Upravo se javnost – publika – te želja za dopadljivošću i privlačenjem pozornosti (kao i danas aktuelnim načinom razmišljanja javne osobe) pokazali važnim čimbenicima koji su utjecali na neke Jarnovićeve skladateljske postupke.
Drugi dio knjige posvećen je Jarnovićevom javnom djelovanju: od muziciranja s mnogim istaknutim suvremenicima u privatnim krugovima plemićkih i građanskih salona, preko sudjelovanja u javnim prigodama glazbenih akademija, pretplatničkih ciklusa, dobrotvornih koncerata, do nastupa u popularnim restoranima i krčmama, ali i sudjelovanja na tzv. duhovnim koncertima u dane kada su svjetovne zabave, a osobito operne predstave, bile zabranjene. Jarnovićev opus podvrgnut je analizi koja otkriva posebnosti njegova stila, a njegovo se skladateljsko djelo može smjestiti na prijelaz iz kasnog baroka u klasicizam. U svojoj sveukupnoj aktivnosti Jarnović se tako javlja kao tipičan predstavnik svojega doba na razmeđi između aristokratskog sustava i novog građanskog društva klasicizma i ranog romantizma. Na hrvatskom s engleskim sažetkom.
***
The general topic of this study concerns the activities of the violin virtuoso and composer Ivan Jarnović/Giovanni Giornovichi. However, the focus of this research is placed on his violin concertos as the axis of his compositions (including a thorough analysis of his concerti), situated both in the context of the compositional determinants of the second half of the 18th century (H. Ch. Koch and others) and in the social and political circumstances of his time, which strongly influenced him as well as many of his contemporaries. During one of the crucial periods of general and musical history, Jarnović’s professional life as a virtuoso and composer of violin concertos and chamber pieces can be understood in great measure as a typical model of that time. In Croatian with an extensive summary in English.

2006.
ISBN 978-953-6090-32-7
150,00 kn + poštarina

------------------------------------------------------------

Autorica je za knjigu primila sljedeće nagrade:
Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2006.
Nagrada HAZU 2006.


Vidi i: Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2006. godinu

Izdanja, Zbornici

Ivan Padovec (1800-1873) i njegovo doba

Komentiraj

Ivan Padovec (1800-1873) i njegovo doba. Radovi s međunarodnog znanstvenog skupa održanog u Zagrebu i Varaždinu, Hrvatska, 28-30. 9. 2000.

Ivan Padovec (1800-1873) and His Time. Proceedings of the International Musicological Symposium held in Zagreb and Varaždin, Croatia, on September 28-30, 2000

Urednici / Editors: Vjera Katalinić– Sanja Majer-Bobetko

Muzikološki zbornici / Musicological proceedings, br./no. 12
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2006.
412 str.

padovecPod pokroviteljstvom Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju HAZU, a u organizaciji Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU, Zavoda za znanstveni rad HAZU u Varaždinu, Hrvatskoga muzikološkog društva, Hrvatskoga glazbenog zavoda i Državnog arhiva Varaždin, održana je u Zagrebu i Varaždinu od 28. do 30. rujna 2000. godine proslava 200. obljetnice rođenja gitarista i skladatelja Ivana Padovca. Na trodnevnom je muzikološkom skupu sedamnaest referenata izložilo rezultate recentnih istraživanja, koji su jasno pokazali neke bitne pomake u dosadašnjim spoznajama o Padovčevu životu i djelovanju, o sudbini njegovih opusa, te o obilježjima vremena u kojemu je djelovao. U ovom su Zborniku prezentirani svi radovi, koji su prošli recenzentski postupak i bili prihvaćeni za objavljivanje tiskom. U njima su predstavljeni novi elementi za Padovčevu biografiju, istražen je njegov opus s obzirom na brojčano stanje, poredak i ispravljanje netočnih atribucija, te načinjen tematski katalog djela, predstavljeni su zvučni i audio-vizualni zapisi, na temelju analize Padovčeva opusa izvedena je valorizacija, odnosno revalorizacija njegovih djela te istaknute interpretativne osebujnosti Padovčeva gitarističkog opusa, u povijesnom je kontekstu promotrena i ocijenjena Padovčeva pedagoška djelatnost i njegova Škola za gitaru, kao i sâma glasovita deseterostruna gitara u odnosu na glazbala te vrste, učinjen je cjelovit kritički uvid u recepciju Padovca u hrvatskoj glazbenoj historiografiji i u glazbenoj publicistici, proučeni su sociološki aspekti Padovčeva djelovanja, poglavito oni vezani uz pitanje onodobnog socijalnog statusa glazbenika. Zbornik donosi i prilog o glazbenoj kulturi Zagreba u Padovčevo doba, osobito onoj gitarističkoj i prvo u nas predstavljanje uvida u problematiku virtuoziteta, kako onu vezanu uz poimanje glazbe 19. stoljeća, tako i njezine povijesne mijene. Naposljetku, sastavljena je i bibliografija radova o Ivanu Padovcu. Tekstovi su na hrvatskom jeziku sa sažecima na engleskom, a jedan je na engleskom sa sažetkom na hrvatskom.

* * *

On September 28-30, 2000, a celebration of the 200th anniversary of the birth of the guitar virtuoso and composer Ivan Padovec has been held in Varaždin and Zagreb under the patronage of the Department for Musical Art and Musicology of the Croatian Academy of Sciences and Arts, organized by its Department for History of Croatian Music, Institute for the Scientific Work of the Academy in Varaždin, Croatian Musicological Society, Croatian Music Institute and the State Archives in Varaždin. This proceeding encompass all reviewed and accepted papers: some of them bring to light new elements of Padovec’s biography, some investigate his opus and bring new data on their number, chronology, and correct some previous mistakes, and a thematic catalogue has been established. Some audio and audio-visual recordings are presented, and upon the analysis of his works the valorisation of his compositional output has been brought to light, with stressing his interpretative characteristics; in the context of his time his pedagogical activity, and especially his guitar manual (Škola za gitaru) has been analysed, as well as his well-known guitar with ten strings. The entire critical introspection in the reception of Padovec’s activity in the Croatian musical historiography has been done, as well as in the musical criticism; some social aspects of his activity have been investigated, especially those in connection with the then contemporary social status of musicians. Further on, the proceedings present some aspects of the musical culture in Zagreb during his time, and – for the first time in Croatian musicology – give insight into the problem of virtuosity, in connection with the 19th-century music, and its historical changings. A thorough bibliography of texts on Ivan Padovec is closing the proceedings. Articles are in Croatian with summaries in English, and one in English with summary in Croatian.

2006.
ISBN 953-6090-16-3
150,00 kn + poštarina