Arhiva oznaka: Nagrada Dragan Plamenac

Nagrada Dragan Plamenac, Novosti, Objave natječaja

Natječaj za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» za 2018. godinu

Svim članovima HMD-a!

Odlukom Upravnog odbora Hrvatskog muzikološkog društva od 12. ožujka 2019., temeljem članka 3. Pravilnika o godišnjoj «Nagradi Dragan Plamenac» HMD-a, raspisuje se

Natječaj za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» za 2018. godinu

Prema članku 2. navedenog Pravilnika:

«Nagradu dodjeljuje HMD najboljem znanstvenom dostignuću, ponajprije vezanom uz hrvatsku glazbenu kulturu, hrvatskog ili inozemnog znanstvenika na području muzikologije, ostvarenom protekle godine. Nagrada se dodjeljuje pojedincu ili skupini znanstvenika za osobito vrijedan objavljeni znanstveni rad, relevantno primijenjeno muzikološko postignuće (muzikološko notno izdanje, nosač zvuka, organizacija simpozija, uredništvo knjige, očuvanje građe i dr.) ili za životno djelo.»

Uvjeti za dodjelu Nagrade:
  • Prema čl. 4: Prijedloge za Nagradu ne može davati autor za vlastito ostvarenje.
  • Prema čl. 7: Prijedlozi za dodjelu Nagrade moraju biti pismeno obrazloženi.
  • Prema čl. 8: Prijedlog za dodjelu Nagrade mora sadržavati: područje djelatnosti za koje se predlaže Nagrada, opis i obrazloženje znanstvenog (muzikološkog) ostvarenja te ostalu raspoloživu dokumentaciju (knjige, muzikološka notna izdanja, nosače zvuka i druge objavljene materijale).

Rok za podnošenje prijava: 15. travnja 2019. na adresu HMD-a, Opatička 18, 10000 Zagreb. Prijave za godišnju nagradu moraju sadržavati djelo za koje se predlaže nagrada te obrazloženje.

Druge obavijesti:
Prema čl. 5: Odluka o Nagradi objavit će se na 28. redovitoj Godišnjoj skupštini HMD-a u subotu 25. svibnja 2019.

Prema čl. 9: Nagrada se dodjeljuje u obliku povelje i novčanog iznosa.

Napomena: Odlukom Upravnog odbora HMD-a od 12. ožujka 2019. Nagrada za 2018. se može dodijeliti postignućima ostvarenim tijekom tri prethodne godine (u ovom slučaju 2016., 2017. i 2018.)

Poziva se članstvo da podnese svoje prijedloge u predviđenom roku i u skladu s iznesenim uvjetima.

Za HMD:
Akademik Stanislav Tuksar, predsjednik, v.r.
(vrijedi kao potpis)

Djelatnosti, Nagrada Dragan Plamenac, Objave natječaja

Natječaj za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» za 2011. godinu

Svim članovima HMD-a!

Odlukom Upravnog odbora Hrvatskog muzikološkog društva od 16. travnja 2012., temeljem članka 3. Pravilnika o godišnjoj «Nagradi Dragan Plamenac» HMD-a, raspisuje se

Natječaj za dodjelu
«Nagrade Dragan Plamenac»

za 2011. godinu.

Prema članku 2. navedenog Pravilnika:

«Nagradu dodjeljuje HMD najboljem znanstvenom dostignuću, ponajprije vezanom uz hrvatsku glazbenu kulturu, hrvatskog ili inozemnog znanstvenika na području muzikologije, ostvarenom protekle godine. Nagrada se dodjeljuje pojedincu ili skupini znanstvenika za osobito vrijedan objavljeni znanstveni rad, relevantno primijenjeno muzikološko postignuće (muzikološko notno izdanje, nosač zvuka, organizacija simpozija, uredništvo knjige, očuvanje građe i dr.) ili za životno djelo.»

Uvjeti za dodjelu Nagrade:

  • Prema čl. 4: Prijedloge za Nagradu ne može davati autor za vlastito ostvarenje.
  • Prema čl. 7: Prijedlozi za dodjelu Nagrade moraju biti pismeno obrazloženi.
  • Prema čl. 8: Prijedlog za dodjelu Nagrade mora sadržavati: područje djelatnosti za koje se predlaže Nagrada, opis i obrazloženje znanstvenog (muzikološkog) ostvarenja te ostalu raspoloživu dokumentaciju (knjige, muzikološka notna izdanja, nosače zvuka i druge objavljene materijale).

Rok za podnošenje prijava: 23. travnja do 6. svibnja 2012. na adresu HMD-a, Opatička 18, 10000 Zagreb. Prijave za godišnju nagradu moraju sadržavati djelo za koje se predlaže nagrada te obrazloženje.

Druge obavijesti:

Prema čl. 9: Nagrada se dodjeljuje u obliku povelje i novčanog iznosa.

Poziva se članstvo da podnese svoje prijedloge u predviđenom roku i u skladu s iznesenim uvjetima.

Za HMD:
Dr. Vjera Katalinić, predsjednica, v.r.
(vrijedi kao potpis)

Djelatnosti, Godišnja nagrada, Nagrada Dragan Plamenac

Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2009. godinu

Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2009. godinu

 

plamenac2010Dodijeljena je nagrada Plamenac za 2009. god. Dobitnici su dr. sc. Sanja Majer-Bobetko, dr. sc. Zdravko Blažekoviću i dr. sc. Gorana Doliner za knjigu Hrvatska glazbena historiografija u 19. stoljeću, Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb 2009.

Obrazloženje

Ova je knjiga nastala kao prvi sintetički rezultat višegodišnjih istraživanja troje autora, provedenih u okviru rada na višegodišnjem znanstvenom projektu Hrvatska glazbena historiografija do 1945. godine.

Dr. sc. Sanja Majer-Bobetko, viša znanstvena suradnica u Odsjeku za povijest hrvatske glazbe HAZU u svom se dosadašnjem muzikološkom radu bavila područjem istraživanja ideja o glazbi i glazbene kritike u 19. i 20. stoljeću. Dr. sc. Zdravko Blažeković, voditelj Istraživačkog centra za glazbenu ikonografiju pri CUNY, uz ikonografske teme istražuje i glazbenu povijest i ideje o glazbi 18. i 19. stoljeća. Dr. sc. Gorana Doliner, znanstveni suradnik u Odsjeku za povijest hrvatske glazbe HAZU usmjerila je svoja istraživanja prema glagoljaškom pjevanju te crkvenoj i tradicijskoj glazbi.

Svoje su zajedničke i pojedinačne interese objedinili u knjizi Hrvatska glazbena historiografija u 19. stoljeću i preuzeli odgovarajuće teme: S. Majer-Bobetko u uvodnim teorijskim razmatranjima iznosi stavove o povijesti glazbe i njezinu odnosu prema estetici, sociologiji, etnomuzikologiji i psihologiji glazbe, zatim glazbeno-teorijskim disciplinama, glazbenoj paleografiji, glazbenoj kritici i ostalim znanostima i disciplinama, te poglavlje o predpovijesti hrvatske glazbene historiografije; Z. Blažeković se bavi Franjom Ksaverom Kuhačem kao «utemeljiteljem hrvatske glazbene historiografije». Analiziraju se pojedine istaknute ličnosti koje su dale važne prinose historiografiji, napisi u periodici kao i monografska izdanja, a analitičke studije o pojedinim problemima donose S. Majer-Bobetko (opća pitanja i svjetovna glazba) i Gorana Doliner (crkvena i tradicijska glazba).

Knjiga Hrvatska glazbena historiografija u 19. stoljeću prvi je moderni rad koji se bavi tom problematikom. Artikuliran je pregledno, popraćen brojnim popisima koji predstavljaju koristan izvor podataka za istraživače, a temeljitost očituju i brojnim novim podacima koji do sada nisu bili nigdje evidentirani u odgovarajućoj priručnoj literaturi. Tome valja pridodati izdvojene pretiske i kritička izdanja te pregled rukopisnih materijala s lokalitetima na kojima su pohranjeni te pripadajućom signaturom, što će im zasigurno olakšati pristup. Napokon, iscrpna literatura upotpunjuje izvore i nudi širok spektar korisnog materijala.

Zbog svega navedenog smatramo da knjiga Hrvatska glazbena historiografija u 19. stoljeću autora S. Majer-Bobetko, Z. Blažekovića i G. Doliner predstavlja vrijedan znanstveni prilog hrvatskoj muzikologiji te ju predlažemo za dodjelu godišnje «Nagrade Dragan Plamenac» za 2009. godinu.

 

 

Godišnja nagrada, Nagrada Dragan Plamenac

Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2008. godinu

Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2008. godinu dodijeljena je prof. dr. Stanislavu Tuksaru za vođenje izdavačkog projekta «Opća povijest glazbe» u okviru kojeg su objavljeni prijevodi sedam knjiga s tog područja u izdanju HMD-a 2004-2008.

Obrazloženje

plamenac2008_tuksarRođen u Gornjem Kraljevcu 1945. godine Stanislav Tuksar je na Sveučilištu u Zagrebu diplomirao na Muzičkoj akademiji i Filozofskom fakultetu, magistrirao (1978.) i doktorirao (1990.). Usavršavao se u Francuskoj (Pariz, 1974.-76.) i Njemačkoj (Berlin, 1986.-88.). Redoviti je profesor na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu i na Hrvatskim studijima u Zagrebu. Predavao je i na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Osijeku. Usto je držao predavanja iz povijesti hrvatske glazbene kulture i opće estetike glazbe na dvadesetak inozemnih sveučilišta u SAD-u, Kanadi, Australiji, Južnoj Africi, Irskoj i Njemačkoj, sudjelovao na preko 70 domaćih i inozemnih znanstvenih skupova, a brojne je i organizirao. Objavio je šest knjiga i više od 150 znanstvenih i stručnih radova u hrvatskim i inozemnim časopisima. Suradnik je hrvatskih i inozemnih glazbenih enciklopedija. Od 1980. je voditelj znanstvenih projekata pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa RH. Od 1990. je član suradnik HAZU. Bio je i jedan od suosnivača Hrvatskoga muzikološkog društva (1992.), njegov tajnik (1992.-1997.) i predsjednik (2001.-2006.).
Uz znanstvenu i predavačku djelatnost Stanislav Tuksar se intenzivno bavio prevođenjem i uredničkim radom. Bio je glavni urednik hrvatskog muzikološkog časopisa Arti musices (1991.-1997. ), od 2000. glavni je urednik međunarodnog časopisa International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 1988. pokrenuo je i postao glavni urednik serije Indices collectiorum musicarum tabulariorumque in Croatia Odsjeka za povijest hrvatske glazbe HAZU i Hrvatskoga muzikološkog društva, uredio je 10 zbornika znanstvenih muzikoloških radova i pojedinačnih naslova te preveo pet knjiga, a od 1996. urednik je za glazbu u Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu. Vrhunac njegove dosadašnje bogate djelatnosti na tom području predstavlja sedam knjiga što ih je Hrvatsko muzikološko društvo u razdoblju 2004.-2008. godine objavilo u okviru projekta “Opća povijest glazbe”. Riječ je o prijevodima respektabilnih djela iz svjetske muzikološke literature. To su: Jacques Chailley: Povijest glazbe srednjega vijeka; Howard M. Brown i Louise K. Stein: Glazba u renesansi; Claude Palisca: Barokna glazba; Peter Rummenhöller: Glazbena pretklasika; Giorgio Pestelli: Doba Mozarta i Beethovena; Carl Dahlhaus: Glazba 19. stoljeća; Hermann Danuser: Glazba 20. stoljeća. Uočivši nedostatak odgovarajuće literature na hrvatskom jeziku – jer zadnja verzija trosveščane Povijesti glazbe Josipa Andreisa objavljena je pred više od trideset godina (1975.-1977.) – Stanislav Tuksar je osmislio ovaj projekt, uporno ga provodio unatoč brojnim poteškoćama, s Nikšom Gligom bio i urednik, a nekim je knjigama bio i prevoditelj (Glazba u renesansi i Barokna glazba). Svoju viziju uspješno je realizirao, podarivši hrvatskoj muzikološkoj, ali i široj znanstvenoj i kulturnoj javnosti niz vrhunskih djela na hrvatskom jeziku. Stoga se može zaključiti da je projekt “Opća povijest glazbe” kapitalan i bez presedana u hrvatskoj muzikologiji.

Stoga je prijedlog povjerenstva HMD-a za dodjelu godišnje «Nagrade Dragan Plamenac» za 2008. godinu, da se nagradi prof. dr. Stanislav Tuksar za voditeljstvo jedinstvenog izdavačkog projekta «Opća povijest glazbe» koji obuhvaća prijevode sedam kapitalnih knjiga s tog područja objavljenih u Hrvatskom muzikološkom društvu od 2004. do kraja 2008. godine.

Djelatnosti, Nagrada Dragan Plamenac, Nagrada za životno djelo

“Nagrada Dragan Plamenac” 2007. za životno djelo

“Nagrada Dragan Plamenac” 2007. za životno djelo dodijeljena je akademiku Jerku Beziću

Obrazloženje

bezicAkademik Jerko Bezić rođen je 1929. u Kranju (Slovenija). Školovao se u Ljubljani, Zagrebu i Zadru. Studirao je pravo, etnologiju i povijest glazbe. Potonji studij završio je 1956. u Ljubljani, a 1970. postigao je doktorat iz muzikoloških znanosti. Bio je nastavnik u glazbenim školama u Ljubljani (1951.-56.), asistent u Institutu JAZU u Zadru (1957.-64.), od 1964. znanstveni suradnik a od 1979.-99. znanstveni savjetnik u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Predavao je etnomuzikološke predmete na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (1966.-93.) i na Odsjeku za etnologiju Filozofskog fakulteta (1986.-92.). Kao profesor je gostovao na sveučilištima u Beču, Berlinu, Ljubljani, Pittsburghu, Sarajevu i Skopju. Od 1980. član je suradnik, od 1988. izvanredni i od 1991. redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te je od 1997. do 2003. bio tajnikom Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju. Član je (povremeno i predsjednik) strukovnih udruženja: Hrvatskog društva folklorista (od 1955.), središnjeg svjetskog etnomuzikološkog udruženja – International Council for Traditional Music (od 1966.), Hrvatskog etnološkog društva (od 1970.), European Seminar in Ethnomusicology (od 1985.) i Hrvatskog muzikološkog društva (od 1992.).
Sudjelovao je na brojnim znanstvenim skupovima, od kojih je neke sâm potaknuo i pripremio. Uredio je više zbornika radova s etnomuzikoloških skupova te zbirki građe iz ostavštine drugih istraživača. Dugogodišnji je član uredništva uglednih znanstvenih časopisa: Demos (1969.-1984.), Narodna umjetnost (1973.-1994.), Arti musices (1980.-) i International Review of the Aesthetics and Sociology of Music (1989.-). Glavni je urednik Akademijine serije Spomenici glagoljaškog pjevanja.
Etnomuzikološkim je istraživanjima akademik Jerko Bezić skupio opsežnu i vrijednu glazbenofolklornu građu i time pridonio zaštiti i čuvanju hrvatske kulturne baštine. Ta su ga istraživanja dovela do proširenja predmeta etnomuzikologije i promjene istraživačkog pristupa te su rezultirala značajnim etnomuzikološkim monografijama. Plod njegova zanimanja za povijesnu dimenziju glazbenih pojava, kao i za etnomuzikološku analizu glazbenih struktura, radovi su u kojima je utemeljeno interpretirao povijesne izvor i ponudio izvorna rješenja povezana s transkribiranjem, određenjem tonskih odnosa i metroritamskog ustrojstva te klasifikacijom folklorne glazbe.
Na polju primijenjene etnomuzikologije valja istaknuti njegovu dugogodišnju suradnju s uglednim smotrama i festivalima, u okviru kojih je održao predavanja i osmislio više samostalnih priredbi i koncerata tradicijske glazbe.

O znanstvenom ugledu akademika Bezića svjedoče posebna, prigodno koncipirana izdanja znanstvenih časopisa objavljena u povodu 70. obljetnice njegova rođenja: The World of Music (40/3, Berlin 1998.) i Narodna umjetnost (36/2, Zagreb 1999.), te zbornik Glazba, folklor i kultura koji su 1999. objavili Institut za etnologiju i folkloristiku i Hrvatsko muzikološko društvo.

Mnogostrukom djelatnošću akademik Jerko Bezić markantno je obilježio hrvatsku etnomuzikologiju, pridonio stvaranju njezina identiteta i ugleda kao znanstvene discipline te je uveo u tijekove suvremene etnomuzikologije u svijetu. Unio je značajne inovacije u metodologiji te discipline, odgojio nove stručnjake te pridonio očuvanju i populariziranju hrvatske folklornoglazbene baštine.

Na temelju svega što je izloženo Povjerenstvo smatra da je akademik Jerko Bezić svojim ukupnim 50-godišnjim znanstvenim i nastavnim radom, kao i djelovanjem na području primijenjene etnomuzikologije, bitno pridonio razvitku etnomuzikologije. Stoga predlaže da Hrvatsko muzikološko društvo akademiku Jerku Beziću dodijeli „Nagradu Dragan Plamenac“ za 2007. za životno djelo.