Sve objave od hmdmusic

Novosti

Fisharmonika (physharmonica) iz Hummelovog instrumentarija

Komentiraj

Fisharmonika (physharmonica) iz Hummelovog instrumentarija

Branka Ban (Osijek):

U župnoj crkvi Svetoga Mihaela Arkanđela u osječkoj Tvrđi postoji fisharmonika iz Hummelovog instrumentarija. Od 1850. godine Ivan Nepomuk Hummel je djelovao u ž. c. Sv. Mihaela kao zborovođa, orguljaš, skladatelj te iznad svega “kao virtuoz na fisharmonici” (kako ga predstavlja Ladislav Šaban u Leksikonu jugoslavenske muzike). Svojim je djelovanjem značajno obogatio glazbeni život Osijeka toga vremena. Iznad svega, Ivan Nepomuk Hummel je poznat u glazbenoj povijesti Osijeka upravo po svojem instrumentariju. Hummelov je instrumentarij postojao u ovoj najstarijoj osječkoj župnoj crkvi gdje se koncertno rabio za vrijeme njegova života i djelovanja, te dugi niz godina poslije. Hummelov instrumentarij je danas nepoznanica i ne nalazimo ga u crkvi – tek nekolicine drvenih notnih stalaka ukazuju ovdje na negdašnje postojanje orkestra. Na mogućnost rješavanja pitanja “gdje je Hummelov instrumentarij danas” upućuju sačuvane muzikalije iz njegova vremena pohranjenih u arhivu iste crkve. U građi Državnog arhiva Osijek, te preko publikacija koje potpisuju Kamilo Firinger i Marija Malbaša, može se saznati nešto više o tome gdje bi ga trebalo tražiti. Prema ovim izvorima (monografska izdanja grada Osijeka i Osječki zbornik Muzeja Slavonije te hemerotečna građa) saznajemo da je godine 1885. Hrvatsko pjevačko društvo “Sloga” preuzelo od Hummela društvenu arhivu i zastavu Osječkog pjevačkog društva (ranije je djelovalo u župnoj crkvi sv. Mihaela Arkanđela). Potom ga 1891. preuzima Hrvatsko pjevačko i glazbeno društvo “Kuhač”. Tijekom ratnih zbivanja u prošlosti, pretpostavlja se prema spomenutim izvorima, ta je arhiva a tako i Hummelov instrumentarij razgrabljena.

s_fish01S obzirom da je tema moga poslijediplomskog studija glazbena arhiva župne crkve sv. Mihaela Arkanđela, posljednjih se godinu dana bavim problematikom sređivanja ove građe, prije svega muzikalija. Od samog početka zaintrigirala me fisharmonika kao glazbalo te navod o Hummelu kao virtuozu na fisharmonici. Radeći na sređivanju muzikalija na koru ž. c. sv. Mihaela u osječkoj Tvrđi, primjetila sam da se harmoniji posebno čuvaju, a orgulje (spomeničke vrijednosti) zahtijevaju restauraciju i danas nisu u funkciji. Vođena instintkom kako “fisharmonika kao glazbalo tipa harmonija odnosno orgulja” možda ipak nije bilo izneseno iz crkve niti razgrabljeno za vrijeme ratova, odlučila sam tražiti.

Vođena tim tragom i upoznavanjem arhivskih prostora i muzikalija ove najstarije župne crkve u Osijeku naslutila sam gdje bi u crkvi mogla biti pohranjena fisharmonika. Muzikalije se oduvijek nalaze na koru crkve. Ispod južnog tornja crkve postoji jedna mala prostorija za koju sam pretpostavila da bi se u njoj mogla nalaziti i fisharmonika. Kako su u crkvi u tijeku građevinski radovi tu sam u šuti (građevinskom otpadu) primjetila glazbalo koje je bilo pokriveno prozirnom plastičnom folijom na kojoj su se, između ostalog, nalazili i odljevi Betlehema. Kako još nisam bila sigurna da je riječ o fisharmonici zamolila sam župnika vlč. Ivana Vidakovića da raskrčimo otpad. Zahvaljujući pomoći osječkog zaljubljenika u stara glazbala Geze Dudaša i djelatnika koji rade na obnovi crkve, uspjela sam izvući fisharmoniku ispod građevinskog otpada. Tada još nisam znala radi li ili ne. Stavili smo je na kor pokraj orgulja odnosno kraj arhivskih ormara gdje su pohranjene muzikalije još od vremena Šaban-Blažekovićevog istraživačkog projekta. Tada sam ustanovila da instrument radi, da svira unatoč godinama koliko ih je proteklo od Hummelove nabavke.

Opis fisharmonike

Dimenzije instrumenta su: širina 111 cm; visina zatvorenog instrumenta 84 cm, otvorenog 110 cm; dubina 54 cm.

s_fish05Kućište je drveno, furnirano orahovim furnirom, sada u lošem stanju; furnir se odvaja od podloge, drvo je nagriženo insektima.

s_10aBijele tipke su presvučene slonovačom, a crne su izrađene od ebanovine. Širina bijelih tipki je 24 mm, duljina 142 mm. Klavijatura je neoštećena.

s_12Iznad klavijature je mesingana ukrašena intarzija s natpisom “Peter Titz in Wien”. Godina izradbe nije naznačena ni ovdje ni drugdje na instrumentu.

s_fish04Otvaranjem gornjeg složenog poklopca otkriva se klavijatura, registri i stalak za note.

s_13Klavijatura obuhvaća 6 oktava: C1 – C – c – c1 – c2 – c3 – c4. (Za razliku od 4 – 5 oktava na harmonijima.)

Instrument sadrži jedan niz jezičaca.

s_fish10Ispred klavijature su tri povlake manubrija za registre: oktavin bass, expression i oktavin diskant . Radi se zapravo o spojnicama: oktavin bass spaja niži dio klavijature s tipkama za oktavu niže, oktavin diskant spaja viši dio klavijature s oktavom više. To je karakteristika svih harmonija u prvom stadiju njihovog razvoja u 19. stoljeću. Expression otvara jedan ventil u zračnici ispod jezičaca, tako da tlak zraka u zračnici brže pada, i time jačina tona više ovisi o načinu tiskanja mijehova.

s_14Pogon daju dva mijeha smještena u samom kućištu, a koji se pokreću nožnim pedalama (stupaljkama). Instrument nema posebno spremište za zrak, niti regulator tlaka. Iz mjehova zrak ulazi neposredno u zračnicu koja je smještena ispod klavijature i jezičaca, što omogućuje variranje jačine zvuka ovisno od tlaka zraka. Mijehovi i zračnica su dobro očuvani. Pretpostavljam da je čitav instrument bio renoviran zbog dobro očuvane unutrašnjosti instrumenta.

s_1Zračnica se vrlo lako otvara prema gore, a pričvršćena je samo s dva vijka ispod klavijature. Predviđena je i poluga za potporu otvorene zračnice, čime se omogućava jednostavno čišćenje zračnice i ostalih dijelova mehanizma.

s_9Tipke klavijature preko jedne male poluge pritišću poluge u zračnici, koje otvaraju otvore prema ježičcima iznad zračnice. Postoji jedan red jezičaca, potpuno očuvan i u funkciji. Iznad jezičaca postoje dvije drvene ploče kao zaštita od prašine i mehaničkog oštećenja. S gornje strane instrument je djelomično zatvoren platnom koje je pokidano. Zatvaranjem drvenog poklopca svi su dijelovi potpuno zaštićeni.

s_fish11Vanjski drveni dijelovi instrumenta bi zahtijevali kompletnu restauraciju, a unutarji dijelovi samo čišćenje.

Fisharmonika je instrument kojeg možemo uvrstiti u najmanje instrumente harmonija u godinama njihovog nastajanja od 1842 do 1860, u Njemačkoj i Austriji. Kasnije je bilo sve većih izvedaba kako u kučištu tako i u jezičnim registrima.

s_6aKako mi je graditelj glazbala “Peter Titz iz Beča” (kako piše na samom glazbalu) bio nepoznat, stupila sam u kontakt s više graditelja i restauratora ovakvih instrumenata u Europi i svijetu. Jedan od njih, Louis Huivenaar iz Nizozemske, poslao mi je sljedeće podatke o Peteru Titzu:

Peter Titz je počeo radom 1852. i radio do smrti 1873. Bio je vrlo dobar graditelj harmonija. Njegov usvojeni sin Teofil Kotikijević je vodio dalje tu radionicu u Beču. Nažalost ime Titz se tada gubi. Teofil je radio pod svojim imenom.

Po gosp. Huivenaaru, Preter Titz je gradio vrlo lijepe stare instrumente.

Prema Reed Organ Association Database, USA, 2002 u SAD-u postoji samo jedan primjerak fisharmonike koju je izradio “Peter Titz in Wien”. Ovaj instrument ne svira, ima tri registra, (ali je samo za oktavin bass znaju čemu služi, za desni – oktavin diskant – pretpostavljaju da je visoki “treble”, dok im je srednji – expression – napoznanica). Također je nepoznata god. proizvodnje, tj. nema nigdje nikakve oznake kao i na našoj fisharmonici. Jednak je i broj tipki na klavijaturi (73).

Možemo slobodno zaključiti da se ovdje radi o jednom raritetnom primjerku fisharmonike kojeg treba sačuvati i zaštititi.

Obzirom da osječka fisharmonika svira, predlažem da poslušamo kako to zvuči. Čut ćemo Preludij Josefa Grubera op. 172 iz 1804. god. iz zbirke muzikalija sačuvanih u župnoj crkvi sv. Mihaela Arkanđela u Osijeku.

Arhiv, Galerija

Kuhač – Galerija

Galerija

Kuhač

Skup održan u Knjižnici HAZU, Strossmayerov trg 14, Zagreb

 

Novosti

Kuhač – Sažetci / Abstracts

Sažetci / Abstracts

„Franjo Ksaver Kuhač (1834.-1911.):

Glazbena historiografija i identitet“

International musicological conference

„Franjo Ksaver Kuhač (1834-1911):

Music Historiography and Identity“

Zagreb, 27.-29. listopada 2011. / October 27-29, 2011

Organizatori / Organizers:

Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU

Department for History of Croatian Music, Croatian Academy of Sciences and Arts

Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society

rule08

Ivana Antović (Dobrota-Kotor, Crna Gora / Montenegro)

Diplomski rad kompozitora Ivana Brkanovića Muzičko nacionalno nastojanje Franje Ks. Kuhača iz 1935. godine

Kompozitor Ivan Brkanović (Kotor, 1906 – Zagreb, 1987), spada u grupu najvećih muzičkih imena južnoslavenskih prostora XX. vijeka. Njegov uži zavičaj, što je tipično za Bokelje, obilježit će i njegov emocionalni profil i stvaralački opus. To je ustvari bio proizvod vremena i stav muzičke kritike da „stvaralaštvo treba da ima biljeg zemlje i naroda kojem pripada. Pravi umjetnički profil obilježava njegov stav: „bitnost nije u folklornom citatu nego duboko poniranje u psihološku narav narodnog života“, što se donekle uočava i u dijelu njegova diplomskog rada posvećenog djelovanju F. Ks. Kuhača.

Brkanović se 1933. godine u Zagrebu upisuje na Državnu akademiju na odjel za kompoziciju u klasi Blagoja Berse, ali, s obzirom na skoru Bersinu smrt, nastavlja kompozitorski rad s profesorom Franom Lhotkom. Za diplomski rad komponira Prvu simfoniju, zatim mješoviti zbor Ti si moj Bog (kao zadani motet), a također izrađuje obavezan pismeni rad Muzičko nacionalna nastojanja Franje Ks. Kuhača. S ova tri rada diplomirao je 1935. godine pred komisijom u sastavu F. Lhotka, B. Širola i U. Fabbri.

U svom pismenom radu Brkanović se osvrće na više Kuhačevih ključnih djela iz oblasti etnomuzikologije i muzikologije, pa i značajne aktivnosti u razvoju muzičke kulture u Hrvatskoj uopće. Izražava slaganje s Kuhačevim negativnim stavovima o glazbenicima koji ne izražavaju ‘individualitet cijeloga naroda’ kojemu pripadaju, jer takvi u većini slučajeva ne mogu izraziti u cjelini ni svoju osobnu individualnost.

U zaključku svojega diplomskog rada Brkanović očituje bliskost stavova s onima izraženim u brojnim Kuhačevim nacionalnim izričajima: „Kada će se umjetničkim tekovinama naših kompozitora omogućiti da uistinu postanu svojinom naroda, kada će umjetnik uistinu biti eksponent seljačkog kolektiva, a ne blijedi lik iz prašnih salona i koncertnih dvorana, onda će i ta umjetnost imati obilježja neposrednog narodnog općenja pa će se tek onda ideje Franje Ks. Kuhača potpuno ostvariti.“

The Diploma Paper of Ivan Brkanović The Musico-national Endeavours of Franjo Ks. Kuhač from 1935

The composer Ivan Brkanović (Kotor, 1906 – Zagreb, 1987) belongs to the group of most prominent names from the South-Slavic area in the 20th century. His emotional profile and oeuvre was marked by his native region, which is characteristic for all people coming from Boka Kotorska. It was also the product of his times and the attitude of music criticism that “artistic output must bear the stamp of its country and the people from whom it originates”. And indeed, Brkanović’s artistic profile was marked by his attitude which reads: “The essence does not lie in the folk citation, but in deep penetration into the psychological nature of people’s life”. It was partially reflected in the part of his diploma paper dealing with the activities of Franjo Ksaver Kuhač.

Brkanović enrolled at the Zagreb State Academy’s Department for Composition in the class of Blagoje Bersa in 1933. Following Bersa’s death soon after, he continued his studies in composition with Professor Fran Lhotka. His diploma composition consisted of the First Symphony and the motet Ti si moj Bog (You are My God) for mixed choir as compulsory work. He was also obliged to write a diploma paper entitled Muzičko nacionalna nastojanja Franje Ks. Kuhača (The Musico-national Endeavours of Franjo Ksaver Kuhač). With these three works Brkanović achieved his diploma in 1935 before the committee consisting of Fran Lhotka, Božidar Širola and Umberto Fabbri.

Brkanović deals in his diploma paper with several of Kuhač’s key works in ethnomusicology and musicology in general, as well as with some important activities within Croatian musical culture at large. He adopted Kuhač’s negative attitude towards musicians who did not express ‘the individuality of the whole nation’ to which they belonged, because such artists were not able in most cases to express their own personal individualities in their totalities.

In the conclusion of his diploma paper Brkanović manifested familiarity with numerous Kuhač attitudes on national expression. For example, he wrote: “When the artistic output of our composers will be allowed to become real property of the people, when the artist will really become an exponent of the peasant community and cease to be a pale figure of salons and concert halls, it is then that such art will possess the characteristics of direct national communication, and it is then that Franjo Ksaver Kuhač’s ideas will be completely fulfilled”.

Jan Bat’a (Prag, Češka Republika / Prague,Czech Republic)

Karel Konrad (1842-1894) and the Construction of Pan-Slavic Music Identity

The paper deals with the life and works of Karel Konrad (1842–1894), a Catholic priest and music writer, an outstanding figure of Czech musical culture in the second half of the 19th century. Konrad represents a pioneering generation of Czech lands music historians, who were largely amateurs. Thanks to the broad scope of his interests, he came into contact with other scholars from Poland, Lusatia, Slovenia and Croatia. Franjo Ksaver Kuhač (1834–1911) was among them and inspired him in his search for Pan-Slavic music identity in both sacred and folk songs of the various Slavonic nations. The paper will try to trace all the features of the Pan-Slavic idea in Konrad’s musicological output and put them into the context of Czech Pan-Slavism in the second half of the 19th century.

Karel Konrad (1842.-1894.) i konstrukt panslavenskog glazbenog identiteta

Priopćenje se bavi životom i djelima Karela Konrada (1842.-1894.), katoličkog svećenika i glazbenog pisca, istaknute osobe češke glazbene kulture u drugoj polovici 19. stoljeća. Konrad je dio pionirskog naraštaja glazbenih povjesničara u češkim zemljama koji su bili uglavnom amateri. Zahvaljujući širokom rasponu svojih interesa, došao je u kontakt s drugim znanstvenicima iz Poljske, Lužice, Slovenije i Hrvatske. Franjo Ksaver Kuhač (1834.-1911.) bio je jedan od njih koji ga je nadahnuo u vlastitoj potrazi za panslavenskim glazbenim identitetom i u sakralnim i u narodnim pjesmama raznih slavenskih naroda. U priopćenju će se nastojati ispitati sve karakteristike panslavenske ideje u Konradovu muzikološkom djelu i staviti ih u kontekst češkog panslavizma druge polovice 19. stoljeća.

Barbara Boisits (Beč, Austrija / Vienna, Austria)

How to Escape the Nationalist Trap? A Plea for Alternative Narratives of 19th-Century Music History in Central Europe

There have been an increasing number of attempts in general historiography (Moritz Csáky, Pieter M. Judson) in recent years to write about Central Europe beyond national(ist) mappings. Without disputing or diminishing the importance and influence national(ist) narratives had especially from the mid-19th-century, there are questions – such as those about cultural intertwinings, multiple identities, gender, or experiences of daily life – to which concepts of nationhood cannot give a sufficiently satisfying answer. Knowing that contemporary national interpretations – even critical ones – somehow only confirm 19th-century nationalism, it may be time to overcome or at least downsize those concepts assuming a homogeneous national culture that never existed by denying the permanent processes of cultural crossing and re-crossing. It seems a fascinating challenge to try to do this also for the music history of this region. It is therefore the aim of my paper to give a rough methodological outline based on selected examples.

Kako izbjeći nacionalističku zamku? Prijedlog za alternativne naracije u povijesti glazbe 19. stoljeća u srednjoj Europi

Posljednjih se godina u općoj historiografiji (Moritz Csáky, Pieter M. Judson) uvećao broj pokušaja pisanja o srednjoj Europi s onu stranu nacionalnih/nacionalističkih mapiranja. Ne želeći poreći ili umanjiti važnost i utjecaj što su ih nacionalne/nacionalističke naracije imale od sredine 19. stoljeća nadalje, postoje problemi – kao što su kulturno ispreplitanje, višestruki identiteti, rodna pitanja ili iskustva svakodnevnog života – na koje pojmovi nacionalnog ne mogu dati zadovoljavajuće odgovore. Spoznajući da suvremene nacionalne interpretacije – čak i one kritičke – na neki način samo potvrđuju nacionalizme 19. stoljeća, možda je došlo vrijeme da se prevlada ili barem umanji važnost onih koncepata koji pretpostavljaju homogenu nacionalnu kulturu (koja kao takva nikada nije postojala) poričući stalne procese kulturnih transfera u oba smjera. Čini se fascinantnim izazovom pokušati to učiniti i u povijesti glazbe ove regije. Stoga je cilj ovoga priopćenja postavljanje okvirnog metodološkog obrisa koji će se temeljiti na odabranim primjerima.

Ivano Cavallini (Palermo, Italija / Italy)

Folk and Popular as »National«: The Invention of Italian Unity Through Poetry and Music

Before and after the territorial unity of Italy in 1861, some scholars concentrated all their efforts on unifying the language and the culture of the country, without taking into consideration both the regional inner division and the dialects. The investigation on the studies about vernacular poetry accompanied by music testifies that there was a passage from a research phase based on the regional songs to a phase devoted to the general survey of the new state. For instance, Costantino Nigra (La poesia popolare italiana, 1876) and Alessandro D’Ancona (La poesia popolare, 1879) promoted some comparisons among different dialects and languages whose unity was partially based on the Mediaeval strambotto in hendecasyllabic lines, sung by heart and performed by popular singers and courtesan poets during the late Middle Ages and Renaissance. Despite any evidence that these intellectuals traced the way of folk strambotto which, migrating from Sicily to Tuscany as the cultivated poetry of the time, became the basis of the modern Italian language of Dante and Petrarch – it is necessary to recall that the Sicilian literati engaged at the court of Friedrich II wrote some poems on the patterns provided by the French troubadours, which were firstly transcribed in Bologna and then in Tuscany, thus stimulating the work of the great Tuscan poets. In view of a self-making tradition, the ethnologists and the historians of Italian literature emphasized this paradigm and transformed it into a symbol of a common origin of the Italian people. Besides the comparative method established by D’Ancona, Ermolao Rubieri distinguished three directions in creating the popular songs: songs invented by people for people as a folk level, songs composed for people as a popular level and, finally, cultivated songs adopted by the people as another type of popular genre (Storia della poesia popolare, 1877).

At the end of the 19th century, other researchers, influenced by Nietzsche’s and d’Annunzio’s ‘philology of history’, rejected these categories, embracing the theory of folk/popular as unwritten tradition of the present and of ancient times. Ezio Levi recognized the roots of the Italian spirit in the oral poems and legends of mountebanks and lutenists, i.e. the heritage that was seen in opposition to the elitist written tradition of the court and the church, which represented a minority (Poesia di popolo e poesia di corte nel Trecento, 1915). At the same time, the ethnomusicologist Alberto Favara collected hundreds of Sicilian folk items, refusing any comparison with other Italian lands because he was not interested in the historical reconstruction and in the contaminations among cultivated and folk songs (Il canto popolare nell’arte, 1898). From this point of view, Favara applied a synchronic method showing that there has not been any change between past and present in reference to the spontaneous creation of folk songs.

Folklorno i narodno kao „nacionalno“: izum talijanskog jedinstva putem pjesništva i glazbe

Prije i nakon teritorijalnog ujedinjenja Italije 1861. godine, neki su znanstvenici usredotočili sve svoje napore u unificiranju jezika i kulture u cijeloj zemlji, ne uzimajući u obzir ni unutarnje regionalne podjele ni dijalekte. Istraživanje studija o svjetovnom pjesništvu uz pratnju glazbe pokazalo je da postojao prijelaz iz istraživačke faze temeljene na regionalnim pjesmama u fazu posvećenu općim pregledima nove države. Tako, na primjer, Costantino Nigra (La poesia popolare italiana, 1876.) i Alessandro D’Ancona (La poesia popolare, 1879.) promicala su neke usporedbe među raznim dijalektima i jezicima čije je jedinstvo bilo djelomice temeljeno na srednjovjekovnim strambottima sa jedanaesteračkim stihovima, pjevanima napamet, što su ih izvodili narodski pjevači i dvorski pjesnici u doba srednjega vijeka i renesanse. Unatoč svim dokazima, ovi su intelektualci slijedili trag narodnog strambotta, koji je migrirao od Sicilije do Toskane kao kultivirano pjesništvo onoga doba, učinivši ga temeljem modernog talijanskog jezika Dantea i Petrarce. Nužno je i podsjetiti da su sicilijanski ljudi od pera s dvora Friedricha II. napisali neke pjesme na temelju obrazaca koje su pružili francuski trubaduri, koje su kao prvi prepisali u Bologni i potom u Toskani, potičući na taj način djela velikih toskanskih pjesnika. S obzirom na samostvorenu tradiciju, etnolozi i povjesničari talijanske književnosti naglašavali su ovu paradigmu i pretvorili je u simbol zajedničkog podrijetla talijanskog naroda. Osim komparativne metode koju je ustanovio D’Ancona, Ermolao Rubieri razlikovao je tri smjera u stvaranju narodne pjesme: pjesme koje je narod izmislio za narod kao narodnu razinu, pjesme koje se stvorilo za narod kao popularnu razinu i napokon umjetnički njegovane pjesme koje je narod prihvatio kao drugi tip popularne pjesme (Storia della poesia popolare, 1877.).

Krajem 19. stoljeća drugi istraživači, na koje je utjecala Nietzscheova i d’Annunziova ‘filologija povijesti’, odbacili su ove kategorije prihvaćajući teoriju narodnog/popularnog kao nepisane tradicije sadašnjeg i starijih vremena. Ezio Levi prepoznao je korijene talijanskoga duha u usmenim pjesmama i legendama sajamskih opsjenara i svirača, tj. u naslijeđu koje se smatralo oprečnim elitističkoj pisanoj tradiciji dvora i Crkve, koja je predstavljala manjinu (Poesia di popolo e poesia di corte nel Trecento, 1915.). Istodobno je etnomuzikolog Alberto Favara sakupio na stotine sicilijanskih narodnih tvorevina, odbijajući svaku usporedbu s drugim talijanskim zemljama, jer ga nije zanimala ni historijska rekonstrukcija ni spajanje umjetnički njegovanih i narodnih pjesama (Il canto popolare nell’arte, 1898.). Polazeći od tog shvaćanja Favara je primijenio sinkroničnu metodu, pokazavši da ne postoje nikakve promjene između prošlosti i sadašnjosti u odnosu na spontano stvaralaštvo narodnih pjesama.

Naila Ceribašić (Zagreb, Hrvatska / Croatia)

Musical Cosmopolitanism and Nationalism: Croatian Civic Press, Ethnomusicological Sources and Kuhač’s Legacy in the 1920s and 1930s

Until today, the oeuvre of Franjo Ksaver Kuhač has remained indispensable for understanding historical processes in Croatian traditional music from the end of the 19th century up to now, as well as for comprehending changes within the subject of ethnomusicological research. During the 1920s and 1930s, the influence of Kuhač’s oeuvre was somewhat limited: the public sphere was characterized by the endeavours of the society Seljačka sloga (The Peasants’ Concord) to equate national culture with an autochthonous peasant folk culture, and the cultural-historical approach started to develop within the scholarly sphere. The blending of autochthonous culture and cultural-historical interpretations has been extended up until today, along with a part of Kuhač’s insights and ideas adopted by them.

The intention of this paper is to revisit this conventional framework of historical changes in Croatian traditional music and its research by adding data and views on folk and popular music in Croatian civic press – mostly the journals Svijet and Kulisa – in the formative period of the discourse and practice of the Seljačka sloga society during the 1920s and 1930s. These journals are basic sources on popular music in Croatia between the two world wars, being at the same time important for understanding social dynamics of the folk music of the period. They reported on and advocated a kind of musical cosmopolitism, in distinction from the musical nationalism of Seljačka sloga. At the same time they implicitly questioned the very opposition between folk and popular (as well as rural vs. urban, Croatian vs. foreign, participational vs. presentational, etc.). Therefore, it seems as if they indicated the future understanding of traditional music, which was established only by the contextual ethnomusicology of the 1970s. In all that, Kuhač’s legacy could have been a foothold and/or inspiration for both cosmopolites and nationalists. In other words, it is of unquestionable durability in scholarly and brooder cultural spheres.

Glazbeni kozmopolitizam i nacionalizam: Hrvatski građanski tisak, etnomuzikološki izvori i Kuhačeva baština 1920-ih i 1930-ih

Djelo Franje Ks. Kuhača do danas je ostalo polazištem za razumijevanje povijesnih procesa u hrvatskoj tradicijskoj glazbi od potkraj 19. stoljeća do danas, jednako kao i za razumijevanje promjena u predmetu etnomuzikoloških istraživanja. U 1920-ima i 1930-ima utjecaj je Kuhačeva djela sužen – javnu sferu karakterizirala su nastojanja Seljačke sloge za postavljanjem autohtone seljačke narodne kulture na mjesto nacionalne kulture, a u znanstvenoj se sferi počeo razvijati kulturno-historijski pristup. Spoj autohtone kulture i kulturno-historijskih tumačenja proteže se sve do danas, a time i utjecaj preuzetoga dijela Kuhačevih uvida i zamisli.

Težnja je ovoga priloga da tu, danas uvriježenu okosnicu povijesne mijene hrvatske tradicijske glazbe i njezina istraživanja iznova sagleda pridodajući joj nazore i podatke o narodnoj i popularnoj glazbi u hrvatskom građanskom tisku u formativnom razdoblju oblikovanja diskurza i prakse Seljačke sloge 1920-ih i 1930-ih. Riječ je napose o časopisima Svijet i Kulisa. Oni su iznimno važnim, ako ne i temeljnim izvorima o popularnoj glazbi u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova, ali su i važnim izvorima o društvenoj dinamici onodobne narodne glazbe. Pratili su i zagovarali svojevrsni glazbeni kozmopolitizam, za razliku od glazbenoga nacionalizma Seljačke sloge, a implicitno i dovodili u pitanje samu opreku narodnog i popularnog (uz pridružene opreke seoskog i gradskog, hrvatskog i stranog, participacijskog i prezentacijskog i dr.). Ovim potonjim, kao da su naznačili razumijevanje tradicijske glazbe koje će se u znanstvenoj sferi etablirati tek kontekstualnom etnomuzikologijom 1970-ih. Pokazuje se pritom da je Kuhačeva baština mogla biti osloncem i/ili nadahnućem i kozmopolitima i nacionalistima. Drugim riječima, pokazuje se njezina trajnost u užeznanstvenoj i širokoj kulturnoj sferi.

Nataša Cigoj Krstulović ( Ljubljana, Slovenija / Slovenia)

Culture and Identity: Understanding Nineteenth-Century Music on Slovenian Territory

The correlation between the terms ‘culture’ and ‘identity’ is of key importance for understanding the formation of the Slovenian national idiom after 1848. However, the meaning of both terms could not be satisfactorily merged, or even well defined. Scholarly investigation of both terms was mostly based on the presumption that language created and at the same time also expressed identity. Earlier musicologists confronted the so-called ‘Slovenian’ – and the related ‘Slavic’ – culture to the so-called ‘German’ culture of the time. This inconsistent and politically dependent view has been corrected in recent times, especially by empiric and systematic literary studies. Re-investigation of the nineteenth century Slovenian literary production, dissemination and reception has revealed a strong impact by models (also German) and ideas adopted by the Slovenes and consequently actually recognised as ‘Slovenian’.

According to these findings, a similar approach should also be used in regard to nineteenth-century music studies focusing on Slovenian music. Even the roots and rhetoric of the national idiom should be reviewed and the re-investigation should touch upon different levels of ‘Slovenian music’ and musical life, the phenomena, structures and forms of organisations connected to the formation of an identity and a collective memory. Critical analysis of some practical examples that have ‘historical’ and ‘symbolic’ meanings – such as ‘the first national opera’, choral singing, the ‘Slovenian’ music society Glasbena matica vs. the ‘German’ music society Philharmonische Gesellschaft, as well as the perception of ‘Slovenian music’ – shows that the term ‘national identity’ or ‘collective identity’ has proper meaning only when it is not equalised with ‘domestic’ and ‘foreign’. Only the recognition of the cultural transfers and our comprehensive understanding of these phenomena, including our conscious understanding of the controversy of the term identity, could also lead to revaluation of Slovenian nineteenth-century music.

Kultura i identitet: razumijevanje glazbe 19. stoljeća na teritoriju Slovenije

Odnos između pojma ‘kultura’ i ‘identitet’ od ključne je važnosti za razumijevanje formiranja slovenskog nacionalnog idioma nakon 1848. godine. Međutim, značenje obaju pojmova ne može se stopiti na zadovoljavajući način, pa ni dobro definirati. Znanstveno ispitivanje obaju pojmova uglavnom se temeljilo na pretpostavci da je jezik stvorio i istodobno izražavao identitet. Stariji su muzikolozi suprotstavljali takozvanu „slovensku“ – i s njom povezanu „slavensku“ – kulturu takozvanoj „germanskoj“ onoga doba. Ovaj proturječan i politički ovisan pogled u novije je vrijeme ispravljen, osobito empirijskim i sistematskim književnim istraživanjima. Ponovno ispitivanje slovenske književne produkcije 19. stoljeća, te njezina širenja i recepcije, otkrilo je snažan utjecaj modela (također germanskih) i ideja koje su Slovenci preuzeli i potom tek prepoznali kao „slovenske“.

Prema tim nalazima sličan pristup valjalo bi upotrijebiti i u istraživanju muzikoloških napisa 19. stoljeća koji su bili usredotočeni na slovensku glazbu. Valjalo bi ponovno ispitati čak i korijene i retoriku nacionalnog idioma, a to ponovno ispitivanje trebalo bi se pozabaviti raznim razinama „slovenske glazbe“ i glazbenog života – fenomena, struktura i organizacijskih forma vezanih uz formiranje identiteta i kolektivnog pamćenja. Kritička analiza nekih konkretnih primjera koji imaju „povijesno“ i „simboličko“ značenje – kao što su „prva nacionalna opera, zborno pjevanje, „Slovensko“ glazbeno društvo Glasbena matica protiv „njemačkog“ glazbenog društva Philharmonische Gesellschaft, kao i percepcija „slovenske glazbe“ – pokazuje da termin ‘nacionalni identitet’ ili ‘kolektivni identitet’ ima vlastito značenje samo kada ga se ne izjednačuje s ‘domaćim’ i ‘stranim’. Samo identificiranje kulturnih transfera i naše puno shvaćanje tih fenomena, uključujući naše svjesno razumijevanje proturječja pojma ‘identitet’, može dovesti do prevrednovanja slovenske glazbe 19. stoljeća.

Dalibor Davidović (Zagreb, Hrvatska / Croatia)

Silences: The Case of “Lisinski”

Oktavijan Miletić’s Lisinski, a feature film shot in 1944 as the adaptation of Franjo Kuhač’s monographic book on the life and work of the composer Vatroslav Lisinski, is considered in this paper as a battlefield between different regimes and their respective historical poetics, as well as a work of art that testifies to the impossibility of totality. Taken as a parable on the assumptions, forms and consequences of the concept of ‘functional art‘, the film thus continuously evades and hides its final meaning.

Tišine: slučaj „Lisinskog“

Igrani film Oktavijana Miletića Lisinski, snimljen 1944. kao adaptacija monografije Franje Ksavera Kuhača o životu i djelu skladatelja Vatroslava Lisinskog, u ovom se priopćenju razmatra kao bojno poprište između različitih režima i njima odgovarajućih povijesnih poetika, te kao umjetničko djelo koje svjedoči o nemogućnosti cjelovitosti. Uzet kao parabola pretpostavka, forma i izvoda iz pojma „funkcionalne umjetnosti“, ovaj film tako neprestano izmiče i skriva svoje krajnje značenje.

Gorana Doliner (Zagreb, Hrvatska / Croatia)

Historiografija crkvene glazbe i istraživanja Franje Kuhača – kontekst nacionalnog identiteta

Devetnaesto stoljeće, crkvena glazba, Franjo Kuhač (1834.-1911.) i njegovi mnogostrani rezultati te glazbena historiografija u Hrvatskoj, okviri su ovoga istraživanja. Želim otkriti pravu (odnosno punu) mjeru Kuhačeva izuzetno istančana premda raznolika uvida u društveni kontekst i idejnu svijest o obilježjima povijesnog vremena, sve u cilju shvaćanja osjetljive prirode njegova doživljaja nacionalne pripadnosti.

Sve to što je navedeno naznačeno je kao vrijednosti u Kuhačevoj analitičkoj potrazi za identitetom. Valjalo je odvojiti prebrojne stranice (tiskane i rukopisne) s varijantama i konceptima od koncentriranih i razrađenih teza, ali je vrijedilo. Devetnaesto stoljeće je svakako akribično. Naš je Kuhač uradio ogroman posao. Pažljivijem je čitatelju od prvih čitanja njegovih radova moglo postati vidljivo to mnoštvo radnih rezultata i posebnost nekih od njih. Stoga ću u radu pokazati klasifikaciju glazbenohistoriografskih Kuhačevih tekstova o crkvenoj glazbi, rasporediti ostale istraživačke rezultate s kojima se teze podupiru te ocijeniti Kuhačev prinos.

The Historiography of Church Music and the Research by Franjo Ksaver Kuhač

The framework of this paper is defined by the 19th century, church music, Franjo Ksaver Kuhač (1834-1911) and his manifold achievements, and music historiography in Croatia. The intention is to find the genuine (and full) measure of Kuhač’s highly refined and multifaceted insight into the social context and consciousness concerning the characteristics of the historical period in which he lived, all aiming at the comprehension of the sensitive character of his experiencing of his own national affiliation.

Everything that is mentioned has been judged as values in Kuhač’s analytical search for identity. For this purpose, many pages in both printed and manuscript form were consulted, in several variants and ranging from sketches up to elaborated theses. The attentive reader of Kuhač’s texts will immediately notice the great number of ideas and results, and the particularity of some of them. Thus, this paper will offer the classification of Kuhač’s musico-historiographical texts on church music, arrange other research results supporting these theses, and give an evaluation of Kuhač’s contribution in this matter.

William A. Everett (Kansas City, SAD / U.S.A.)

Imagining the Identities of East Asia in 1890s British Musical Theatre: The Case of Sidney Jones’s The Geisha (1896)

Sidney Jones’s immensely popular musical comedy The Geisha (1896), with a libretto by Owen Hall and lyrics by Harry Greenbank, reflected late Victorian attitudes toward East Asia. The story concerns Lt. Reginald Fairfax, a British naval officer stationed in Japan. He falls in love with the idea of Geisha at the Tea House of Ten Thousand Joys, which is operated by the Chinese entrepreneur Wun-Hi. Since Britain at the time was seeking trade relations with Japan and becoming increasingly fearful of China, these political attitudes were transferred to the musical. Jones employs musical means to emphasize differences between the Japanese, who sing in a Gilbert and Sullivan style, and the Chinese, namely Wun-Hi, whose music is in a music hall vein. Gilbert and Sullivan were associated with the respectable middle classes and music hall with the lower classes. Jones therefore imprints the British class system onto his East Asian characters through musical means.

Molly Seamore, Reginald’s fiancée, travels to Japan and impersonates a Geisha in order to win back the affections of her beloved. To prove her “authenticity,” she sings Chon Kina. This is one of two musical numbers in the score based on Westernized versions of Japanese music that Jones obtained from Arthur Doisy, president of the Japan Society in London. Jones obliquely emphasizes the artificiality of the number by having an English character sing it in a diegetic context.

The Geisha and its imagined East Asian identities were immensely popular throughout Europe. The musical’s first Zagreb performance took place on 16 May 1899 at the Croatian National Theatre under the direction of Srećko Albini.

Zamišljanje identiteta istočne Azije u britanskom glazbenom kazalištu 1890-ih: slučaj musicala The Geisha (1896.) Sidneyja Jonesa

Iznimno popularna glazbena komedija The Geisha (Geiša, 1896.) Sidneyja Jonesa, s libretom Owena Halla i tekstovima pjesama Harryja Greenbanka, odražava kasnoviktorijanske stavove spram istočne Azije. Priča se tiče poručnika Reginalda Fairfaxa, britanskog pomorskog časnika smještenog u Japanu. On se zaljubljuje u ideju gejše u čajanki Deset tisuća radosti (Ten Thousand Joys), kojom upravlja kineski poduzetnik Wun-Hi. S obzirom da je Britanija u ono doba nastojala uspostaviti trgovinske odnose s Japanom, a istodobno se počela plašiti Kine, ovi su politički stavovi preneseni u musical. Jones upotrebljava glazbena sredstva da naglasi razlike između Japanaca, koji pjevaju u stilu Gilberta i Sullivana, i Kineza, odnosno Wun-Hija, čija je glazba dana na način music halla. Gilbert i Sullivan bili su povezani s poštovanom srednjom klasom, a music hall s nižim klasama. Jones je tako utisnuo britanski klasni sustav u svoje istočnoazijske likove s pomoću glazbenih sredstava.

Molly Seamore, Reginaldova zaručnica, putuje u Japan i utjelovljuje geišu kako bi ponovno zadobila naklonost svojega dragog. Da bi dokazala svoju „autentičnost“ pjeva pjesmu Chon Kina. To je jedan od dvaju glazbenih brojeva u partituri koji se temelje na zapadnjačkim verzijama japanske glazbe što ih je Jones dobio od Arthura Doisyja, predsjednika japanskog društva u Londonu. Jones posredno naglašava izvještačenost toga broja tako da ga engleski lik pjeva u narativnom (diegetičkom) kontekstu.

Glazbena komedija The Geisha i njezini zamišljeni istočnoazijski identiteti bili su iznimno popularni u čitavoj Europi. Prva zagrebačka izvedba ovoga musicala zbila se 16. svibnja 1899. u Hrvatskom narodnom kazalištu pod ravnanjem Srećka Albinija.

Dubravka Franković (Zagreb, Hrvatska / Croatia)

Franjo Ksaver Kuhač, diplome i odlikovanja. Povodi, poticaji, značenje

Diplome i odlikovanja, kao specifičan znak društvene verifikacije, pratile su istraživalačko-stvaralački rad osnivača hrvatske i južnoslavenske muzikologije Franje Ksavera od šezdesetih godina devetnaestog do prvog desetljeća dvadesetog stoljeća. Ta su priznanja dodijeljivali ugledni pojedinci, institucije i forumi, a obrazloženja su isticala raznolike aspekte Kuhačeva djelovanja i osobitost njegove strastvene i nepokolebljive ličnosti. To znači da se u Hrvatskoj nastavila razvijati i utvrđivati svijest o novim sadržajima i prostorima nacionalne kulture – neosporno i snažno obogaćene Kuhačevom etnomuzikološkom, to jest muzikološkom aktivnošću. Pripadala je gesti moralne potpore, bez rješavanja njegovih egzistencijalnih problema.

Dokumenti o kojima je riječ nalaze se u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, u osobnom arhivskom fondu Franje Ks. Kuhača, oz. LXIII, br. 1-20 (23). U kronološkom su slijedu od 1864. do 1905., nepotpuno arhivarski obrađeni. Grafički i likovno pripadaju maniri na prijelazu stoljeća. Sadržajno su važni, jer otkrivaju razloge svrstavanja Franje Ks. Kuhača u raznovrsni prostor građanske kulture toga vremena. Njegove zasluge su «velike», «posebno po glasbenu umjetnost u obće a napose hrvatskoga naroda» (tekst iz diplome koju je hrvatsko pjevačko društvo «Sklad» iz Bakra 1878. dodijelilo svom počasnom članu, Franji Ks. Kuhaču). Može se reći da je to temeljna intonacija koju nalazimo i u drugim diplomama pjevačkih društava (a ona su brojna), kao i u, primjerice, tekstu žirija Prve dalmatinsko-hrvatsko-slavonske izložbe 1864. u Zagrebu, te u obrazloženju dodjele viteškog križa kojim je Franjo Josip I. odlikovao Kuhača 1905. godine «… za životno djelo».

Franjo Ksaver Kuhač: Diplomas and Medals – Reasons, Impulses and Meaning

As specific signs of social verification, diplomas and medals assigned from the 1860s to 1910s accompanied the research and work of Franjo Ksaver Kuhač, the founder of Croatian and South-Slavic musicology. These acknowledgements were assigned by eminent individuals, institutions and forums, and their argumentations pointed out various aspects of Kuhač’s activities and the specific qualities of his passionate and staunch personality. This proves that consciousness about new contents and spaces of national culture continued to develop and become established in Croatia, this undoubtedly having been strongly enriched both by Kuhač’s ethnomusicological and musicological activities. It represented a gesture of moral support without resolving Kuhač’s existential problems.

These documents are kept at the Croatian State Archives (Hrvatski državni arhiv) in Zagreb within the personal archival fund of F. Ks. Kuhač, shelf-mark LXIII, No. 1-20 (23). They span the time from 1864 to 1905, and they are completely unprocessed as archival material. Graphically and visually they belong to the fin-de-siecle idiom. They are important in content due to their revelation of Kuhač’s position within the space of the bourgeois culture of his time. Thus, his merits are “great”, “especially for the art of music in general and for the Croatian people in particular” (cited from the diploma issued by the Croatian singing society Sklad in Bakar in 1878 to its honorary member Franjo Ksaver Kuhač). It could be stated that such was the basic intonation that could also be found in numerous other diplomas issued by singing societies, as well as, for example, in the text of the jury of the First Dalmatian-Croatian-Slavonian Exhibition, held in Zagreb in 1864, and in the argumentation for the assignment to Kuhač of the Knighthood Cross, awarded by the Emperor Francis Joseph I in 1905 “… for life achievement”.

Michaela Freemanova (Prag, Češka Republika / Prague, Czech Republic)

Jarmila Prochazkova (Brno, Češka Republika / Czech Republic)

F. Ks. Kuhač and the Czech Lands: Activities, Relationships, and Parallels in the Light of New Findings

In the 1870s, the idea of the Slavonic revival of Czech culture gained special importance, especially in the field of music. Two factions developed here. One of them aimed for progress, represented particularly by the names and works of Richard Wagner, Franz Liszt and Bedřich Smetana; the second supported the idea of national music growing out of the treasure trove of folklore. The pro- and anti-folklore cultural factions gathered round two leading Prague music reviews – Dalibor and Hudební listy (Music Review). Dalibor was the stronghold of modern Czech music, while Hudební listy turned into a tribune of anti-Smetanian (i.e. ‘anti-German‘ and ‘anti-cosmopolitan’) Slavonic isolationism. In 1874, Hudební listy published Franjo Ksaver Kuhač’s article Vzchopme se k dílu (Let us rise to work), dealing with problems arising for Slavonic musicians from music education based on Western music, especially German and French, and calling for more attention and research dedicated to Slavonic folklore, as a model for development of the independent, modern Slavonic music culture. In the same year, another Kuhač text was published there, complementing the analysis of his Srbsko Oro for four four-handed pianos.

An attentive reader of both of these music reviews was the composer and folklorist Leoš Janáček (1854–1928), who studied in Prague from 1874-1875 and was in touch with the Hudební listy editor, František Pivoda. Janáček’s later theoretical works, dealing with folkloric music, conspicuously correspond with Kuhač’s ideas, especially while expressing feelings and wishes concerning the future development of Slavonic music and its links with the traditional music culture.

In 1899, Janáček even used Kuhač’s terminology, originating from the Czech translation of his text concerning Srbsko Oro. By the end of the same year, he composed his own, orchestral Srbské kolo, the model of which has remained unknown until now. Janáček either freely re-worked the melody of Kuhač’s Srbsko Oro here, or he based his work on the music material that he found in Kuhač’s Južno-slovjenske narodne popievke.

Leoš Janáček did not own any of Kuhač’s work. He encountered it due to the interests of Kuhač’s friend, Sigismund Vašátko (1831–1886), who lived in Velké Meziříčí, Moravia, and, due to the numerous contacts with the South-Slavonic folklorists, owned a unique collection of literature dedicated to the Slavonic nations. After his death, his collection became the foundation stone of the library of the Brno Museum Society, of which Leoš Janáček was also a member.

Franjo Ksaver Kuhač i češke zemlje: aktivnosti, odnosi i paralele u svijetlu novih otkrića

U 1870-ima ideja slavenskog preporoda češke kulture zadobila je posebnu važnost, osobito na području glazbe. Stvorile su se dvije zainteresirane stranke. Jedna je od njih smjerala napretku koji se naročito oslanjao na imena i djela Richarda Wagnera, Franza Liszta i Bedřicha Smetane, dok je druga podržavala ideju nacionalne glazbe koja bi trebala izrasti iz riznice folklora. Pro- i antifolklorna stranka okupile su svaka oko jednog od dvaju vodećih praških glazbenih časopisa: Dalibor i Hudební listy (Glazbeni časopis). Dalibor je bio uporište moderne češke glazbe, a Hudební listy se pretvorio u pobornika antismetanovskog (tj. ‘antigermanskog’ i ‘antikozmopolitskog’) slavenskog izolacionizma. Godine 1874. Hudební listy je objavio članak Franje Ksavera Kuhača Vzchopme se k dilu (Primimo se posla), koji se bavi problemima što proizlaze za slavenske glazbenike iz glazbenog odgoja temeljenog na zapadnoj glazbi, osobito njemačkoj i francuskoj, te u kojem se poziva na više istraživanja i pozornosti spram slavenskog folklora kao modela za razvitak neovisne moderne slavenske glazbene kulture. Iste je godine u tom časopisu objavljen i drugi Kuhačev članak, dopunjen analizom njegova Srbskog ora za četiri klavira četveroručno.

Pažljivi čitatelj obaju ovih glazbenih časopisa bio je skladatelj i folklorist Leoš Janáček (1854.-1928.), koji je godine 1874.-1875. studirao u Pragu i bio u kontaktu s Františekom Pivodom, urednikom časopisa Hudební listy. Janáčekova kasnija teorijska djela, koja se bave folklornom glazbom, očito se podudaraju s Kuhačevim idejama, osobito kad izražavaju osjećaje i želje što se tiču budućeg razvitka slavenske glazbe i njezinih veza s tradicionalnom glazbenom kulturom. Godine 1899. Janáček je čak i upotrijebio Kuhačevu terminologiju, uzimajući je iz češkoga prijevoda njegova teksta o Srbskom oru. Do kraja iste godine i on je skladao vlastito orkestralno Srbské kolo čiji je model do danas ostao nepoznat. Janáček je u njemu ili slobodno preradio melodiju Kuhačeva Srbskog ora ili je zasnovao svoje djelo na glazbenom materijalu što ga je pronašao u Kuhačevoj zbirci Južno-slovjenske narodne popievke.

Leoš Janáček nije posjedovao nijedno Kuhačevo djelo. Susreo se s njime zahvaljujući zanimanju Kuhačeva prijatelja Sigismunda Vašátka (1831.-1886.), koji je živio u mjestu Velké Meziříčí u Moravskoj i – zahvaljujući brojnim kontaktima s južnoslavenskim folkloristima – posjedovao jedinstvenu zbirku literature posvećene slavenskim nacijama. Nakon Vašátkove smrti ova je zbirka postala kamen temeljac knjižnice Muzejskog društva u Brnu, čijim je članom bio i Leoš Janáček.

Stefanka Georgieva (Stara Zagora, Bugarska / Bulgaria)

On Some Franjo Ks. Kuhač Relations with Bulgaria: An Attempt at Reconstruction Based on Epistolary and Historiographic Documents

The historical memory of the Bulgarians keeps alive a number of names of prominent writers of the Croatian National Revival and figures of recent times. Franjo Kuhač is one of them. After over a century his collections Južno-slovjenske narodne popievke are regarded as a source of valuable information about music culture from the epoch of the Bulgarian National Revival. However, no special research is needed to establish that Kuhač’s personality, and his entire scientific heritage, is known rather fragmentarily in Bulgaria, even to that limited circle of musicologists who take an interest in him.

This paper is an attempt at reconstructing some of the Croatian musicologist’s personal and professional connections with Bulgaria, based on letters from his correspondence unpublished as yet, as well as on historiographic documents from Bulgarian public records of the last two decades of the 19th and the beginning of the 20th century. They developed in the circles of the Bulgarian students’ colony in Zagreb and give an idea of the wide range of contacts that Kuhač established with Bulgarian intellectuals and educational and musical institutions after the liberation of the country from the Ottoman yoke.

At the same time, his correspondence indicates the ways in which not only his collections of folk songs and music research works became known in Bulgaria, but other Croatian pedagogic works that were designed for music education and amateur choral groups as well. The interest in them on the part of two of the most famous Bulgarian high schools in Gabrovo and Plovdiv, and the recently established choral and music societies, opened up new realms of Bulgarian-Croatian music and cultural relations, which developed in the 20th century.

O nekim odnosima Franje Ksavera Kuhača s Bugarskom: pokušaj rekonstrukcije temeljene na korespondenciji i historiografskim dokumentima

Povijesno pamćenje Bugara održava uspomenu na brojna imena istaknutih pisaca Hrvatskog narodnog preporoda i suvremenih osoba. Franjo Ksaver Kuhač je jedan od njih. Već više od jednog stoljeća njegova zbirka Južno-slovjenske narodne popievke smatraju se izvorom vrijednih informacija o glazbenoj kulturi iz razdoblja Bugarskog narodnog preporoda. Međutim, nikakvo posebno istraživanje nije potrebno da bi se ustanovilo da su u Bugarskoj Kuhačeva osobnost i čitava njegova znanstvena baština poznati tek djelomično čak i u ograničenom krugu muzikologa koji se za njega zanimaju.

U ovom se priopćenju pokušavaju rekonstruirati neke osobne i profesionalne veze hrvatskog muzikologa s Bugarskom, temeljene na dosad neobjavljenim pismima iz njegove korespondencije te na historiografskim dokumentima iz bugarskih javnih zapisa iz posljednja dva desetljeća 19. i s početka 20. stoljeća. Oni su nastali u krugovima bugarske studentske kolonije u Zagrebu i pružaju pojam o širokom rasponu kontakata koje je Kuhač uspostavio s bugarskim intelektualcima, obrazovnim i glazbenim institucijama nakon oslobođenja zemlje od turskoga jarma.

Istodobno njegova korespondencija upućuje na načine o tome kako su u Bugarskoj postala popularna ne samo njegova zbirka narodnih pjesama i djela iz područja istraživanja glazbe, nego i druga hrvatska pedagoška djela koja su bila namijenjena glazbenom odgoju i amaterskim zborskim grupama. Zanimanje za njih u dvije najpoznatije bugarske visoke škole u Gabrovu i Plovdivu, nedavno utemeljenim zborskim i glazbenim društvima, otvaraju nova područja bugarsko-hrvatskih glazbenih i kulturnih odnosa koji se razvijaju u 20. stoljeću.

Jolanta Guzy-Pasiak (Varšava, Poljska / Warsaw, Poland)

The Pan-Slavic Idea of Ludomir Michał Rogowski (1895-1954) – In Search of a Polish National Identity of Music

To understand the presence of strong nationalistic tendencies in Polish music history, which should not be considered apart from general history, one takes into account that Polish lands had been divided by Russia, Prussia, and Austria in 1772, 1793 and 1795, by which Poland’s size was progressively reduced until, after the final partition, the state of Poland ceased to exist until 1918. Ludomir Michał Rogowski (1895-1954), like other Polish artists of his time, realized that Polish national identity could survive only through its poetry and music. Rogowski was a Polish-born composer who lived in Dubrovnik from 1926 until his death in 1954. He was a pupil of Arthur Nikisch and Hugo Riemann in Leipzig (1906-09), he directed the Vilnius Organ School and founded the Vilnius Symphony Orchestra (1910), and worked in Poland, France and Monaco.

From the very beginning, his goal was to create a modern Polish music style, combining both national folk music and – what should be accentuated – modern compositional procedures. He worked on inventing a highly individual musical technique based on scales derived from folk music, in reaction against Germanic domination of instrumental music, as well as reflecting his national orientation. Looking for archaic music scales in the Polish and Belarusian peasant music, he discovered some parallels, which derived from a shared Pan-Slavic culture, overriding their different nationalities. These similarities in music of the Slavs were the basis of his Pan-Slavic ideology, his authentic belief in a unity of the Slavic peoples, which he expressed through his compositions and writings and which brought him finally to settle in the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes.

In my paper, I shall present Rogowski’s output and aesthetics, emphasizing his efforts to construct a Polish – and Slavic – identity through music.

Panslavenska ideja Ludomira Michała Rogowskog (1895.-1954.) – U potrazi za poljskim identitetom u glazbi

Da bi se razumjelo postojanje jakih nacionalističkih tendencija u poljskoj povijesti glazbe, što ne bi trebalo razmatrati odvojeno od opće povijesti, mora se uzeti u obzir da su poljske zemlje bile razdijeljene između Rusije, Pruske i Austrije 1772., 1793. i 1795. Time se postupno smanjivala veličina Poljske sve dok nakon konačne podjele država Poljska nije prestala postojati sve do 1918. godine. Ludomir Michał Rogowski (1895.-1954.) je poput drugih poljskih umjetnika onoga vremena shvatio da poljski nacionalni identitet može preživjeti samo putem pjesništva i glazbe. Rogowski je bio skladatelj rođen u Poljskoj koji je živio u Dubrovniku od 1926. do svoje smrti 1954. Bio je učenik Arthura Nikischa i Huga Riemanna u Leipzigu (1906.-1909.), bio je ravnatelj Orguljske škole u Vilniusu i osnovao je Simfonijski orkestar Vilniusa (1910.), a djelovao je i u Poljskoj, Francuskoj i Monacu.

Od samog je početka njegov cilj bio stvaranje modernog poljskog glazbenog stila kao kombinacije nacionalne folklorne glazbe i – što valja naglasiti – modernih kompozicijskih postupaka. Radio je na tome da izumi krajnje individualne glazbene tehnike, temeljene na ljestvicama što proizlaze iz folklorne glazbe, kao reakciju na germansku dominaciju instrumentalne glazbe, ali i kao odraz vlastite nacionalne orijentacije. Tragajući za arhaičnim glazbenim ljestvicama u poljskoj i bjeloruskoj seljačkoj glazbi otkrio je neke usporednice koje proizlaze iz zajedničke panslavenske kulture što nadilazi njihove različite nacionalnosti. Te sličnosti u glazbi Slavena bile su temelj njegove panslavenske ideologije i njegova izvornog vjerovanja u jedinstvo slavenskih naroda, što je izražavao u svojim skladbama i napisima, i što ga je u konačnici i dovelo do toga da se naseli u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca.

U ovom će se članku predstaviti opus i estetika L.M. Rogowskog, s naglaskom na njegova nastojanja da konstruira poljski – i slavenski – identitet s pomoću glazbe.

Miroslava Hadžihusejnović-Valašek (Zagreb, Hrvatska / Croatia)

Franjo Ksaver Kuhač i osječki glazbenici

Cilj ovoga rada je predstaviti osječke glazbenike 19. i s početka 20. stoljeća prema Kuhačevim izvorima: objavljenim biografijama, korespondenciji i građi iz Biografskog i muzikografskog Slovnika, koji se čuva u Arhivu HAZU u Zagrebu. Građa o hrvatskim glazbenicima, uključujući i osječke, čuva se u 9 kutija srednje veličine; popisana je, ali nije obrađena ni objavljena. Sadržaj je onakav kakvog ga je ostavio Kuhač prije sto godina, a sastoji se od Kuhačevih rukopisa, notnog materijala, knjiga, Kuhačevih prijepisa tekstova i nota, teoretskih priručnika, plakata, fotografija i mnoštva članaka, osvrta i vijesti iz periodike i drugih tiskovina. Sve su to materijali koje je Kuhač sabirao prema mogućnostima, često nepotpuni i manjkavi, ali kako potječu od suvremenika, dragocjeni za hrvatsku kulturnu povijest.

U ovom radu iznose se sažeti pregledi biografija osječkih glazbenika koje je Kuhač objavio, ponajviše u časopisima (S. Atanasijević, F. Krežma, A Katzthaller, A Abramović, J. Šlezinger, B. pl. Adamović, P. Kolarić i dr.) i svi dostupni i dopunski podaci iz Biografskog slovnika o 30-ak drugih glazbenika i glazbenih djelatnika u Osijeku; o pjevačima, orguljašima, skladateljima, učiteljima, dirigentima, glazbenim teoretičarima, izvođačima, koji kao povijesna lica mogu naći svoje mjesto u hrvatskoj povijesti glazbe.

Uz osvrte na osječke glazbenike koji su objavljeni nakon Kuhača (Stepanov, 1935; Malbaša 1965) ovim radom, u kojem se prvi puta objavljuje izvorna Kuhačeva građa, zaokružen je pregled glazbenog života Kuhačevog rodnog grada Osijeka na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

Franjo Ksaver Kuhač and Musicians from Osijek

The purpose of this paper is to present musicians from the town of Osijek from the 19th and the beginning of the 20th century, according to Kuhač’s sources – the published biographies, correspondence and the material for his Biographical and Musicographical Dictionary (Biografski i muzikografski slovnik), kept in the Archives of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Zagreb. The material dealing with Croatian musicians, including those from Osijek, is kept in nine medium size boxes; it is registered but has never been elaborated or published. The contents are the same as were left by Kuhač one hundred years ago and consist of Kuhač’s manuscripts, scores, books, Kuhač’s copies of texts and music, theoretical manuals, posters, photos and a number of articles, reviews and news from periodicals and other prints. All this represents the material that Kuhač gathered according to his possibilities; they are often incomplete and defective, but, originating from his contemporaries, they are precious for Croatian cultural history.

This paper brings summarized biographies of musicians from Osijek as published by Kuhač, mainly in journals (S. Atanasijević, F. Krežma, A. Katzthaller, A. Abramović, J. Šlezinger. B. von Adamović, P. Kolarić and others), as well as all available and additional data from the Biographical Dictionary on some 30 other musicians in Osijek: singers, organists, composers, teachers, conductors, music theorists, performers; as historical personalities, they can all find their place in the Croatian history of music.

Along with writings on musicians from Osijek that were published after Kuhač (Stepanov, 1935; Malbaša, 1965), this paper – in which Kuhač’s original material will be presented for the first time – offers an integral overview of the music life in Kuhač’s birth town at the turn of the 19th to the 20th century.

Vjera Katalinić (Zagreb, Hrvatska / Croatia)

Letters as Historiographical Sources Exemplified by the Second Volume of Kuhač’s Correspondence

Volume II of Franjo Ksaver Kuhač’s correspondence (folder 52/II in the Croatian State Archives – Hrvatski državni arhiv) kept in Zagreb, has been preserved within his literary legacy. It encompasses a relatively long period of five years (from January 1, 1864, to the end of 1869) in some 200 numerated and some ten unnumerated letters, written prevailingly in German; but there are also several letters written in Hungarian and Croatian, which Kuhač composed and sent to his friends, family, business associates and others, from Osijek, and sometimes from Zagreb and from some others journeys. It begins with an epistle of a sort entitled “An meinen Genius”, a text containing – similarly to the Heiligenstadt testament – both Kuhač’s attitudes towards life and his affectionate appeals for the strength he needed for the fulfilment of his mission.

The correspondence can be classified according to the type of relations (private; business: both contacts with publishers of his own works or other orders of musical material, information on Kuhač’s work, his statements on research, other business activities), while special attention is given to:

1) Kuhač’s attitudes towards himself and his family, and biographical details;

2) Kuhač’s interests and attitudes on the importance of his work and on research tasks (from pedagogical issues to research);

3) the organization of music life in Osijek and towns in which he sojourned; and,

4) his understanding of the cultural politics of his time.

These letters could be placed within the context of Kuhač’s public activities (mostly based on his study My Work – Moj rad) and could be related to musical, cultural and political events in the Osijek and Zagreb of his time.

Kuhač thus appears as a reliable commentator of so-called objective reality, but even more valuable are his subjective attitudes and judgements on the contemporary musico-cultural life in the Croatian lands.

Pisma kao historiografski izvori na primjeru 2. sveska Kuhačeve korespondencije

Kuhačeva korespondencija, sv. 2 (fasc. 52/II u HDA) u Zagrebu sačuvana je među njegovom literarnom ostavštinom. Obuhvaća relativno dugo razdoblje od pet godina (1. 1. 1864. do kraja 1869. godine) u dvjestotinjak numeriranih te desetak nenumeriranih pisama pisanih pretežito njemačkim jezikom, a ima i mađarskih i nekoliko hrvatskih pisama koje je Kuhač sastavljao i slao prijateljima, rodbini, poslovnim suradnicima i dr. iz Osijeka, povremeno iz Zagreba te s ostalih putovanja.

Započinje svojevrsnom poslanicom «An meinen Genius», zapisom koji – poput Beethovenove Heiligenstadtske oporuke – sadrži stavove o životu, ali i usrdne molbe za snagu koja mu je potrebna da izvrši svoje poslanje.

Pisma možemo klasificirati prema tipu odnosa (privatno, poslovno, a ova dalje na kontakte s nakladnicima i ostale narudžbe za muzikalije; obavijestima o Kuhačevom radu; iskazima stavova o istraživanjima; ostalim poslovnim aktivnostima), no posebna pozornost pridaje se:

1) Kuhačevim stavovima o sebi samome i svojoj obitelji te biografskim pojedinostima;

2) Kuhačevim interesima i stavovima o važnosti svoga rada i zadacima na području istraživanja (od pedagoških do istraživačkih);

3) o organizaciji glazbenog života u Osijeku i gradovima u kojima boravi;

4) o viđenju kulturne politike onoga doba.

Ova pisma moguće je staviti u kontekst Kuhačeva javnog djelovanja (prvenstveno na temelju studije Moj rad) i uspostaviti odnos s realitetom glazbenih i kulturno-političkih zbivanja u Osijeku i Zagrebu onoga doba.

Tako se dolazi do zaključaka o vjerodostojnosti Kuhača kao komentatora tzv. objektivnih zbivanja, ali je još vredniji njegov subjektivan stav i procjena glazbeno-kulturnih zbivanja u hrvatskim zemljama.

Koraljka Kos (Zagreb, Hrvatska / Craotia)

Franjo Ksaver Kuhač i hrvatska glazba njegova vremena

Život Franje Ksavera Kuhača protekao je u doba konstituiranja novije hrvatske glazbe, u godinama intenzivnih mijena i sazrijevanja uvjeta za njezinu profesionalizaciju.

Rođen 1834., u doba osnivanja građanskih glazbenih društava i škola, u osvit Hrvatskoga narodnog preporoda (1835.–1848.), Kuhač se školuje i stječe prva pedagoška iskustva u godinama revolucije i apsolutizma. Od 1858. do 1871. u Osijeku postavlja temelje svog znanstvenog rada i začinje svoj životni projekt sakupljanja narodnih pjesama koji će intenzivirati nakon dobivena nasljedstva 1859. To je doba okupljanja glazbenih snaga u Hrvatskoj: šezdesetih godina izvode se operete, 1862. osnovano je glazbeno pjevačko društvo „Kolo“, sazrijevaju i prilike za dolazak u Zagreb Ivana pl. Zajca (1870.), a uskoro i samoga Kuhača (1871.). No dok je Zajc u Hrvatskome glazbenom zavodu i kazalištu izgradio uspješnu karijeru, Kuhač je u HGZ-u djelovao svega četiri godine (1872.–1876.); sve do kraja života ostao je privatnom osobom, posvetivši se svim snagama svojim projektima.

Sedamdesete su godine obilježene uzletom hrvatske opere zaslugom Ivana Zajca. Kuhač između 1878. i 1881. objavljuje četiri knjige svoje monumentalne zbirke Južno-slovjenske narodne popievke.

Koncem XIX. i početkom XX. stoljeća umjetničke se snage u Hrvatskoj okupljaju oko vizije nove umjetnosti: likovna secesija, književna, a zatim i glazbena moderna traže nove nijanse izraza, uz profesionalizaciju glazbenoga školstva i dalekosežne promjene u koncertnom životu. Kuhač tih godina objavljuje neke od najboljih plodova svoga rada: knjige Ilirski glazbenici i Vatroslav Lisinski i njegovo doba, studiju Osobine narodne glazbe, naročito hrvatske, knjižicu Moj rad, uz brojne kritičke osvrte i studije o hrvatskoj glazbi. U godini njegove smrti, 1911. praizvedene su u Zagrebu opere Berse (Oganj) i Hatzea (Povratak), nove sadržajem i glazbom, najavljujući doba, kojemu Kuhač više neće biti svjedokom.

Među temama kojima se Kuhač bavio pripada hrvatskoj glazbi njemu nedavne prošlosti i sadašnjosti važno mjesto: uz posebnu pozornost koju je posvetio predstavnicima Hrvatskoga narodnog preporoda i Vatroslavu Lisinskome, koji je bio samo generaciju „ispred“ njega, Kuhač je pisao i o Franji Krežmi, Josipu Hatzeu, Vjekoslavu Rosenbergu Ružiću, Ivanu pl. Zajcu, Srećku Albiniju, Beli Adamoviću Čepinskome, i drugima – kako u povodu izvedbe njegovih djela tako i uz objavljivanje njihovih skladbi. Kuhač ocjenjuje i glazbu, a njegove analize i ocjene svjedoče o njegovoj profesionalnoj spremi i estetskim mjerilima. Što je Kuhač prepoznao, a što nije, koga je obradio, a koga izostavio, i na koji su način njegove ideje utjecale na sudove o hrvatskoj glazbi, znakovito je za povijesni i umjetnički kontekst u kojem je djelovao. Istovremeno je zanimljivo pratiti utjecaj njegovih ocjena o pojedinim skladbama na kasniju hrvatsku muzikologiju.

Franjo Ksaver Kuhač and Croatian Music of His Time

Franjo Ksaver Kuhač’s life unfolded during the establishment of newer Croatian music, in the years of intensive changes and maturing of conditions for its professionalization.

Born in 1834, during the time of the foundation of urban music societies and schools at the dawn of the Croatian National Revival Movement (1835-48), Kuhač was schooled and gained his first pedagogical experiences in the years of revolution and absolutism. In Osijek, between 1858 and 1871, he laid fundaments for his scholarly work and started with his life project of collecting folk songs, which would be intensified after 1859 when he came into an inheritance. This was also the period of assembling musical forces in Croatia: during the 1860s operettas were performed; in 1862 the Kolo Singing Society was founded; circumstances were created for Ivan Zajc’s return to Zagreb (in 1870) and Kuhač’s move to Zagreb (in 1871). Contrary to Zajc, who built up a successful career at the Croatian Music Institute and the Croatian National Theatre, Kuhač was active in the music school of the Croatian Music Institute for only four years (1872-76), remaining a private person for the rest of his life and devoting himself entirely to his projects.

The 1870s were marked by the rise of Croatian Opera due to Ivan Zajc. Between 1878 and 1871, Kuhač published four volumes of his monumental collection Južno-slovjenske narodne popievke (The South-Slavic Folk Songs).

At the end of the 19th and at the beginning of the 20th centuries, art forces in Croatia gathered around the vision of the new art: Secession in visual arts, the literary and later the musical Moderne were searching for new expressive nuances, along with the professionalization of music teaching and far-reaching changes in concert life. In these years Kuhač published some of the best results of his work: the books Ilirski glazbenici (Illyrian Musicians) and Vatroslav Lisinski i njegovo doba (Vatroslav Lisinski and His Time), the study Osobine narodne glazbe, naročito hrvatske (The Characteristics of Folk Music, Especially the Croatian), the booklet Moj rad (My Work), and numerous critical texts and studies on Croatian music. In the year of his death, in 1911, two operas were premiered in Zagreb – Der Eisenhammer or Oganj (The Fire) by Blagoje Bersa and Povratak (The Return) by Josip Hatze; they were new in both content and music, announcing the new age that Kuhač did not live to witness.

Among topics Kuhač was dealing with an important place was given to the Croatian music of his time or immediate past: apart from special attention he gave to the representatives of the Croatian National Revival Movement and to Vatroslav Lisinski who was just a generation older than Kuhač, he wrote about Franjo Krežma, Josip Hatze, Vjekoslav Rosenberg Ružić, Ivan von Zajc, Srećko Albini, Bela Adamović Čepinski, and others; he did that on the occasion of performing his own compositions and the publication of their compositions. Kuhač also passed value judgements on music, and his analyses and evaluations bear witness to his professional equipment and aesthetic criteria. It is significant for the artistic and historical context in which he was active to realize what Kuhač had and what he did not recognize, who was elaborated and who was omitted. At the same time, it is interesting to follow the influence of his judgements about individual compositions in later Croatian musicology.

Sanja Majer-Bobetko (Zagreb, Hrvatska / Croatia)

Tragom Franje Ksavera Kuhača: Hrvatska glazbena historiografija u prvoj polovici 20. stoljeća

Utjecaj Franje Ks. Kuhača (1834.-1911.) na hrvatsku glazbenu historiografiju prve polovice 20. stoljeća bio je u mnogih autora presudan. To se ponajprije iščitava iz glazbenohistoriografskih sinteza i odnosa njihovih autora prema Hrvatskom narodnom preporodu, koji se, kao društveni, politički i kulturni pokret usmjeren ka konstituiranju nacije u suvremenom smislu riječi, doživljava kao prekretnica u povijesti hrvatske glazbe, kao uporišna točka od koje zapravo počinje povijest zamišljene autentične nacionalne glazbe. Kako samo takva glazba pridonosi nacionalnoj afirmaciji, narodni preporod drži se središnjim događajem u povijesti hrvatske glazbe. Ta je od Kuhača preuzeta teza zastupljena u svim četirima povijestima hrvatske glazbe, objavljenima u razdoblju od 1922. do 1944. To su: Pregled povijesti hrvatske muzike B. Širole (1922.), Razvoj hrvatske muzike B. Ivakića (1930.), Širolina Hrvatska umjetnička glazba s podnaslovom Odabrana poglavlja iz povijesti hrvatske glazbe (1942.), i Pregled poviesti hrvatske glasbe Huberta Pettana (1944.). Međutim, povijest hrvatske glazbe nije zaobiđena ni u onodobnim općim povijestima glazbe. U tom se slučaju inkorporira posebno poglavlje posvećeno hrvatskoj glazbi, što je prvi kao model primijenio krajem 19. stoljeća Vjenceslav Novak u svojoj općoj povijesti. Isti su model primijenili S. Hadrović (Kratka povjest glazbe, 1911.) i J. Andreis (Povijest glazbe, 1942.). Ne odričući se teze o značenju preporodnog razdoblja u formiranju hrvatske umjetničke glazbe, onodobni su autori ipak gdjekad promicali i stajalište da preporodno razdoblje nije značilo početak razvoja hrvatske glazbe nego njezin nastavak. Tome su jamačno pridonijeli brojni rezultati novih istraživanja, poglavito onih D. Plamenca na području muzikologije, i B. Vodnika na području književnopovijesnih odnosno kulturoloških istraživanja.

Following the Trail of Franjo Ksaver Kuhač: Croatian Music Historiography in the First Half of the 20th Century

Franjo Ksaver Kuhač’s (1834-1911) impact on the Croatian music historiography of the first half of the 20th century was crucial for many authors. In the first place that can be read in musical-historiographical syntheses and from the relation of their authors toward the Croatian National Revival period (1830-1848). Treated as a social, political and cultural movement that was aimed at the constitution of the nation in the modern sense of the word, the Revival was experienced as the turning point in Croatian music history, i.e. as a point of reference of the actual beginning of the history of conceived authentic national music. As only that kind of music contributes to the national affirmation, the National Revival is considered the central event in the history of Croatian music. Taken over from Kuhač, that thesis is represented in all four histories of Croatian music that were published in the period from 1922 to 1944. These are: Pregled povijesti hrvatske muzike [Historical Survey of Croatian Music, 1922] by Božidar Širola (1889-1956), Razvoj hrvatske muzike [The Development of Croatian Music, 1930] by Branimir Ivakić (1906-1943), Hrvatska umjetnička glazba [Croatian Art Music, 1942] with the subtitle Odabrana poglavlja iz povijesti hrvatske glazbe [Selected Chapters from the History of Croatian Music] by B. Širola, and Pregled poviesti hrvatske glasbe [Survey of the History of Croatian Music, 1944] by Hubert Pettan (1912-1989). However, the history of Croatian music was not bypassed in general music histories of the time. In those cases a particular chapter on Croatian music was incorporated, and Vjenceslav Novak (1859-1905) was the first to use that model in his general history at the end of the 19th century. The same model was applied by Stjepan Hadrović (1863-1934) in Kratka povjest glazbe [Short History of Music, 1911] and by Josip Andreis (1909-1982) in Povijest glazbe [History of Music, 1942]. Though still standing by the thesis on the importance of the Revival period in forming a Croatian art music, some authors of the time promoted in a few cases the standpoint that the Revival period did not signify the beginning but the continuation of Croatian music development. Numerous results of new research, particularly that done by Dragan Plamenac (1895-1983) in the field of musicology and by Branko Vodnik (1879-1926) in the field of literary-historical and culturological research, certainly contributed to that change in standpoints.

Tatjana Marković (Graz, Austrija / Austria – Beograd, Srbija / Serbia)

Franjo Ksaver Kuhač and Mapping South Slavic Musical Culture

Franz Xaver Koch (1834–1911) alias Franjo Ksaver Kuhač (since 1871) made a great contribution to Croatian music historiography, ethnomusicology, organology, and ethnochoreology, among other disciplines, in the very wide context of entire Europe. Before settling in Zagreb, he gained his professional experiences and education in Osijek, Pest, Buda, Vienna, and Weimar. In addition to his unusually extended activities, he followed and tried to keep up with all significant developments in the field of the then contemporary musicology, from the very definition of this discipline to the latest results of subsequent research on the various musical disciplines. Being one of the main ideologists of Croatian nationalism, Kuhač embodied the nineteenth-century radical national ideology in many respects. Therefore, his legacy – which I will consider through his studies of South Slavic musical culture – is rather impressive, ranging from the outline of the Versuch einer Musikgeschichte der Südslaven (manuscript, 1875), then his lexicographical work related to the plans for the dictionary of biographies of South Slavic musicians, to 1600 transcriptions of South Slavic songs (including folk songs, urban songs, instrumental dance music) published as the Južno-slovjenske narodne popievke (South Slav Folk Songs, 1878–1881). Though he wrote mainly in the German language, F. Ks. Kuhač also contributed to establishing the Croatian/South Slavic music terminology, as did his collaborator Robert Tollinger, a Czech composer, musician, founder and editor of the music journal Gudalo (in Velika Kikinda), who lived and worked in the province of Vojvodina and in Serbia proper. In this way, Kuhač provided a wide basis for constructing, defining, and profiling not only Croatian, but also the national identity of other South Slavic people.

This paper will mainly be based on the archival materials kept in the Hrvatski državni arhiv (Croatian State Archive, collection Kuhač).

Franjo Ksaver Kuhač i mapiranje južnoslavenske glazbene kulture

Franz Xaver Koch (1834.-1911.) ili drukčije Franjo Ksaver Kuhač (od 1871.) dao je velik doprinos – među ostalim – hrvatskoj glazbenoj historiografiji, etnomuzikologiji, organologiji i etnokoreografiji u vrlo širokom kontekstu čitave Europe. Prije no što se doselio u Zagreb svoja je profesionalna iskustva i obrazovanje skupio u Osijeku, Pešti, Budimu, Beču i Weimaru. Uza sve svoje neobično razgranate aktivnosti nastojao je pratiti sva značajnija zbivanja na području suvremene muzikologije, od same definicije ove discipline do najnovijih rezultata u aktualnim istraživanjima i raznim glazbenim disciplinama. Kao jedan od glavnih ideologa hrvatskog nacionalizma, Kuhač je utjelovljavao radikalnu nacionalnu ideologiju 19. stoljeća u mnogim aspektima. Stoga je njegova ostavština – koju će se u ovom priopćenju razmatrati preko njegovih studija južnoslavenske glazbene kulture – prilično impresivna, u rasponu od skice Versuch einer Musikgeschichte der Südslaven (Pokušaj glazbene povijesti Južnih Slavena; rukopis iz 1875.) preko njegova leksikografskog rada u vezi s planovima o biografskom rječniku južnoslavenskih glazbenika do 1600 zapisa južnoslavenskih pjesama (uključujući folklorne pjesme, gradske pjesme i instrumentalnu plesnu glazbu), objavljenih kao Južno-slovjenske narodne popievke (1878.-1881.). Iako je pisao uglavnom na njemačkom jeziku, F. Ks. kuhač je dao svoj doprinos ustanovljenju hrvatske/južnoslavenske glazbene terminologije, kao što je to učinio i njegov suradnik Robert Tollinger, češki skladatelj, glazbenik i utemeljitelj glazbenog časopisa Gusle (Velika Kikinda), koji je živio i djelovao u srpskoj Vojvodini i užoj Srbiji. Na taj je način Kuhač pružio široku osnovu za konstruiranje, definiranje i profiliranje ne samo hrvatskog, nego i nacionalnog identiteta drugih južnoslavenskih naroda.

Ovo se priopćenje temelji na arhivskom materijalu koji se nalazi u Hrvatskom državnom arhivu u „Zbirci Kuhač“.

Grozdana Marošević (Zagreb, Hrvatska / Croatia)

Ideas on Folk Music in Research and Public Music Practice in Croatia from the mid-19th to the mid-20th Century

Two different ideas about folk music gave impact to the research and Croatian music practice from the mid-19th until the mid-20th centuries. The periods in which they came to prominence approximately coincide with Croatia’s attachment to different political units: until 1918 to the lands of the Hungarian crown and to the Habsburg Monarchy (from 1867/1868 to the Austro-Hungarian Empire), and between 1918 and 1941 to the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes (from 1929 the Kingdom of Yugoslavia). In both periods the engagement with folk music resulted from the tendency to create national music, by which it was aimed at the cultural and political emancipation of Croatia within the multi-national state entities to which it belonged. Different political circumstances provoked different ideas on the possibilities of implementation of such tendencies: for example, the idea of the cultural interconnectedness and political togetherness of South Slavs was pronounced in the first period, while the idea of the renewal and development of Croatian society and culture at large, based on the autochthonous culture of the Croatian village, was promoted by the national movement headed by the Croatian Peasant Party (Hrvatska seljačka stranka) in the second period. In both periods, ideas on folk and/or national music were born, formed and put into effect within urban circles, with the inclusion of the peasant social stratum in public music practice during the second period. In the first period, folk music was grasped in a broader sense, encompassing both earlier and more recent music of oral tradition from rural and urban areas, while in the second period folk music was identified with earlier layers of Croatian rural music.

The discourse in the paper will take into account the context of political and ideological backgrounds while discussing definitions of folk music in theoretical works by Franjo Ksaver Kuhač (for the first period) and Božidar Širola (for the second period), as well as in their implementation in research (using as examples collections of folk music from both periods) and in public music practice, considering performers, repertoires and ways of their presentations.

Ideje o narodnoj glazbi u istraživanjima i glazbenoj praksi u Hrvatskoj od sredine 19. do sredine 20. stoljeća

Dvije različite ideje o narodnoj glazbi obilježile su istraživanja i hrvatsku glazbenu praksu od sredine 19. do sredine 20. stoljeća. Razdoblja u kojima su bile izražene poklapaju se otprilike s razdobljima pripadanja Hrvatske različitim državno-političkim zajednicama: zemljama ugarske krune i Habsburškoj Monarhiji (od 1868. Austro-Ugarskoj) do 1918. godine, a od 1918. do 1941. Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (od 1929. Kraljevini Jugoslaviji). U oba je razdoblja zaokupljenost narodnom glazbom proizlazila iz težnje za stvaranjem nacionalne glazbe kojom se željelo pridonijeti kulturnoj i političkoj emancipaciji Hrvatske unutar državnih zajednica kojima je pripadala. Različite političke okolnosti iznjedrile su i različite ideje o mogućnostima ostvarenja takvih težnji, primjerice ideju o kulturnoj uzajamnosti i političkom zajedništvu južnih Slavena, izraženu u prvom razdoblju, te ideju o obnovi i razvijanju hrvatskoga društva i kulture na zasadama autohtone kulture hrvatskoga sela, koju je u drugom razdoblju promicao nacionalni pokret predvođen Hrvatskom seljačkom strankom. U oba razdoblja ideje o narodnoj glazbi rađale su se, oblikovale i provodile u građanskome krugu, uz uključivanje seljačkoga društvenog sloja u drugome razdoblju. U prvome razdoblju narodna je glazba koncipirana šire, obuhvaćajući i stariju i noviju glazbu usmene tradicije, kako seoskih tako i gradskih sredina, dok je u drugom razdoblju poistovjećena sa starijim slojevima hrvatske seoske glazbe.

U izlaganju će se u kontekstu političkih okolnosti i ideoloških pozadina razmotriti određenja narodne glazbe u teorijskim radovima (Franje Ks. Kuhača u prvom i Božidara Širole u drugom razdoblju) te njihova provedba u istraživanjima (na primjerima zbirki narodne glazbe iz oba razdoblja) i u javnoj glazbenoj praksi – s obzirom na izvođače, repertoar i načine njegove prezentacije.

Ingrid Pustijanac (Zagreb, Hrvatska / Croatia / Cremona, Italija / Italy)

Folklore and Contemporary Composition: the Question of the National Identity of 20th Century Croatian Composers

With the publication of the collection Južno-slovjenske narodne popievke (South-Slavic Folk Songs) and the study Osobine narodne glazbe, naročito hrvatske (The Characteristics of Folk Music, Especially the Croatian), Franjo Ksaver Kuhač laid the foundation for the bridge between traditional folk music and the new forms of serious music, in the origins of which – among other – there was the use of folk tunes, which became one of the central issues of the greater part of Croatian 20th-century music. However, inasmuch as to how far the presence of the folk music material in the oeuvre of some composers is an indicator of their national identity, and how much it is an unavoidable result of the historical, cultural and political context, is one of the questions to which the answer – owing to historical distance and the development of recent studies on music and identity – can contribute today to the better understanding of the stylistic determinants of Croatian 20th-century music.

By referring to the works by some composers – among others by Natko Devčić and Slavko Zlatić, and specific problems of their compositional techniques connected with the application of folk music material – the author will try to problematize the definition of the musical identity of Croatian New Music in the mid-20th century. This will be the starting point for the broader reference to contemporary aesthetical and compositional tendencies: during the period of syntheses and contaminations of postmodern times – in which belonging to a particular musical culture is one of the possible entrances into relationships with other cultures – the presence of more or less geographically connotated musical elements assumes a completely different meaning; thus the knowledge of problems which had defined this relationship in the recent past can become a new challenge for developing contemporary tendencies.

Folklor i suvremene skladateljske tehnike: pitanje nacionalnog identiteta hrvatskih skladatelja 20. stoljeća

Objavljivanjem Južno-slovjenskih narodnih popievki te Osobina narodne glazbe naročito hrvatske Franjo Ks. Kuhač postavlja temelj za izgradnju mosta između tradicionalne narodne glazbe i novih oblika ozbiljne glazbe u čijim se ishodištima, između ostalog, nalazi upravo korištenje narodnog melosa – jedan od središnjih elemenata velikog djela hrvatske glazbe 20. stoljeća. Međutim, koliko je prisutnost građe folklornog porijekla u opusu nekih skladatelja pokazatelj njihovog nacionalnog identiteta, a koliko je ona neminovni rezultat povijesnog, kulturnog i političkog konteksta jedno je od pitanja čiji odgovor, zahvaljujući povijesnoj udaljenosti i razvoju recentnih studija o glazbi i identitetu, danas može pridonijeti boljem razumijevanju stilskih odrednica hrvatske glazbe 20. stoljeća.

Osvrtom na djela nekih skladatelja, između ostalih Natka Devčića i Slavka Zlatića te na specifične probleme njihove skladateljske tehnike vezane za primjenu folklorne građe, pokušat će se problematizirati definicija glazbenog identiteta hrvatske Nove glazbe sredinom 20. stoljeća. To će biti polazna točka za širi osvrt na suvremene estetičke i skladateljske tendencije: u razdoblju sinteza i kontaminacija postmodernog doba u kojem je pripadnost određenoj glazbenoj kulturi jedan od mogućih načina stupanja u odnos s ostalim kulturama, prisutnost više ili manje geografski konotiranih glazbenih elemenata dobiva potpuno novo značenje, stoga poznavanje problematika koje su taj odnos definirale u bližoj prošlosti može postati novim izazovom za razvijanje suvremenih tendencija.

Andrea Sapunar-Knežević (Zagreb, Hrvatska / Croatia)

Marijana Togonal (Zagreb, Hrvatska / Croatia)

Kuhač’s Voyage Account on West-Hungarian Croats in the Context of the Then Contemporary Philological and Ethnographical Research

Franjo Ksaver Kuhač visited the province of Burgenland (in Croatian: Gradišće) with a Croatian-speaking population in 1863 and 1864, and published his notices about these journeys in the Zagreb Vienac newspaper in 1878 under the title Medju ugarskimi Hrvati (putopisna crta) (Among Hungarian Croats – A Travelogue Notice).

Kuhač included Burgenland-Croatian oral literature in his vast collection entitled Južno-slovjenske narodne popievke (South Slavic Folk Songs), published in four volumes in 1878-1881. Obviously dissatisfied with the low interest in Croatia for this part of the Diaspora, he wrote at the beginning of his travelogue: “This time I went into the world as a blind man, because our men of letters do not communicate with these people at all, so that I found nobody who could give me any instruction on what I could need there”. The goal of his journey was a search for and enlargement of insight into Croatian identity and culture outside Croatian borders, as well as their transfer to the parent country: “I wanted to go to such an area where I had not been before and where Croatian people live; (…) I intended to visit Croats of the Sopron county”. Kuhač reported in his travelogue on what could have interested a broader reading audience and, apart from the numerous results of his ethnographical, linguistic and topographical-statistical research, he gave vivid accounts of meetings he experienced during his journey. His discourse is substantially marked by his enlightenment goal of gaining knowledge on Croatian culture and traditions, as well as promoting awareness of the interconnection between the Croatian mother country and its Diaspora.

The interest in Croatian folk life and customs and the orientation towards collecting, publishing and evaluating folk culture, established during the period of Illyrism, continued to be active throughout the 19th century. The Croatian cultural milieu in the middle of the 19th century already disposed of some insight into Croats in neighbouring countries and their cultural legacy owing to the activities of numerous Croatian intellectuals, researchers and collectors of folk treasuries. Thus Kuhač’s work should be understood within the frames of already existing insights into Burgenland-Croatian cultural legacy. Stanko Vraz and Ivan Kukuljević Sakcinski were among the first, in 1843 and 1847 respectively, who collected and published oral songs of the Croats from Lower Austria and Western Hungary as part of Croatian poetry in the Čakavian dialect, and thus made acquaintance with and connected Croatian culture and scholarship with the oral literature of those Croats. More than two decades after Vraz and Kukuljević, Fran Kurelac published in Zagreb in 1871 the collection Jačke ili narodne pesme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah šoprunskoj, mošonjskoj i železnoj na Ugrih (‘Jačke’ or Folk Songs of Simple and Non-simple Croatian People from the Sopron, Moson and Eisenstadt counties in Hungary), after he travelled extensively in 1846 and 1848 through today’s Burgenland and collected a great number of orally transmitted songs. This book contains not only some 700 folk songs that Kurelac saved from oblivion (if only texts without music), but the author also added his travelogue notices entitled Iz mojega života i putovanja po Ugrskih Hrvatih (From My Life and Travels among Hungarian Croats), a kind of diary he kept during his journeys.

Similarly to Kurelac, Kuhač left a written account on his sojourn among Croats in Western Hungary, which seems to be especially important, taking into account the fact that the research circumstances of Croatian national minorities change daily, and even disappear in areas where Croatian national consciousness and individuality have considerably weakened. By his research and collected material, Kuhač followed the traces initiated by S. Vraz, I. Kukuljević Sakcinski, F. Kurelac and others, broadening insights and completing the knowledge of the Croatian motherland about west-Hungarian Croats, as well as promoting consciousness of Croatian cultural legacy at home and abroad. By these results and insights, based on his personal experiences and critical attitude towards sources, Kuhač laid valuable groundwork for further investigation of these issues.

Kuhačev putopis o zapadnougarskim Hrvatima u kontekstu dotadašnjih filoloških i etnografskih istraživanja

Franjo Ksaver Kuhač gradišćanskohrvatsko govorno područje pohodio je 1863. i 1864., a zapise s tog putovanja objavio je u Viencu 1878. pod naslovom Medju ugarskimi Hrvati (putopisna crta). Gradišćanskohrvatsko usmenoknjiževno stvaralaštvo uvrštava u svoje opsežne zbirke Južno-slovjenskih narodnih popievaka (I.-IV.), tiskane u Zagrebu od 1878. do 1881. Očito nezadovoljan slabim zanimanjem u Hrvatskoj za taj dio dijaspore, na početku svojega putopisa kaže: »Ovaj put podjoh u sviet kao sliepac, jer naši književnici sa ondješnjim svietom nikako ne obće, pa me nitko ne mogaše ma ni malo uputiti o onom, što bi mi moglo trebati«. Cilj njegovog putovanja je potraga i proširenje spoznaja o hrvatskom identitetu i kulturi izvan hrvatskih granica te posredovanje novih spoznaja matičnoj sredini: »Hćedoh naime poći u takav kraj, gdje još nisam bio i gdje ima hrvatskoga naroda, (…) ja nakanih poći medju Hrvate županije šopronjske.« Iz svojih putopisnih bilježaka priopćuje ono što može zanimati širu čitateljsku publiku te uz brojne rezultate etnografskog, lingvističkog i topografsko-statističkog istraživanja, Kuhač vješto pripovijeda o susretima i doživljajima na putovanju. Prosvjetiteljski cilj stjecanja znanja o hrvatskoj kulturi i tradiciji te širenja svijesti o povezanosti hrvatske kulture matičnog i izvanmatičnog prostora bitno određuje piščev diskurz.

Zanimanje za hrvatski narodni život i običaje te smjer što ga je skupljanje, objavljivanje i vrednovanje narodnog stvaralaštva zadobilo u vrijeme ilirizma, zadržali su se tijekom cijelog XIX. stoljeća. Hrvatska kulturna sredina u drugoj polovici XIX. stoljeća već posjeduje određena znanja o Hrvatima u susjednim zemljama i njihovoj kulturnoj baštini, zahvaljujući svjedočanstvima brojnih hrvatskih intelektualaca, istraživača i sakupljača narodnog blaga. Zato Kuhačev rad treba sagledati u okviru već postojećih istraživanja i spoznaja o gradišćanskohrvatskoj kulturnoj baštini. Sabiranjem i objavljivanjem usmenih pjesama doljnjoaustrijskih i zapadnougarskih Hrvata kao dijela hrvatskoga pjesništva čakavskog narječja, Vraz i Kukuljević među prvima (godine 1843. i 1847.) povezuju i upoznavaju hrvatsku kulturnu i znanstvenu sredinu s usmenoknjiževnim stvaralaštvom doljnjoaustrijskih i zapadnougarskih Hrvata. Više od dva desetljeća nakon Vraza i Kukuljevića, Fran Kurelac, proputovavši 1846. i 1848. gotovo cijeli prostor današnjeg Gradišća i prikupivši veliki broj usmenih pjesama, objavljuje u Zagrebu godine 1871. Jačke ili narodne pesme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah šoprunskoj, mošonjskoj i železnoj na Ugrih. Ova knjiga ne sadrži samo obilje narodnih pjesama koje je Kurelac spasio od zaborava, barem u tekstovnom smislu jer su objavljene bez notnog zapisa, tiskano ih je točno 700, već je autor knjigu opremio uvodnim putopisnim bilješkama Iz mojega života i putovanja po Ugrskih Hrvatih, nekom vrstom terenskog dnevnika koji je vodio na svojim putovanjima.

Kao Kurelac, i Kuhač ostavlja pisano svjedočanstvo o svom boravku među Hrvatima u zapadnoj Ugarskoj što je osobito važno s obzirom na činjenicu da se mogućnosti istraživanja hrvatskih narodnih manjina iz dana u dan mijenjaju, pa i nestaju na područjima gdje je hrvatska narodna svijest i posebnost znatno oslabljena. Svojim istraživačkim radom i prikupljenom građom, Kuhač nastavlja put koji su započeli S. Vraz, I. Kukuljević Sakcinski, F. Kurelac i dr., proširujući i upotpunjavajući znanja matične sredine o zapadnougarskim Hrvatima te šireći svijest o povezanosti hrvatske kulturne baštine matičnog i izvanmatičnog prostora. Istraživačkim rezultatima i spoznajama koje temelji na vlastitom iskustvu i kritičkom odnosu prema izvorima, stvara vrijedne temelje za daljnja istraživanja ove problematike.

Tomáš Slavický

In Search for Common Cultural Identity at the Beginning of the 20th Century: Josef Vajs, ‘Cyrillismus’ and the Movement for the Restauration of the Glagolitic Singing in Croatia and Bohemia

One of the constitutive parts of the common cultural identity of the Slavs – especially in the Austrian-Hungarian Empire in the late 19th and early 20th century – was the Cyrillo-Methodian tradition, cultivating the awarenes of the thousand-year old-Slavonic literature. Therefore, the research on the continuity between the mission in Moravia (863) and the Glagolitic literatury and liturgy, that survived in the Croatian Dalmatia, had an important cultural-historical context. The work of the Czech priest Josef Vajs, and his close cooperation with the Croatian slavists (V. Jagić) and church elity (J. Strossmayer, A. Mahnić) was an important contribution to the restitution of the Croatian-Glagolitic liturgy and singing in the early 20th century. The interdisciplinary engagement of Josef Vajs covered succesively the area of slavistic, paleographic, codicological, philological, linguistic and Biblical studies.
This paper is based on the summary of the part of Vajs´s biography dealing with music history: the circumstances of the foundation of the Academia Palaeoslavica veglensis; the engagement of A. Mahnić and J. Vajs on the restitution of the Slavonic liturgy in Croatia; and, finally, the role of J. Vajs in the restitution of the Glagolitic liturgy in the Czech lands (1920), as well as his influence on the culture of the tradition of the Czech Glagolitic masses of the 20th century (J. B. Foerster, L. Janáček, J. Hanuš and others).

U potrazi za zajedničkim kulturnim identitetom na početku 20. stoljeća: Josef Vajs, ‘ćirilizam’ i pokret za obnovu glagoljaškoga pjevanja u Hrvatskoj i Češkoj

Jedan od sastojnih dijelova zajedničkog kulturnog identiteta Slavena – osobito onih u Austro-Ugarskoj monarhiji krajem 19. i početkom 20. stoljeća – bila je ćirilo-metodska tradicija koja je njegovala svijest o tisućljetnoj staroslavenskoj literaturi. Stoga istraživanje kontinuiteta između misije u Moravskoj (863. god.) i glagoljaške literature i liturgije koja je ostala sačuvana u hrvatskoj pokrajini Dalmaciji ima važan kulturno-povijesni kontekst. Djelovanje češkog svećenika Josefa Vajsa i njegova uska suradnja s hrvatskim slavistima (V. Jagić) i crkvenom elitom (J. Strossmayer, A. Mahnić) bio je važan doprinos obnovi hrvatske glagoljaške tradicije i pjevanja u ranom 20. stoljeću. Interdisciplinarni angažman Josefa Vajsa uspješno je obuhvatio područja slavističkih, paleografskih, kodikoloških, filoloških, jezikoslovnih i biblijskih studija. Ovo se priopćenje temelji na sažetku onoga dijela Vajsove biografije koji se bavi glazbenom poviješću: okolnostima utemeljenja Academia Palaeoslavica veglensis, angažmana A. Mahnića i J. Vajsa na obnovi slavenske liturgije u Hrvatskoj i napokon uloge J. Vajsa na obnovi glagoljaške liturgije u češkim zemljama (1920.), te njegovim utjecajem na kulturu tradicije čeških glagoljaških misa u 20. stoljeću (J. B. Foerster, L. Janáček, J. Hanuš i ostali).

Renata Suchowiejko (Krakov, Poljska / Cracow, Poland)

Music Migration and Mobility in 19th-century Europe: Readings in Dynamic Cultural Cartographies. Case Study – Poland

The paper aims to study the dynamic relations established within the historical and social contexts of European countries focused on the migration of musicians and the dissemination of musical style and repertoire. Due to the turbulent political situation in the nineteenth century, Polish musical culture developed under entirely different conditions than in other countries. The loss of independence and the partition of the territory of Poland caused many waves of emigration and had an indelible impact on artistic life. So, attention will be focused on the situation of Poland and the musical relations with the neighbouring countries, especially the transfer of Polish artists to Paris, Leipzig and St Petersburg.

The paper evolves from a basic concept of ‘centre – periphery’ to approach the processes of musical transmission, reception and creation within the European context. It proposes, nevertheless, that there is no ‘one’ centre in a given time period, but that there would be many intercultural and transnational relations among countries, reciprocally emerging from local to international levels. The concept is nevertheless central to the question as it aims to expose certain gaps found in general music historiography that sets aside, or approaches, the musical life of the so-called ‘peripheral’ countries, in a polarization of meanings that often does not satisfy the full understanding of European musical culture and activity.

Glazbene migracije i mobilnost sredinom 19. stljeća u Europi: čitanja dinamičkih kulturnih kartografija. Slučaj Poljske

U priopćenju se nastoji istražiti dinamičke odnose uspostavljene u povijesnim i društvenim kontekstima europskih zemalja, usredotočene na migracije glazbenika i širenje glazbenih stilova i repertoara. Zahvaljujući burnoj političkoj situaciji u 19. stoljeću, poljska se glazbena kultura razvijala u potpuno drukčijim uvjetima nego u drugim zemljama. Gubitak neovisnosti i podjela teritorija Poljske uzrokovali su mnoge valove iseljavanja i ostavili neizbrisiv utjecaj na umjetnički život. Stoga će pozornost biti upravljena na situaciju u Poljskoj i umjetničke odnose sa susjednim zemljama, osobito transfer poljskih umjetnika u Pariz, Leipzig i St. Petersburg.

Priopćenje se razvija od temeljnog koncepta „središte – rub“ prema procesima glazbenog prijenosa, recepcije i stvaralaštva unutar europskog konteksta. Ipak, ono iznosi prijedlog da u određenom vremenu ne postoji „jedno“ središte, nego da postoje mnogi međukulturni i transnacionalni odnosi među zemljama, recipročno se uzdižući od lokalnih do međunarodnih razina. Međutim, ovaj koncept bitan je za problem o kojem se raspravlja, jer ima za cilj pokazati određene jazove koji su nađeni u općoj glazbenoj historiografiji koja ostavlja postrance glazbeni život takozvanih „rubnih“ (perifernih) zemalja. To uzrokuje polarizaciju značenja koja često ne zadovoljava puno razumijevanje europske glazbene kulture i djelatnosti.

Tomislav Škrbić (Zagreb, Hrvatska / Croatia)

Franjo Ksaver Kuhač i Hanslickov “formalizam”

Temeljno razlikovanje glazbeno-estetičkih pozicija F. Kuhača i E. Hanslicka proizlazi iz njihovog shvaćanja karaktera bića glazbe. Ova razlika se uvjetno, s obzirom na Kuhačevo poimanje umjetnosti, može odrediti kao razlika između “objektivnog realizma” (Kuhač) i “subjektivnog idealizma” (Hanslick). Za Kuhača je umjetnost “prikaz ljepote” (Nova glazbena struja njemačka i sadašnji talijanski kompozitori, 1892.). Pri tome je presudan Kuhačev stav o relativnosti pojma ljepote, tj. o nepostojanju “općenitih pravila za ljepotu” (Nova glazbena struja njemačka i sadašnji talijanski kompozitori, 1892.). Kuhač, dakle, kao predmet glazbe određuje prirodu, tj. narod kao kulturno-povijesni individuum.

U razlici spram Kuhačevog gnoseološkog pristupa umjetnosti i glazbi, za Hanslicka je glazba prvenstveno dovođenje do pojavnosti glazbene ideje (momenta kretanja u ideji). Predmet glazbe, po Hanslicku, je glazba sama odnosno “forme koje se kreću zvučeći” (Hanslick, Vom Musikalisch-Schönen). Zakonitosti formalne ljepote glazbenog djela po Hanslicku imaju transcendentno porijeklo, ali su ujedno prisutne i u samom tonskom materijalu.

S obzirom na pretpostavljenu proturječnost Kuhačevog i Hanslickovog shvaćanja glazbe (heteronomnost-autonomnost) osnovna teza izlaganja glasi: fenomen glazbe načelno nije moguće svesti na tradicijom ustanovljene glazbene forme, jer se time dovodi u pitanje neiscrpni dinamički karakter glazbe. Povijest glazbe pokazuje da se izmirenje proturječnih stavova, kojih su zastupnici Kuhač i Hanslick, u određenom smislu već dogodilo, jer moguće je naime “pretpostaviti da bi npr. glazba Bartóka i tzv. ruske faze Stravinskog (apstrahira li se od njihove ‘modernosti’ koja je inkompatibilna i s Kuhačevim i s Hanslickovim senzibilitetom) mogla zadovoljiti osnovne teorijske postavke obojice: i kao ‘narodna’ (u Kuhačevom smislu polazišta u konkretnom folkloru) i kao estetički relevantno strukturirana (Hanslick)” (Tuksar, Za i protiv Hanslicka, 1997.).

Franjo Ksaver Kuhač and Hanslick’s “Formalism”

The essential difference of music-aesthetical standpoints between Franjo Ksaver Kuhač and Eduard Hanslick originates from their respective understanding of the being of music. This difference can be tentatively defined – taking into account Kuhač’s conception of art – as the difference between “objective realism” (Kuhač) and “subjective idealism” (Hanslick). For Kuhač, art is the “presentation of beauty” (Nova glazbena struja njemačka i sadašnji talijanski kompozitori – New German Music Stream and Contemporary Italian Composers, 1892). In this, what is crucial is Kuhač’s attitude on the relativity of the notion of beauty, i.e. the non-existence of “general rules of beauty” (ibid.). Accordingly, for Kuhač, the object of music is nature, i.e. people as cultural-historical individuality.

Contrary to Kuhač’s gnoseological approach to art and music, for Hanslick music is primarily the bringing to appearance of the music idea (the moment of motion in the idea). According to Hanslick, the object of music is music itself, i.e. the “tönend bewegte Formen“ (Vom Musikalisch-Schönen, 1854). The laws of formal beauty in a musical work have transcendental origins, although they are also present in the very tonal material.

With regard to the presupposed contradiction of Kuhač’s and Hanslick’s understandings of music (heteronomy – autonomy), the main thesis of this paper reads: in principle, the phenomenon of music cannot be reduced to traditionally established music forms, because, in such a case, the inexhaustibly dynamic character of music would be questioned. The history of music shows that the conciliation of contradictory attitudes, advocated by Kuhač and Hanslick respectively, had already happened to a certain extent; namely, it is possible to “presuppose that, for example, the music of Bartók and of Stravinsky in his ‘Russian phase’ (apart from their ‘modernity’ which would be incompatible with both Kuhač’s and Hanslick’s sensibility) could satisfy the basic theoretical propositions of both of them: being ‘national’ (in Kuhač’s sense of individual folklore as their starting positions) and at the same time structured in the aesthetically relevant manner (Hanslick)”. (S. Tuksar, Za i protiv Hanslicka – Pro and Contra Hanslick, 1997)

Tibor Tallián (Budimpešta, Mađarska / Budapest, Hungary)

The Making of Hungarian Music History in the 19th Century

Music is an expression of some aspect of human identity. Societies bundle human identity into group identities. In a certain musical self-expression of a group, the ethnic or national identity is not necessarily decisive. When an outside group reflects the musical expression of a given group’s attributes of self-identity, it may use it as a means for its ethnic identification. Such outside identification may contradict the national self-image of the first group or it may even offend its self-esteem when, according to its own judgement, the musical mode does not express its real national identity but only one of its “uses”, which is perhaps serviced by professionals considered inferior or alien.

During the time of the awakening of Eastern European nations, their intelligentsia was dedicated to design a definitive self-image for the nation, amalgamating for its modern artistic expression traditional cultural assets valued for their historicity with elements of folk and popular art. Albeit the emerging national arts were decreed atavistic in the period of their canonization, in reality they were constantly changing their points of reference. The process resulted in recurring synchronic and diachronic conflicts of identity vs. identification in the national musical consciousness. A case in point is the development of Hungarian national style from the “ongarese-zingarese” manner of the late 18th century through the “classical era” of Hungarian musical Romanticism at the middle of the 19th century till the “national secession” of Bartók and Kodály in the early 1900s. The paper will discuss the reflection of this process in contemporary Hungarian musical thought.

Stvaranje mađarske povijesti glazbe u 19. stoljeću

Glazba je izraz određenog aspekta čovjekova identiteta. Društva povezuju čovjekov identitet u grupne identitete. U određenom grupnom glazbenom samoizražavanju etnički ili nacionalni identitet nije nužno odlučujući. Kad neka izvanjska grupa razmatra glazbeni izražaj atributa vlastitog identiteta određene grupe, ona ga može upotrijebiti kao sredstvo za njegovu etničku identifikaciju. Takva izvanjska identifikacija može proturječiti nacionalnoj slici koju prva grupa ima o sebi ili čak može povrijediti samopoštovanje kada prema vlastitoj prosudbi glazbeni modalitet ne izražava njezin stvarni nacionalni identitet, nego samo jednu od njegovih „uporaba“ što ih možda prakticiraju profesionalci koje se smatra inferiornima ili tuđima.

U doba buđenja istočnoeuropskih nacija njihova je inteligencija bila posvećena stvaranju konačne slike nacije o samoj sebi, stapajući u svrhu modernog umjetničkog izričaja tradicionalne kulturne stavke cijenjene zbog njihove historičnosti s elementima folklorne i popularne kulture. Unatoč tome što su nastajuće nacionalne umjetnosti bile proglašene atavističkima u razdoblju njihove kanonizacije, u stvarnosti su stalno mijenjale svoje referentne točke. Proces je rezultirao u ponavljajućim sinkronim i dijakronim sukobima identiteta nasuprot identifikaciji u nacionalnoj glazbenoj svijesti. Žarišni slučaj je ovdje razvitak mađarskog nacionalnog stila od „ongarese-zingarese“ načina iz kasnoga 18. stoljeća preko „klasičnog razdoblja“ mađarskog glazbenog romantizma sredine 19. stoljeća do „nacionalne secesije“ Bartóka i Kodálya u ranim 1900-ima. U priopćenju se razmatra odraz tog procesa na suvremenu mađarsku glazbenu misao.

Stanislav Tuksar (Zagreb, Hrvatska / Croatia)

Franz Xaver Koch’s vs. Franjo Ksaver Kuhač’s Musical and Other Identities: German/Austrian, Pan-Slavic, South-Slavic and/or Croatian?

Stark and “objectivizing” facts on the identity of Franjo Ksaver Kuhač, i.e. on the fact that he was born as Franz Xaver Koch with strictly German parents, that his mother tongue was German and that he started to learn the Croatian language only at the age of 21, have been repeated for a whole century in lexicons, encyclopaedias and musico-historical surveys. Kuhač thus belongs among a considerable number of important personalities of Croatian music, culture and society at large, who experienced partial or definitive conversion of identity in the sphere of national affiliation during the 19th century.

The focus of this paper are complex relationships between several layers of Kuhač’s appearance, both in his physical and historical existence and in the world of ideas, i.e. his identity (or identities) in its (or their) totality. Apart from their primarily philosophical and mathematical roots, determinants of identity are today mostly discussed within the areas of individual and social psychology, social sciences and cultural studies. In Kuhač’s case the focal points seem to be the areas of individual and social psychology, i.e. relation to self-image, the mental model of one’s own self and the self-esteem. In this, cognitive psychology dealing with the capacity for self-reflection and the awareness of self is especially applicable. Kuhač exemplified a typical psychodynamic model, confirming the processuality of his ego-identity formation across his lifespan. Moreover, the series of stages in which his identity was formed were responses to more or less sophisticated challenges, due to closer or wider social circumstances which were at their background. Regarded within the social psychology area, Kuhač was undoubtedly imbued with an outstandingly strong impetus for exploration and committed uncompromisingly to his self-chosen role of the inventor of ‘comparative musicology’ as a means of affirmation of indigenous Slavic, South-Slavic and Croatian folk music – what theoretically forms the type of the identity ‘achievement character’.

Two other issues of interest in this area deal with one’s engagement in discrimination and the identity formation strategies. While identifying himself with the strong tendency for affirmation of ‘Slaveness’, ‘South-Slaveness’ or ‘Croateness’ in both music and their corresponding cultural habitus at large, Kuhač’s sense of such distinctiveness did not declaratively discriminated the ‘Otherness’, except for the ‘Germanness’. This issue might be touching upon the very core of Kuhač’s presupposed deep psychological conflict: the conceptually orientated and consciously-emotional pro-Slavic feelings vs. ideologically conditioned and subconsciously rejected anti-German feelings. Concerning the identity formation strategies, dealing with one’s adaptation to the social world, the typology includes several types of different psychological, personality and social manners of individual behaviour, in which one can easily recognize Kuhač as a ‘Guardian’- and a ‘Resolver’-type.

Other concepts attempt to capture the dynamic and fluid qualities of human social self-expression, suggesting identity as a process, and taking into account the reality of diverse and ever-changing social experience, thus proclaiming identity to be a volatile, flexible and abstract phenomenon. Indeed, Kuhač’s ideological fluctuation between early pan-Slavic, later pan-South-Slavic and finally prevailing Croatian orientations is easily recognizable, but should be brought into connection with certain events in broader social, political and cultural spheres of Zagreb, Croatia, Hungary and the Habsburg Empire at large.

Concerning cultural identity, the main determinants concerning race, history, religious beliefs, aesthetics and some other issues in this regard display a non-questionable identity relation between Kuhač’s starting and ending points. Other important cultural identifiers –such as, for example, language – form part and are more closely connected with another, more stricter issue – the national identity. In this, the question of original ethnicity did not represent a decisive factor in creating and experiencing one’s identity, i.e. the warped nationalistic “Blut und Boden-theory” from later times did not gain ground either in the majority of theories and practices of the early national movement of 19th century Croatia, or in this case in the identity of F. Ks. Kuhač.

Franz Xaver Koch nasuprot Franje Ksavera Kuhača: njegovi glazbeni i drugi identiteti – njemački/austrijski, panslavenski, južnoslavenski i/ili hrvatski?

Šturi i ‘objektivizirani’ podatci o identitetu Franje Ksavera Kuhača – odnosno činjenici da je rođen kao Franz Xaver Koch od strane njemačkih roditelja, da mu je materinji jezik bio njemački te da je hrvatski jezik počeo učiti tek u 21. godini života – ponavljaju se već čitavo stoljeće u leksikonima, enciklopedijama i glazbenopovijesnim pregledima. Kuhač tako pripada ovećem nizu važnih ličnosti hrvatske glazbe, kulture i društva koje su doživjele djelomičnu ili potpunu konverziju identiteta u pogledu nacionalne pripadnosti tijekom 19. stoljeća. U žarištu zanimanja ovoga priopćenja bit će složeni odnosi između nekoliko slojeva Kuhačeve pojave, od njegova fizičkog i povijesnog postojanja do svijeta ideja, tj. njegova/njegovih identiteta u cjelini.

Osim primarno filozofijskih i matematičkih korijena, odrednice identiteta danas se uglavnom raspravljaju u područjima individualne i društvene psihologije, društvenih znanosti i kulturnih studija. U Kuhačevu slučaju naglasak je na područjima individualne i društvene psihologije, tj. odnosa spram vlastite slike, mentalnog modela o samome sebi i samopoštovanja. Pritom je naročito primjenjiva kognitivna psihologija koja se bavi sposobnošću samorefleksije i svijesti o sebi. Kuhač je tipičan slučaj psihodinamičkog modela u kojem se potvrđivala procesualnost formiranja ega tijekom čitavoga života. Štoviše, niz faza u kojima se formirao njegov identitet bili su odgovori na manje ili više sofisticirane izazove vezane uz bliže ili šire okolnosti što su ih uvjetovale. U području društvene psihologije Kuhač je bez sumnje posjedovao snažan impuls za istraživanjem i beskompromisno se posvetio svojoj samozvanoj ulozi izumitelja ‘komparativne muzikologije’ kao sredstva za afirmaciju izvorne slavenske, južnoslavenske i hrvatske folklorne glazbe, što teorijski tvori tip identiteta ‘karaktera postignuća’.

Dvije druge zanimljive stavke u ovome području su angažman u diskriminaciji i strategije formiranja identiteta. Identificirajući se sa striktnom tendencijom afirmacije ‘slavenstva’, ‘južnoslavenstva’ i ‘hrvatstva’ u glazbi i odgovarajućim kulturnim habitusima, Kuhačev osjećaj razlikovanja nije na otvoren način diskriminirao ‘drugotnost’ osim ‘njemačkosti’. Ova stavka zadire u samu srž Kuhačeva pretpostavljenog dubinsko-psihološkog sukoba: pojmovno orijentiranog i svjesno-emotivnog pro-slavenskog osjećaja nasuprot ideologijski uvjetovanog i podsvjesno-odbijajućeg anti-njemačkog osjećaja. Što se strategijâ formiranja identiteta tiče koje se bave nečijom prilagodbom društvenom svijetu, one uključuju nekoliko tipova raznih psihologijskih, osobnih i društvenih načina individualnog ponašanja, u kojima se lako raspoznaje Kuhača kao tipa ‘čuvara’ i ‘razrješitelja’.

Drugi pojmovi predstavljaju pokušaje obuhvaćanja dinamičkih i fluidnih kvaliteta društvenog samoizražavanja, sugerirajući identitet kao proces i uzimajući u obzir stvarnost različitih i promjenljivih društvenih iskustava, proglašavajući tako identitet lebdećom, fleksibilnom i apstraktnom pojavom. Uistinu, lako je uočiti Kuhačevo ideologijsko kolebanje između rane pan-slavenske, kasnije pan-južnoslavenske i konačne hrvatske orijentacije, a valja ga dovesti u vezu s određenim događajima u širim društvenim, političkim i kulturnim sferama Zagreba, Hrvatske, Mađarske i Habsburškog carstva općenito.

Što se kulturnog identiteta tiče, glavne odrednice u pogledu rase, povijesti, vjerskih uvjerenja, estetike i nekih drugih stavaka očituju neproblematski identitetski odnos između Kuhačevih polazišta i zalazišta. Ostali važni kulturni identifikatori kao što je primjerice jezik tvore dio i usko su povezani s drugom užom stavkom – nacionalnim identitetom. Pritom se pokazuje da pitanje izvornog etniciteta nije predstavljalo odlučujući faktor, tj. da izvitoperena nacionalistička ‘teorija krvi i tla’ iz kasnijih vremena nije imala svoju podlogu ni u teoriji i praksi onodobnog nacionalnog pokreta u Hrvatskoj ni u slučaju Kuhačeva identiteta.

László Vikárius (Budimpešta, Mađarska / Budapest, Hungary)

Béla Bartók Studying Kuhač’s Collection

Béla Bartók quoted three songs, Nos. 905, 1015 and 1016, from Kuhač’s four-volume collection, Južno-slovjenske narodne popievke [South-Slav Folk Songs] in one of his earliest essays discussing the influence of folk music on art music. The essay, “The Relation of Folk-Song to the Development of the Art Music of Our Time” (1920) quotes the melodies as proof of folk origin of themes in symphonies by Haydn and Beethoven. Bartók also mentioned in writings devoted to his folkloristic research, Hungarian Peasant Music (written in 1920 and published in 1933) and Népzenénk és a szomszéd népek népzenéje (Hungarian Folk Music and the Folk Music of Neighbouring People) that, for reasons of comparison, he studied “and classified about 2500 melodies collected in Croatia, Slavonia, Dalmatia, Bosnia and other territories” mainly in the Czech Kuba’s and the Croat Kuhač’s collections. Indeed, the four volumes of Kuhač’s collection belong to the part of Bartók’s surviving library that is now kept in the Budapest Bartók Archives. Each of the 1600 songs is provided with detailed analytical notes and further remarks in Bartók’s hand. He also permitted most of the melodies to be copied (together with those in Kuba’s collection) and used these copies when working on Parry’s collection at Columbia University, preparing, together with Albert B. Lord, Serbo-Croatian Folk Songs (1951) for publication. His “tabulation” of the melodies together with the copies themselves has been published in facsimile by Benjamin Suchoff in Bartók, Yugoslav Folk Music (Albany, New York: State University of New York Press, 1978), Vol. 2–4.

In the paper I will discuss the general significance of Kuhač’s publication for Bartók and the character of his systematic scholarly study of the material, showing some of his annotations in his copy of the book and comparing Kuhač’s notation with the copies of melodies prepared under Bartók’s supervision.

Béla Bartók proučava Kuhačevu zbirku

Béla Bartók je citirao tri pjesme (br. 905, 1015 i 1016) iz Kuhačeve četverosveščane zbirke Južno-slovjenske narodne popievke u jednom od svojih najranijih napisa u kojem raspravlja o utjecaju folklorne glazbe na umjetničku glazbu. Napis Odnos folklorne pjesme spram razvitka umjetničke glazbe našega doba (1920.) citira melodije kao dokaz folklornog podrijetla tema u Haydnovim i Beethovenovim simfonijama. Bartók je također spomenuo u svojim napisima što se bave folklorističkim istraživanjima – Mađarska seljačka glazba (napisanom 1920. i objavljenom 1933.) i Népzenénk és a szomszéd népek népzenéje (Mađarska folklorna glazba i folklorna glazba susjednih naroda) – da je u svrhu uspoređivanja istražio „i klasificirao oko 2500 melodija iz Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Bosne i drugih teritorija“, uglavnom iz zbirka Čeha Kube i Hrvata Kuhača. I doista, četiri sveska Kuhačeve zbirke pripadaju dijelu Bartókove sačuvane knjižnice koja se sada čuva u Bartókovu arhivu u Budimpešti. Svaka od 1600 pjesama ima detaljnu analizu nota i daljnje napomene ispisane Bartókovom rukom. Također je i dao prepisati većinu melodija (zajedno s onima iz Kubine zbirke) i upotrebljavao je te prijepise dok je radio na Parryjevoj zbirci na Sveučilištu Columbia pripremajući za tisak, zajedno s Albertom B. Lordom, zbirku Serbo-Croatian Folk Songs – Srpsko-hrvatske folklorne pjesme (1951.). Njegovu „tabulaciju“ melodija zajedno sa samim prijepisima objavio je u faksimilnom izdanju Benjamin Suchoff u: B. Bartók, Yugoslav Folk Music (Albany, New York: State University of New York Press, 1978), sv. 2–4.

U ovom će se priopćenju raspravljati o općem značenju Kuhačeva izdanja za Bartóka i karakteru njegova sistematskog znanstvenog istraživanja toga materijala, pokazujući neke od njegovih zabilježbi u primjerku knjige i uspoređujući Kuhačeve zabilježbe s prijepisima melodija pripremljenih pod Bartókovim nadzorom.

Harry White (Dublin, Irska / Ireland)

The Invention of Irish Music: Remembering Grattan Flood

The writings of the Irish musical antiquary and historian W. H. Grattan Flood (1859-1928) have often been criticised for their over-zealous claims on behalf of music in Ireland, but Flood’s prolific research on Irish folksong, musical biography, and music in eighteenth-century Dublin nevertheless forms the basis of modern Irish musical historiography. In these respects, Flood’s achievement is strongly reminiscent of several traits in the work of Franjo Kuhač, at least insofar as both historians sought to integrate the music of their respective countries within an unmistakably European framework, sometimes with controversial results. Although Flood has been censured for his ‘patriotic’ attribution of an Irish provenance for English composers (including Dowland, Purcell and Campion), his pioneering attempts to create a narrative of Irish musical history deserve serious attention today. This is partly because questions of ‘Irish music’ which Flood attempted to answer still remain ambiguous a century after he published his History of Irish Music (in 1905). The fact that no subsequent history of music in Ireland has yet been written confirms the difficulty in evolving a satisfactory historiography of music in Ireland, a difficulty which Flood himself confronted with notable consequences.

Izum irske glazbe: sjećanje na Grattana Flooda

Napisi irskoga glazbenog ljubitelja starina i povjesničara W. H. Grattana Flooda (1859.-1928.) često su bili kritizirani zbog njihova prerevnog svojatanja u korist glazbe u Irskoj, ali Floodovo plodno istraživanje irskog glazbenog folklora, glazbenih biografija i glazbe u Dublinu 18. stoljeća ipak tvori temelj moderne irske glazbene historiografije. U tom pogledu Floodova postignuća snažno podsjećaju na neke crte u djelu Franje Ksavera Kuhača, barem utoliko što su oba povjesničara nastojala uklopiti glazbu svojih domovina unutar neporeciva europskog okvira, no katkada s kontroverznim rezultatima. Iako je Flood bio cenzuriran zbog svojega ‘domoljubnog’ pripisivanja irskom podrijetlu nekih engleskih skladatelja (uključujući Dowlanda, Purcella i Campiona), njegovi pionirski pokušaji da stvori narativni prikaz irske glazbene povijesti zaslužuje danas ozbiljnu pozornost. Tome je djelomice tako i stoga što pitanja o ‘irskoj glazbi’, na koja je Flood pokušao odgovoriti, i dalje ostaju nejasna čitavo stoljeće nakon što je 1905. objavio svoju History of Irish Music (Povijest irske glazbe). Činjenica da nakon Flooda nitko nije napisao povijest glazbe u Irskoj potvrđuje poteškoću u razvijanju zadovoljavajuće glazbene historiografije u Irskoj, poteškoću s kojom se sâm Flood suočio sa značajnim posljedicama.

Novosti

Kuhač – Program skupa

Kuhač – Program skupa

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe
Odsjek za povijest hrvatske glazbe

Croatian Academy of Sciences and Arts
Institute Institute for History of Croatian Literature, Theatre and Music
Division for History of Croatian Music

Hrvatsko muzikološko društvo
Croatian Musicological Society

Franjo Ksaver Kuhač (1834.-1911.):
Glazbena historiografija i identitet

Međunarodni muzikološki skup

Franjo Ksaver Kuhač (1834-1911):

Music Historiography and Identity

International Musicological Conference

Zagreb, 27.-29. listopada 2011. / October 27-29, 2011

Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Library of the Croatian Academy of Sciences and Arts Library

Strossmayerov trg / Strossmayer Square 14

---------------------------- * * * ------------------------------

Program / Programme

Četvrtak / Thursday, 27. 10. 2011.

9:30-13:30

9:30-10:00

Pozdravni govori – Opening Addresses

Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti / President of the Croatian Academy of Sciences and Arts

Ivan Supičić, bivši predsjednik Međunarodnog muzikološkog društva / Former President of the International Musicological Society

I. Franjo Ksaver Kuhač (1834.-1911.)

Predsjedateljica / Chair: Vjera Katalinić

10:00-10:30

Koraljka Kos(Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, Hrvatska / Croatian Academy of Sciences and Arts, Zagreb, Croatia)Franjo Ksaver Kuhač i hrvatska glazba njegova vremenaFranjo Ksaver Kuhač and Croatian Music of His Time10:30-11:10

Željka Radovinović
(Knjižnica Muzičke akademije, Zagreb, Hrvatska / Library of the Academy of Music, Zagreb, Croatia)Predstavljanje web stranice o F. Ks. Kuhaču / The Presentation of the web site on F. Ks. Kuhač

*****

Iz Kuhačeva opusa uz Tamburaški orkestar KUD-a „Gaj“ / Kuhač’s compositions performed by The Tamburitza Orchestra of the CAC „Gaj“ (Zagreb, Hrvatska / Croatia)

*****

Otvorenje izložbe o F. Ks. Kuhaču / Opening of the Exhibition on F. Ks. Kuhač (autorica / author: Nada Bezić)

 

Stanka / Break: 11:10-11:40

11:40-12:00

Stanislav Tuksar
(Sveučilište u Zagrebu, Muzička akademija, Odsjek za muzikologiju, Zagreb, Hrvatska / University of Zagreb, Academy of Music, Department of Musicology, Zagreb, Croatia)Franz Xaver Koch’s vs. Franjo Ksaver Kuhač’s Musical and Other Identities: German/Austrian, Pan-Slavic, South-Slavic and/or Croatian?Franz Xaver Koch vs. Franjo Ksaver Kuhač: Glazbeni i drugi identiteti – njemačko-austrijski, panslavenski, južnoslavenski i/ili hrvatski?12:00-12:20

Grozdana Marošević
(Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska / Institute of Ethnology and Folklore Research, Zagreb, Croatia)Ideas on Folk Music in Research and Public Music Practice in Croatia from the mid-19th to the mid-20th CenturyIdeje o narodnoj glazbi u istraživanjima i glazbenoj praksi u Hrvatskoj od sredine 19. do sredine 20. stoljeća12:20-12:40

Gorana Doliner
(Odsjek za povijest hrvatske glazbe, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Zagreb, Hrvatska / Division for History of Croatian Music, Institute for History of Croatian Literature, Theatre and Music of the Croatian Academy of Sciences and Arts, Zagreb, Croatia)Historiografija crkvene glazbe i istraživanja Franje Ksavera KuhačaThe Historiography of Church Music and the Research by Franjo Ksaver Kuhač12:40-13:00

Naila Ceribašić
(Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska / Institute of Ethnology and Folklore Research, Zagreb, Croatia)Musical Cosmopolitanism and Nationalism: Croatian Civic Press, Ethnomusicological Sources and Kuhač’s Legacy in the 1920s and 1930sGlazbeni kozmopolitizam i nacionalizam: Hrvatski građanski tisak, etnomuzikološki izvori i Kuhačeva baština 1920-ih i 1930-ih13:00

Diskusija / Discussion

Stanka za ručak / Lunch break

15:30-18:30

Predsjedateljica / Chair: Koraljka Kos

15:30-15:50

Vjera Katalinić
(Odsjek za povijest hrvatske glazbe, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Zagreb, Hrvatska / Division for History of Croatian Music, Institute for History of Croatian Literature, Theatre and Music of the Croatian Academy of Sciences and Arts, Zagreb, Croatia)Letters as Sources for Music Historiography: The Case of the Second Volume of Kuhač’s CorrespondencePisma kao izvor za glazbenu historiografiju na primjeru 2. sveska Kuhačeve korespondencije15:50-16:10

Andrea Sapunar-Knežević
(Odsjek za povijest hrvatske književnosti, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Zagreb, Hrvatska / Division for History of Croatian Literature, Institute for History of Croatian Literature, Theatre and Music of the Croatian Academy of Sciences and Arts, Zagreb, Croatia)Marijana Togonal (Visoka škola za odnose s javnošću i studij medija Kairos, Zagreb, Hrvatska / High School Kairos for Public Relations and Media Studies, Zagreb, Croatia)Kuhačev putopis o zapadnougarskim Hrvatima u kontekstu dotadašnjih filoloških i etnografskih istraživanjaKuhač’s Voyage Account on West-Hungarian Croats in the Context of the Then Contemporary Philological and Ethnographical Research16:10-16:30

Dubravka Franković
(Zagreb, Hrvatska / Croatia)Franjo Ks. Kuhač – diplome i odlikovanja: Povodi, poticaji, značenjaF. Ks. Kuhač – Diplomas and Awards: Motives, Stimuli and Meanings16:30-16:50

Ivana Antović
(Dobrota-Kotor, Crna Gora / Montenegro)Diplomski rad kompozitora Ivana Brkanovića „Muzičko nacionalno nastojanje Franje Ks. Kuhača“ iz 1935. godineThe Diploma Paper of Ivan Brkanović „Musico-national Endeavours of Franjo Ks. Kuhač“ from 193516:50

Diskusija / Discussion

Stanka / Break: 17:10-17:40

17:40-19:00

Predsjedateljica / Chair: Grozdana Marošević

17:40-18:00

László Vikárius
(Muzikološki institut Mađarske akademije znanosti, Budimpešta, Mađarska / Institute for Musicology of the Hungarian Academy of Sciences, Budapest, Hungary)Béla Bartók Studying Kuhač’s CollectionBéla Bartók proučava Kuhačevu zbirku18:00-18:20

Tatjana Marković
(Sveučilište Karla Franza, Graz, Austria – Univerzitet umetnosti, Beograd, Srbija / Karl-Franz University, Graz, Austria – University of Arts, Belgrade, Serbia)Franjo Ksaver Kuhač and Mapping South Slavic Musical CultureFranjo Ksaver Kuhač i mapiranje južnoslavenske glazbene kulture18:20-18:40

Michaela Freemanova
(Etnološki institut Akademije znanosti, Odsjek za povijest glazbe, Prag, Češka Republika / Ethnological Institute of the Academy of Sciences, Department of Music History, Prague, Czech Republic)Jarmila Prochazkova (Etnološki institut Akademije znanosti, Brno, Češka Republika / Ethnological Institute of the Academy of Sciences, Brno, Czech Republic)F. Ks. Kuhač and Czech Lands: Activities, Relationships, and Parallels in the Light of New FindingsF. Ks. Kuhač i češke zemlje: aktivnosti, odnosi i paralele u svjetlu novih otkrića18:40

Diskusija / Discussion

rule08

Petak / Friday, 28. 10. 2011.

9:30 – 13:00

II. Historiografija / Historiography

9:30-11:00

Predsjedatelj / Chair: Stanislav Tuksar

9:30-10:00

Tibor Tallián
(Muzikološki institut Mađarske akademije znanosti, Budimpešta, Mađarska / Institute for Musicology of the Hungarian Academy of Sciences, Budapest, Hungary)The Making of Hungarian Music History in the 19th CenturyStvaranje mađarske povijesti glazbe u 19. stoljeću10:00-10:20

Sanja Majer-Bobetko
(Zavod za povijest hrvatske glazbe, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Zagreb, Hrvatska / Division for History of Croatian Music, Institute for History of Croatian Literature, Theatre and Music of the Croatian Academy of Sciences and Arts, Zagreb, Croatia)Tragom Franje Ksavera Kuhača: Hrvatska glazbena historiografija u prvoj polovici 20. stoljećaFollowing the track of Franjo Ksaver Kuhač: Croatian Music Historiography in the First Half of the 20th Century10:20-10:40

Stefanka Georgieva
(Trakijsko sveučilište, Pedagoški fakultet, Stara Zagora, Bugarska / Trakia University, Pedagogical Faculty, Stara Zagora, Bulgaria)On Some Franjo Ks. Kuhač’s Relations with Bulgaria: An Attempt at Reconstruction Based on Epistolary and Historiographic DocumentsO nekim odnosima Franje Ks. Kuhača s Bugarskom: pokušaj rekonstrukcije temeljene na korespondenciji i historiografskim dokumentima10:40

Diskusija / Discussion

Stanka / Break: 11:00-11:30

11:30 – 13:00

Predsjedateljica / Chair: Sanja Majer-Bobetko

11:30-11:50

Barbara Boisits
(Austrijska akademija znanosti, Beč, Austrija / Austrian Academy of Sciences, Vienna, Austria)How to Escape the Nationalist Trap? A Plea for Alternative Narratives of 19th-Century’s Music History in Central EuropeKako izbjeći nacionalističku zamku? Prijedlog za alternativne naracije u povijesti glazbe 19. stoljeća u srednjoj Europi11:50-12:10

Tomislav Škrbić
(Državni arhiv u Sisku, Sisak, Hrvatska / State Archives, Sisak, Croatia)Franjo Ksaver Kuhač i Hanslickov “formalizam”Franjo Ksaver Kuhač and Hanslick’s “formalism”12:10-12:30

Miroslava Hadžihusejnović-Valašek
(Zagreb, Hrvatska / Croatia)Franjo Ksaver Kuhač i osječki glazbeniciFranjo Ksaver Kuhač and the Musicians from Osijek12:30

Diskusija / Discussion

Stanka za ručak / Lunch break

III. Identitet / Identity

15:30 – 17:00

Predsjedatelj / Chair: Tibor Tallián

15:30-16:00

Harry White
(Sveučilišni College u Dublinu, Irska / University College Dublin, Ireland)The Invention of Irish Music: Remembering Grattan FloodIzum irske glazbe: sjećanja na Grattana Flooda16:00-16:20

Ivano Cavallini
(Sveučilište u Palermu, Italija / University of Palermo, Palermo, Italy)Folk and Popular as “National”: the Invention of the Italian Unity through Poetry and Music”Folklorno i narodno kao “nacionalno”: izum talijanskog jedinstva putem pjesništva i glazbe16:20-16:40

Ingrid Pustijanac
(Sveučilište u Zagrebu, Muzička akademija, Odsjek za muzikologiju, Zagreb, Hrvatska – University of Zagreb, Academy of Music, Department of Musicology, Zagreb, Croatia / Fakultet za muzikologiju u Cremoni, Sveučilište u Paviji, Italija – Faculty of Musicology in Cremona, University of Pavia, Italy)Folklore and Contemporary Composition: Question of National Identity of 20th Century Croatian ComposersFolklor i suvremene skladateljske tehnike: pitanje nacionalnog identiteta hrvatskih skladatelja 20. stoljeća16:40

Diskusija / Discussion

Stanka / Break: 17:00-17:20

17:20 – 18:30

Predsjedatelj / Chair: Ivano Cavallini

17:20-17:40

Jolanta Guzy-Pasiak
(Institut umjetnosti, Poljska akademija znanosti, Varšava, Poljska / Institute of Arts, Polish Academy of Sciences, Warszawa, Poland)Pan-Slavic Idea of Ludomir Michal Rogowski (1895-1954) – In Search of a Polish National Identity of MusicPanslavenske ideje Ludomira Michala Rogowskog (1895.-1954.): u potrazi za poljskim nacionalnim identitetom u glazbi17:40-18:00

Jan Bat’a
(Karlovo sveučilište, Filozofski fakultet, Odsjek za muzikologiju, Prag, Češka Republika / Charles University, Faculty of Philosophy, Department of Musicology, Prague, Czech Republic)Karel Konrad (1842-1894) and the Construction of Pan-Slavic Music IdentityKarel Konrad (1842.-1894.) i konstrukt panslavenskog glazbenog identiteta18:00

Diskusija / Discussion

*****

20:00 Koncert „Iz građanskog i plemićkog salona na mijeni stoljeća“ / Concert
„From the Bourgeois and Aristocratic Salon at the Turn of the Centuries“
(Hrvatski glazbeni zavod / Croatian Music Institute, Gundulićeva 6)

 

rule08

Subota / Saturday, 29. 10. 2011.

9:30-12:30

Predsjedatelj / Chair: Harry White

9:30-9:50

Tomáš Slavický
(Etnološki institut Akademije znanosti, Odsjek za povijest glazbe, Prag, Češka Republika / Ethnological Institute of the Academy of Sciences, Department of Music History, Prague, Czech Republic)In Search for Common Cultural Identity at the Beginning of the 20th Century: Josef Vajs, ‘Cyrillismus’ and the Movement for the Restauration of the Glagolitic Singing in Croatia and BohemiaTraženje zajedničkoga kulturnoga identiteta na početku 20. stoljeća: Josef Vajs, ‘ćirilizam’ i pokret za obnovu glagoljaškoga pjevanja u Hrvatskoj i Češkoj9:50-10:10

Dalibor Davidović
(Sveučilište u Zagrebu, Muzička akademija, Odsjek za muzikologiju, Zagreb, Hrvatska – University of Zagreb, Academy of Music, Department of Musicology, Zagreb, Croatia)Silences: The Case of „Lisinski“Tišine: slučaj „Lisinskog“10:10-10:30

Renata Suchowiejko
(Institut za muzikologiju, Jagielonsko sveučilište, Krakov, Poljska / Institute of Musicology, Jagiellonian University, Cracow, Poland)Music Migration and Mobility in the 19th-century Europe: Readings in Dynamic Cultural CartographiesGlazbene migracije i mobilnost sredinom 19. stoljeća u Europi: čitanja dinamičkih kulturnih kartografija10:30

Diskusija / Discussion

Stanka / Break: 10:50-11:20

11:20-12:00

Predsjedateljica / Chair: Barbara Boisits

11:20-11:40

Nataša Cigoj Krstulović
(Muzikološki institut, Znanstvenoistraživački centar Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, Ljubljana, Slovenija / Institute of Musicology, Research Center of the Slovenian Academy of Sciences and Arts, Ljubljana, Slovenia)Culture and Identity: Understanding the Nineteenth Century Music on the Slovenian TerritoryKultura i identitet: razumijevanje glazbe 19. stoljeća na teritoriju Slovenije11:40-12:00

William A. Everett
(Sveučilište Missourija u Kansas Cityju, SAD / University of Missouri at Kansas City, USA)Imagining the Identities of East Asia in 1890s British Musical Theatre: The Case of Sidney Jones’s The Geisha (1896)Zamišljanje identiteta istočne Azije u britanskom glazbenom kazalištu 1890-ih: slučaj musicala The Geisha (1896) Sidneya Jonesa12:00

Završna diskusija / Concluding Discussion

Arhiv

Skupovi

Skupovi – Arhiv

Obilježena 20. obljetnica Hrvatskog muzikološkog društva

Zajednicka-1_450U povodu 20. obljetnice osnutka Hrvatsko muzikološko društvo održalo je 26.3.2012. u Zagrebu u Tribini Grada Zagreba svečanu sjednicu na kojoj su izneseni rezultati i postignuća njegova djelovanja na području muzikološke znanosti.

više…

13. godišnji susret Hrvatskog muzikološkog društva 1. i 2. 6. 2012.

Hrvatsko društvo skladatelja, Berislavićeva 9, Zagreb

PETAK, 1. 6. 2012, 16.30-19.50

  • 16.30-16.40 Alma Zubović: Pijanistički profil Ive Mačeka (1914.-2002.)
  • 16.45-16.55 Davorka Radica: Ritamska komponenta glazbe 20. stoljeća
  • 17.00-17.10 Jelica Valjalo: Dioklecijan – posljednja opera Ive Tijardovića
  • 17.15-17.25 Emil Čić: Hrvatski zvjezdani trenutci br. 2
  • 17.30-17.40 Lovorka Ruck: Riječki glazbeni noviteti
  • 17.45-17.55 Branka Ban: Slavonski kantuali nekad i danas: stanje istraživanja vukovarske građe
  • 18.00-18.15 odmor
  • 18.15-18.35 Ana Kunjko i Ivana Petravić: Počeci djelovanja Oratorijskog zbora Sv. Marka: glazbeni arhiv i napisi u Svetoj Ceciliji
  • 18.40-18.50 Lucija Konfic: Josip Mihovil Stratico u Sanguinettu – iskustva i očekivanja jednog istraživanja
  • 18.55-19.15 Ana Čizmić: Katalog srednjovjekovnih glazbenih rukopisa u Dalmaciji
  • 19.20-19.30 Hrvoje Beban: Dominikanska koralna tradicija u kasnosrednjovjekovnoj Dalmaciji
  • 19.35-19.45 Hana Breko Kustura: Nepoznati dalmatinski misal “romano–spalatense(?)” – Budimpešta, Nacionalna biblioteka Széchényi, 14. stoljeće

SUBOTA, 2. 6. 2012. 9.30-10.55

  • 9.30-10.40 Okrugli stol posvećen 100. obljetnici rođenja Huberta Pettana
  • 9.30-9.40 Vilena Vrbanić: Ostavština Huberta Pettana u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu
  • 9.40-9.50 Rozina Palić-Jelavić: Hubert Pettan i Ivan Zajc
  • 9.50-10.00 Nada Bezić: Pettanova neobjavljena knjiga 150 godina Muzičke škole “Vatroslav Lisinski” u Zagrebu
  • 10.00-10.10 Sanja Majer-Bobetko: Predstavljanje rukopisne knjige Friderik Rukavina – istaknuti hrvatski dirigent
  • 10.10-10.30 Lucija Bodić i Tereza Špralja: Iz korespondencije Huberta Pettana
  • 10.30-10.40 Koraljka Kos: Solo-pjesme Huberta Pettana

  • Završna diskusija

U 11 sati počinje godišnja skupština Hrvatskog muzikološkog društva promocijom novih izdanja

Međunarodni muzikološki skup

„Franjo Ksaver Kuhač (1834-1911):
Glazbena historiografija i identitet“

Hrvatsko muzikološko društvo
(hmd@hmd-music.hr)

i

Odsjek za povijest hrvatske glazbe
Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
(glazba@hazu.hr)

organiziraju međunarodni muzikološki skup
„Franjo Ksaver Kuhač (1834-1911): Glazbena historiografija i identitet“
u povodu stote obljetnice preminuća istaknutog pionira historijske muzikologije,
etnomuzikologije i glazbene historiografije u Hrvatskoj.

Skup će se održati 27., 28. i 29. listopada 2011. u palači HAZU, Zagreb, Zrinjski trg 11.

  • Prvo tematsko težište skupa, kako je najavljeno u njegovu naslovu, je problematizacija poimanja, konstruiranja i pisanja glazbene historiografije kako ju je u svojem opsežnom i složenom opusu oprimjerio na slučaju hrvatske i južnoslavenske glazbene historiografije F. Ks. Kuhač. S obzirom da je Kuhač djelovao pretežno u doba „nacionalnog romantizma“, u kojem su se sličnom ili identičnom problematikom bavile i mnoge druge europske nacionalne muzikologije, obuhvaćene su – uz one s temama vezanim uz Kuhača – i sukladne etničke i nacionalne teme, kao i one koji ovu problematiku obrađuju teorijski i načelno.
  • Drugo tematsko težište jest pitanje poimanja, stvaranja i utvrđivanja glazbenog identiteta – na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i/ili nadnacionalnoj razini – koji na složen i ponekad kontroverzan način ilustrira upravo Kuhačev primjer vlastita laviranja između hrvatskog, južnoslavenskog ili panslavenskog identiteta. Moguće ga je artikulirati unutar širega tematskog okvira odnosa glazbe i identiteta, koji uključuje procese izražavanja i stvaranja identitetâ glazbom u različitim povijesnim i društvenim uvjetima i s različitim ideološkim pozadinama, s obzirom na etnicitet, većinske i manjinske zajednice, pojedince i kolektiv, spol i rod, profesiju itd.

Službeni jezici skupa su hrvatski i engleski, duljina izlaganja 20 minuta.

Program skupa / Programme of the meeting
Sažetci / Abstracts
Slike / Images
Program skupa
Program koncerta


Predavanje

Predavanje održano na znanstvenom simpoziju “O pojmovima nacije i domovine od Srednje do Mediteranske Europe u 19. stoljeću: književnost, glazba i kazalište”

Elżbieta Zybert
(Sveučilište u Varšavi / University of Warsaw)

Funkcija knjige i Knjižnica za etničke manjine u Srednjoj Europi (Poljska)
The Role of the Book and the Library for Ethnic Minorities in Central Europe (Poland)

 

Najava

Sveučilište u Zagrebu

Muzička akademija, Lučićeva 5
Srijeda-četvrtak, 7-8. travnja 2010.

Znanstveni simpozij / Scholarly Meeting

The Lexicon of Identity
and Exclusion

O pojmovima nacije i domovine od Srednje do Mediteranske Europe u 19. stoljeću: književnost, glazba i kazalište

On the Concepts of Nation and Homeland from Central to Mediterranean Europe during the 19th Century: Literature, Music and Theatre

(Projekt Sveučilišta u Palermu i Zagrebu)
(A Project of the Universities of Palermo and Zagreb)
uz potporu Hrvatskog muzikološkog društva

rule08

Program

Srijeda, 7. 4. 2010.

10:00

Mladen Janjanin (dekan Muzičke akademije / Dean of the Academy of Music)

Uvodna riječ
Introductory Word

10:15

Michele Cometa (Sveučilište u Palermu / University of Palermo)

Globalno – lokalno? Goethe i svjetska literatura
Global vs. Local? Goethe’s Idea of ‘Weltliteratur’

11:00

Stanislav Tuksar (Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb)

O pojmovima nacionalno, ilirizam i panslavizam u hrvatskoj glazbenoj kulturi 19. stoljeća
On the Concepts of National, Illirism and Panslavism in the 19th-CenturyCroatian Music Culture

11:45

Alina Zórawska-Witkowska (Sveučilište u Varšavi / University of Warsaw)

Narod, nacija i domovina u trima poljskim operama:’Cud mniemany czyli Krakowiacy i górale’ (1794.), ‘Jadwiga królowa polska’ (1814) i ‘Krol Lokietek czyli Wisliczanki’ (1818.)
Volk, Nation und Vaterland in drei polnischen Opern: ‘Cud mniemany czyli Krakowiacy i górale’ (Das vermeintliche Wunder oder Die Krakauer und die Goralen) 1794, ‘Jadwiga królowa polska’ (Hedwige, Königin von Polen) 1814, ‘Krol Lokietek czyli Wisliczanki’ (König Lokietek oder Die Mädchen aus Wislica) 1818

*****
16:00

Vjera Katalinić (HAZU – Academy of Sciences and Arts in Zagreb)

Opera kao medij nacionalne ideje na jugoistoku Habsburške monarhije: slučaj Narodnog kazališta u Zagrebu
Opera as a Medium of National Idea in the South-East of the Habsburg Monarchy: the Case of the National Theatre in Zagreb

16:45

Matteo Mandala (Sveučilište u Palermu / University of Palermo)

Heroj i nacija: o različitim interpretacijama mita o Skenderbegu
The Hero and the Nation: On Various Interpretations of Skanderbeg’s Myth

(Uz prijevod s talijanskog na hrvatski)

Četvrtak, 8. 4. 2010.

10:00

Ivano Cavallini (Sveučilište u Palermu / University of Palermo)

Od Vlaha do Slavena: predodžbe o južnoslavenskim narodima između egzotike i ilirizma u književnosti i operi u 19. stoljeću u Italiji
From the Vlach to the Slav: Images of the South Slavic People between Exoticism and Illyrism in Literature and Opera during the 19th Century in Italy

11:00

Elżbieta Zybert (Sveučilište u Varšavi / University of Warsaw)

Funkcija knjige i Knjižnica za etničke manjine u Srednjoj Europi (Poljska)
The Role of the Book and the Library for Ethnic Minorities in Central Europe (Poland)

*****
16:00

Rita Calabrese (Sveučilište u Palermu / University of Palermo)

Od dijaspore do židovske nacije: jezik zajedničkog življenja ili jezik mržnje
From Diaspora to Jewish Nation: the Language of Living together and the Language of Hate

16:45

Ivan Ćurković (Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb)

Teorija drame, strukturalizam i opera: primjena nekih književnoteorijskih modela u muzikologiji
Theory of Drama, Structuralism, Opera: Application of Some Literary Theory Models in Musicology

17:30

Završne napomene
Conclusion

Najava

Sveučilište u Zagrebu, Muzička akademija
Hrvatsko muzikološko društvo

Prof. dr. William A. Everett

Sveučilište Missouri, Kansas City, SAD
Član HMD-a

održat će
za studente muzikologije i nastavnike MA, članove Hrvatskog muzikološkog društva i sve druge zainteresirane
sljedeće predavanje:

From Prague to America:

The Life and Work of
Rudolf Friml

(1879-1972)

(Od Praga do Amerike:
život i djelo
Rudolfa Frimla)

Predavanje će biti održano na engleskom jeziku

Muzička akademija
Lučićeva 5
Muzikološki zavod
Ponedjeljak, 2. 6. 2008. god.

18:00 – 19:00 sati

rule08

Dr. William A. Everett profesor je muzikologije i pročelnik Odsjeka za kompoziciju, teoriju glazbe i muzikologiju na Konzervatoriju Sveučilišta Missouri u Kansas Cityju. Studirao je na sveučilištima u Dallasu (SMU) i Lawrenceu (University of Kansas). Sudjelovao je na mnogobrojnim simpozijima u Americi i Europi, a stručne i znanstvene članke objavljuje u nizu časopisa poput American Music, Opera Quarterly, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music i dr. Dosada je objavio četiri knjige: British Piano Trios, Quartets, and Quintets, 1850-1950: A Checklist (2000); The Cambridge Companion to the Musical, ur. (2002; s Paulom R. Lairdom); Sigmund Romberg (2007); Historical Dictionary of the Broadway Musical, ur. (2008; s Paulom R. Lairdom). God. 2008. izlazi mu i knjiga o Rudolfu Frimlu. Profesor Everett je u posljednjih dvadesetak godina sudjelovao i u nizu muzikoloških akcija u Hrvatskoj kao što su simpoziji, predavanja na sveučilištima u Zagrebu i Osijeku, sređivanje glazbenih arhiva (Dubrovnik), istraživanje hrvatske glazbene baštine (I. Zajc) i dr. Pridruženi je član Hrvatskog muzikološkog društva.

Arhiv

Razne objave, najave i sl. – Arhiv

Razne objave, najave i sl. – Arhiv


Susreti

HRVATSKI GLAZBENI ZAVOD i TREĆI PROGRAM HRVATSKOG RADIJA
u suradnji s AUSTRIJSKIM KULTURNIM FORUMOM pozivaju Vas na

KLUPSKI SUSRET S MUZIKOLOGOM BOJANOM BUJIĆEM,
profesorom emeritusom Oxfordskog sveučilišta,

u povodu njegove najnovije knjige Arnold Schönberg
u izdanju Phaidon Press Ltd., London, 2011.
Sudjeluju: Bojan Bujić, Nikša Gligo, Eva Sedak
moderator: Gordana Krpan
Knjižnica „Bogdan Ogrizović“, Preradovićeva 5

ponedjeljak 16. travnja u 20 sati

Snimka razgovora bit će emitirana na Trećem programu Hrvatskog radija
u nedjelju 29. travnja u 20 sati.

rule10

bbujic

Bojan Bujić (1937) studirao je engleski jezik i književnost te muzikologiju u rodnom Sarajevu, a doktorirao je muzikologiju na sveučilištu u Oxfordu. Od 1969. živi u Velikoj Britaniji. Predavao je i bio dirigent sveučilišnog komornog zbora Palestrina na sveučilištu u Readingu, potom bio gost profesor na sveučilištu Cornell u državi New York, SAD i gost predavač na postdiplomskom studiju estetike glazbe na King’s Collegeu u Londonu. Od 1978. do umirovljenja 2005. bio je profesor muzikologije na glazbenom fakultetu i Magdalene Collegeu u Oxfordu.

Glavna su područja njegova rada glazba u Engleskoj, Italiji i Dalmaciji od 14. do 17. stoljeća, estetika glazbe i glazba 20. stoljeća. Njegovo zaniman je za Schönberga inspirirano je dvojicom skladateljevih nekadašnjih učenika: Miroslavom Spillerom, jednom od Bujićevih učitelja u Sarajevu i njegovim oxfordskim mentorom Egonom Welleszom, emigranstkim skladateljom iz Beča i prvim Schönbergovim biografom.

bezic

HRVATSKO MUZIKOLOŠKO DRUŠTVO

s tugom javlja
da je u subotu, 9. siječnja 2010. u 81. godini preminuo njegov zaslužni član, istaknuti etnomuzikolog i dugogodišnji sveučilišni profesor

akademik JERKO BEZIĆ

Pogreb će biti na zagrebačkom groblju Mirogoj u srijedu, 13. siječnja 2010. u 15 sati.

Počivao u miru!

INSTITUT ZA ETNOLOGIJU I FOLKLORISTIKU,HRVATSKO MUZIKOLOŠKO DRUŠTVO,KLUB HRVATSKOG ETNOLOŠKOG DRUŠTVAiMUZIČKA AKADEMIJA ZAGREB – ODSJEK ZA MUZIKOLOGIJUPozivaju Vas na predavanje koje će održati

JASMINA TALAM

u utorak, 20. 1. 2009. u 17.30 sati

učionica L-7 , Lučićeva 5

(Muzička akademija, ZAGREB)

NARODNI MUZIČKI INSTRUMENTI U BiH

rule08

Mr. sc. Jasmina Talam (FBiH) zaposlena je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu na Odsjeku za muzikologiju i etnomuzikologiju i u Institutu za muzikologiju. Muzičku akademiju u Sarajevu diplomirala je pod mentorstvom dr. Vinka Krajtmajera s temom “Ilahije i salavati derviša nakšibendijskog reda u Vukeljićima kod Fojnice” te magistrirala s temom “Kordofoni instrumenti tipa dugovrate leute u BiH”. Tema predavanja u okviru je rada na doktorskoj disertaciji.

Urednica je Zbornika VI. međunarodnog simpozija Muzika u društvu, objavljuje u časopisima Muzika, Narodna umjetnost, sudjeluje na međunarodnim i domaćim skupovima, te drži gostujuća predavanja na Filozofskom fakultetu u Ljubljani.

Razno

Jerko Bezić

Jerko Bezić

bezicJerko Bezić se rodio 10. lipnja 1929. u Kranju (Slovenija). Školovao se u Zagrebu i Zadru, a u Ljubljani je studirao etnologiju i muzikologiju, koju je diplomirao 1956. Dok se u diplomskom radu bavio proučavanjem glazbenog kazališta u Zadru u 19. stoljeću, tema njegove doktorske disertacije bila je usmjerena prema istraživanju glagoljaškog pjevanja, što je postalo jednim od Bezićevih područja od posebnog interesa. Disertaciju je obranio 1970. godine u Ljubljani pod mentorstvom Dragotina Cvetka. Već 1964. godine pozvan je da na mjesto umirovljenog Vinka Žganeca preuzme mjesto etnomuzikologa na Institutu za narodnu umjetnost (danas: Institut za etnologiju i folkloristiku), gdje je ostao do umirovljenja 1999. godine. Zahvaljujući intenzivnoj nastavnoj djelatnosti na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije sveučilišta u Zagrebu, odgojio je brojne etnomuzikologe, među kojima i dio tima danas zaposlenog u Institutu. Interesom za terenski rad «zarazio» se još za vrijeme studija, a takvim se istraživanjima i dalje sustavno bavio, proučavajući tradicijsku glazbu u Dalmaciji, Dalmatinskoj Zagori, Slavoniji, ali i u Gradišću i u okolici Bratislave. Njegovi su radovi, objavljeni u brojnim autorskim i uredničkim publikacijama, donijeli bitne pomake u formiranju i razvijanju etnomuzikologije u Hrvatskoj i njezinom primjernom reprezentiranju u inozemstvu.

Godine 1980. izabran je za člana suradnika, 1988. za izvanrednog člana, a 1991. za redovitog člana Jugoslavenske (danas Hrvatske) akademije znanosti i umjetnosti, gdje je obnašao više dužnosti. Godine 1992. pripadao je skupini muzikologa koja je osnovala Hrvatsko muzikološko društvo. Godine 1999. Društvo mu je uz 70. rođendan posvetilo svečani zbornik (ur. N. Ceribašić i G. Marošević), a 2008. godine dodijelilo mu je «Nagradu Dragan Plamenac» za životno djelo.

Do zadnjih trenutaka aktivan, bio je uvijek spreman preuzeti obaveze i pomoć, katkada i iznad svojih snaga. Kao takav, profesor Bezić bit će trajno sačuvan u sjećanjima studenata i kolega.

Arhiv

Predavanja

Predavanja

Arhiv najava održanih predavanja.


MUZIČKA AKADEMIJA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Odsjek za muzikologiju

i

HRVATSKO MUZIKOLOŠKO DRUŠTVO

pozivaju Vas na predavanje što će u utorak, 24. 5 2011. u 12 sati održati

Prof. dr. William A. Everett

(gost predavač preko Fulbrightova programa)

University of Missouri at Kansas City

Kansas City, SAD/USA

Predavanje će se održati na engleskom jeziku u zgradi Muzičke akademije u Lučićevoj, u prostoriji L9:

Current trends on Broadway
(Najnoviji trendovi na Broadwayu)

Prof. Everett će za studente Muzičke akademije održati i slijedeća predavanja (u L9):

  • Četvrtak / Thursday, 26. 5. 2011: 9:30-11:00

    Aesthetic considerations in early 20th-century American musical theatre:

    revue, musical comedy, and operetta (Estetička razmatranja u američkom glazbenom teatru početkom 20. stoljeća)

  • Četvrtak / Thursday, 26. 5. 2011: 18:30-20:00

    Rodgers and Hammerstein and the envisioning of an American musical theatre aesthetic (Rodgers i Hammerstein i zamišljanje jedne američke glazbenoteatarske estetike)

  • Utorak / Tuesday, 31. 5. 2011: 12:00-13:30

    Sondheim and the art of creativity (Sondheim i umjetnost stvaranja)

  • Četvrtak/Thursday, 2. 5. 2011: 18:30-20:00

    The State of the American Musical at the Turn of the 21st Century: Art, Commerce, and Spectacle (Stanje američkog musicala na prijelazu u 21. stoljeće: umjetnost, trgovina i spektakl)

Dr. William A. Everett profesor je muzikologije i pročelnik Odsjeka za kompoziciju, teoriju glazbe i muzikologiju na Konzervatoriju Sveučilišta Missouri u Kansas Cityju. Studirao je na sveučilištima u Dallasu (SMU) i Lawrenceu (University of Kansas). Sudjelovao je na mnogobrojnim simpozijima u Americi i Europi, a stručne i znanstvene članke objavljuje u nizu časopisa poput American Music, Opera Quarterly, IRASM i dr. Dosada je objavio pet knjiga: British Piano Trios, Quartets, and Quintets, 1850-1950: A Checklist (2000); The Cambridge Companion to the Musical, ur. (2002; s Paulom R. Lairdom); Sigmund Romberg (2007); Historical Dictionary of the Broadway Musical, ur. (2008; s Paulom R. Lairdom), a 2008. objavljena mu je knjiga o Rudolfu Frimlu. Profesor Everett je u posljednjih dvadesetak godina sudjelovao i u nizu muzikoloških akcija u Hrvatskoj kao što su simpoziji, predavanja na sveučilištima u Zagrebu i Osijeku, sređivanje glazbenih arhiva (Dubrovnik), istraživanje hrvatske glazbene baštine (I. Zajc) i dr. Redoviti je član Hrvatskog muzikološkog društva.


MUZIČKA AKADEMIJA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Odsjek za muzikologiju i Odsjek za gudačke instrumente i gitaru

i

HRVATSKO MUZIKOLOŠKO DRUŠTVO

pozivaju Vas na četverodnevni seminar što će ga od 29. 3. do 1. 4. 2011. održati

Prof. Marc Vanscheeuwijck

Director, Collegium Musicum – Voditelj ansambla Collegium musicum

Chair of Musicology and Ethnomusicology – Pročelnik za muzikologiju i etnomuzikologiju

University of Oregon, School of Music, Eugene, OR, U.S.A. – Sveučilište u Oregonu, Eugene (SAD)

Seminar na engleskom jezicu održat će se u zgradi Muzičke akademije u Lučićevoj, u prostoriji L5, prema sljedećem rasporedu:

  • Utorak, 29. 3. 2011. od 15.00 do 18.00

    Music in the Bologna Church of San Petronio: Architecture, Acoustics and Their Impact on Compositional Techniques in the Late 17th Century

    Glazba u crkvi San Petronio u Bologni: arhitektura, akustika i njihov utjecaj na skladateljske tehnike u kasnom 17. stoljeću

    (predavanje)

  • Srijeda, 30. 3. 2011. od 15.00 do 18.00

    Historical Performance Practice of 17th-18-19th-Century Music – Part I

    Povijesna izvedbena praksa glazbe 17., 18. i 19. stoljeća – I. dio

    (rad sa studentima)

  • Četvrtak, 31. 3. 2011. od 15.00 do 18.00

    Historical performance practice of 17th-18-19th-century music – Part II

    Povijesna izvedbena praksa glazbe 17., 18. i 19. stoljeća – II. dio

    (rad sa studentima)

  • Petak, 1. 4. 2011. od 15.00 do 18.00

    Galant style

    Galantni stil

    (predavanje)

Prof. Marc Vanscheeuwijck predaje sviranje baroknog violončela i muzikološke predmete na Sveučilištu u Oregonu. Studirao je violončelo i komornu glazbu na konzervatorijima u Bruggeu i Gentu, a na tamošnjem je sveučilištu studirao i povijest umjetnosti, romanske jezike i pedagogiju, te stekao doktorat iz muzikologije. U središtu je njegova istraživačkog interesa glazba kasnog 17. stoljeća u Bologni, te povijest i repertoar basovskih violinskih instrumenata. Često nastupa i snima s renomiranim ansamblima za izvođenje barokne glazbe, kao što su Cappella Musicale di San Petronio (Bologna), More Maiorum i Les Muffatti (oba iz Belgije), Arcangeli Baroque Strings (Berkeley) i New York State Baroque (Ithaca, NY).


MUZIČKA AKADEMIJA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Odsjek za muzikologiju i Odsjek za gudačke instrumente i gitaru, uz potporu Hrvatskog muzikološkog društva pozivaju Vas na trodnevni seminar što će ga održati

Prof. Marc Vanscheeuwijck

University of Oregon, Eugene (Oregon, SAD)

Seminar će se održati u zgradi Muzičke akademije u Lučićevoj, u prostoriji L5, prema sljedećem rasporedu:

  • Ponedjeljak, 17. 5. od 15.00 do 18.00

    In search of the Baroque ”Violoncello” / U potrazi za baroknim ”violončelom” (predavanje i demonstracija)

  • Utorak, 18. 5. od 15.00 do 18.00

    Leopold Mozart’s violin treatise and mid-18th-century performance practice / Violinski traktat Leopolda Mozarta i izvedbena praksa sredinom 18. stoljeća

    (rad sa studentima)

  • Srijeda, 19. 5. od 15.00 do 18.00

    Musical rhetoric as key to performance practice of Baroque music / Glazbena retorika kao ključ za izvedbenu praksu barokne glazbe

    (rad sa studentima)

Prof. Marc Vanscheeuwijck predaje sviranje baroknog violončela i muzikološke predmete na Sveučilištu u Oregonu. Studirao je violončelo i komornu glazbu na konzervatorijima u Bruggeu i Gentu, a na tamošnjem je sveučilištu studirao i povijest umjetnosti, romanske jezike i pedagogiju, te stekao doktorat iz muzikologije. U središtu je njegova istraživačkog interesa glazba kasnog 17. stoljeća u Bologni, te povijest i repertoar basovskih violinskih instrumenata. Često nastupa i snima s renomiranim ansamblima za izvođenje barokne glazbe, kao što su Cappella Musicale di San Petronio (Bologna), More Maiorum i Les Muffatti (oba iz Belgije), Arcangeli Baroque Strings (Berkeley) i New York State Baroque (Ithaca, NY).

Najava
Odsjek za muzikologiju Muzičke akademije i

Hrvatsko muzikološko društvo

imaju čast pozvati Vas na predavanja

Prof. dr. Wernera Jauka

Institut za muzikologiju Sveučilišta Karl Franz, Graz

Oba predavanja održat će se na Muzičkoj akademiji u

Zagrebu, Lučićeva 5, u prostoriji L9,

u četvrtak, 12. 11. 2009, u 13.00 sati

(Sistematska) muzikologija kao empirijska znanost o kulturi: Metodološki zasnovan ideološki okret

u petak, 13. 11. 2009, u 12.00 sati

Glazba – medijatizirana pojava

Predavanja će biti na engleskom jeziku.

Prof. dr. Werner Jauk (1953) studirao je psihologiju, pedagogiju i filozofiju na Sveučilištu u Grazu, završavajući studij radnjom o glazbi i kibernetici. Predavao je eksperimentalnu estetiku na Institutu za istraživanje vrednovanja Visoke škole za glazbu i scenske umjetnosti u Grazu, a od 1995. predaje sistematsku muzikologiju na Sveučilištu u Grazu. Godine 1986. utemeljio je ”grelle musik”, platformu za eksperimentalne forme akustičkih i vizualnih umjetnosti. Od 1990. više je puta studijski boravio u pariškom IRCAM-u. Sudjelovao je kao član međunarodnog žirija nagrade Ars electronica za kompjutorsku glazbu. Aktivan je i kao glazbenik.

Najava
Odsjek za muzikologiju Muzičke akademije i

Hrvatsko muzikološko društvo

imaju čast pozvati Vas na predavanja

Prof. dr. Bojana Bujića

Magdalen College, University of Oxford

Oba predavanja održat će se na Muzičkoj akademiji u

Zagrebu, Lučićeva 5, u prostoriji L9,

u utorak, 6. 10. 2009, u 12.00 sati

Lionardo Salviati i intelektualna pozadina firentinske opere

u srijedu, 7. 10. 2009, u 12.00 sati

Izazovi jedne biografije: Arnold Schönberg u 55 tisuća riječi

Prof. dr. Bojan Bujić (1937) završio je u Sarajevu studij engleskog jezika i književnosti, te diplomirao muzikologiju na Muzičkoj akademiji. Doktorat iz muzikologije stekao je na Sveučilištu u Oxfordu. Kraće je vrijeme predavao na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, gdje je osnovao i vodio ansambl za ranu glazbu Musica rediviva. Od 1969. predavao je u Velikoj Britaniji, i to najprije na sveučilištu u Readingu, potom na King’s Collegeu u Londonu, te od 1978. na Magdalen Collegeu u Oxfordu. Glavna su područja njegova rada engleska i talijanska glazba 14. stoljeća, glazba u Italiji i Dalmaciji u 16. i 17. stoljeću, te estetika glazbe.

Sveučilište u Zagrebu, Muzička akademija

Hrvatsko muzikološko društvo

Prof. dr. Leon Stefanija

Odsjek za muzikologiju, Filozofski fakultet,

Sveučilište u Ljubljani

održat će
za studente muzikologije i nastavnike MA, članove Hrvatskog muzikološkog društva i sve druge zainteresirane
sljedeće predavanje:

Najava

Petak, 20. 3. 2009.

Muzička akademija, Zavod za sistematsku muzikologiju,

Lučićeva 5 (I. kat), Zagreb

12:00 – 13:00 sati

Analiza analize. Nekoliko natuknica

U povodu objavljivanja hrvatskog prijevoda knjige

Metode analize glazbe (2008)

u izdanju Hrvatskog muzikološkog društva

Uvodno predstavljanje:

Doc. dr. sc. Dalibor Davidović

Predavanje će biti održano na hrvatskom jeziku

(Uz predavanje bit će organizirana prigodna prodaja knjige uz popust)

Leon Stefanija (Ljubljana)

Analiza analize – nekoliko natuknica

Kada se neka tema ukoriči u knjigu, u mogućnosti je postati nešto na što se svatko može osloniti, bez obzira zauzimamo li pritom kritički ili pozitivan stav spram sadržaja. Metodologija analize glazbe jedna je od takvih tema, koja je u korice dospjela nedavno, tek nakon drugog svjetskog rata, da bi već krajem 1980ih godina postala “sumnjivom” disciplinom: analiza glazbe preširoko je područje, što ga pokriva čitava muzikologija i još pokoja humanistička disciplina (djelomice čak i neke prirodoslovne znanosti), dok je analiza glazbenog sloga preusko glazbenoteoretsko polje, kojem su vičniji skladatelji nego muzikolozi. Upravo na tom “brisanom prostoru” između analize glazbe s jedne strane, koju možemo suziti na analizu glazbenog djela, i analize glazbenog sloga s druge strane, mogu se sagledati kako ishodišta, tako i ciljevi muzikološke analize. U sažetoj bih formi želio komentirati polazišta i ciljeve analize glazbe, na koje moja knjiga Metode analize glazbe želi u cjelini i upozoriti.

Leon Stefanija (1970) muzikologiju je studirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, gdje je i zaposlen u svojstvu izvanrednog profesora. Njegovi se radovi kreću u širokom rasponu, obuhvaćajući epistemologiju istraživanja glazbe, psihologiju i sociologiju glazbe, te glazbu 20. stoljeća. Autor je dviju knjiga (O glazbeno novom: O slovenskoj instrumentalnoj glazbi zadnje četvrtine 20. stoljeća, 2001; Metode analize glazbe: Povijesno-teorijski ocrt, 2004), brošure Računalno poduprto poučavanje glazbe (2006), te brojnih znanstvenih i stručnih članaka. U izradi su Pojmovnik teorije glazbe (zajedno s Nicom Schülerom), kao i uvod u sociologiju glazbe. Knjiga Metode analize glazbe objavljena je 2008. i u hrvatskom prijevodu u izdanju Hrvatskog muzikološkog društva.


INSTITUT ZA ETNOLOGIJU I FOLKLORISTIKU,

HRVATSKO MUZIKOLOŠKO DRUŠTVO,

KLUB HRVATSKOG ETNOLOŠKOG DRUŠTVA

i

MUZIČKA AKADEMIJA ZAGREB – ODSJEK ZA MUZIKOLOGIJU

Pozivaju Vas na predavanje koje će održati

JASMINA TALAM

u utorak, 20. 1. 2009. u 17.30 sati

učionica L-7 , Lučićeva 5

(Muzička akademija, ZAGREB)

NARODNI MUZIČKI INSTRUMENTI U BiH

Mr. sc. Jasmina Talam (FBiH) zaposlena je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu na Odsjeku za muzikologiju i etnomuzikologiju i u Institutu za muzikologiju. Muzičku akademiju u Sarajevu diplomirala je pod mentorstvom dr. Vinka Krajtmajera s temom “Ilahije i salavati derviša nakšibendijskog reda u Vukeljićima kod Fojnice” te magistrirala s temom “Kordofoni instrumenti tipa dugovrate leute u BiH”. Tema predavanja u okviru je rada na doktorskoj disertaciji.

Urednica je Zbornika VI. međunarodnog simpozija Muzika u društvu, objavljuje u časopisima Muzika, Narodna umjetnost, sudjeluje na međunarodnim i domaćim skupovima, te drži gostujuća predavanja na Filozofskom fakultetu u Ljubljani.

Najava

 

INSTITUT ZA ETNOLOGIJU I FOLKLORISTIKU,
HRVATSKO MUZIKOLOŠKO DRUŠTVO I
HRVATSKO ETNOLOŠKO DRUŠTVO

Pozivaju Vas na predavanja koja će održati

PHILIP V. BOHLMAN

 

  • četvrtak, 15.5.2008. u 19 sati

    auditorij Židovske općine Zagreb, Palmotićeva 16

    (U suradnji sa ŽIDOVSKOM OPĆINOM ZAGREB)

    Jewish Music in the Age of Revival

  • petak, 16.5.2008. u 13 sati

    Institut za etnologiju i folkloristiku, Šubićeva 42, V. kat

    Johann Gottfried Herder and the Making of Epic Europe

  • subota, 17.5.2008. u 11 sati

    Institut za etnologiju i folkloristiku, Šubićeva 42, V. kat

    Utopia, Heterotopia, and the Music of the Mediterranean Metropole

Jezik predavanja – engleski.

više…

INSTITUT ZA ETNOLOGIJU I FOLKLORISTIKU, HRVATSKO MUZIKOLOŠKO DRUŠTVO

i

HRVATSKO ETNOLOŠKO DRUŠTVO POZIVAJU VAS



na predavanja

koja će

U UTORAK, 11. OŽUJKA 2008.

u knjižnici

INSTITUTA ZA ETNOLOGIJU I FOLKLORISTIKU

Šubićeva 42

s početkom u 13 SATI

održati

Gerda Lechleitner

i

Franz Lechleitner

JEZIK PREDAVANJA – ENGLESKI

Gerda Lechleitner
(Beč)

Recording and documenting sound:

The history of the Phonogrammarchiv in Vienna

Dr. GERDA LECHLEITNER studirala je muzikologiju i psihologiju na Sveučilištu u Beču. Od 1979. – 1986. g. radi pri Institutu za akustička istraživanja Austrijske akademije znanosti, a nakon toga je uključena u različite projekte. Od 1996. g. urednica je CD serije “Sound documents from the Phonogrammarchiv of the Austrian Academy of Sciences – the complete historical collections 1899-1950” i kustosica je povijesnih zbirki.

U suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku priprema izdavanje povijesnih snimki hrvatske glazbene (i pripovjedačke) baštine.

 

Franz Lechleitner
(Beč)

The Phonogrammarchiv’s way from analog to digital

Dipl. ing. FRANZ LECHLEITNER završio je studij na Tehničkom sveučilištu u Beču 1973. g., stekavši diplomu inženjera za komunikacije. Od 1973. g. do umirovljenja, 2004. g., bio je zadužen za tehnički laboratorij Phonogrammarchiva Austrijske akademije znanosti. U svom se arhivskom radu posvetio presnimavanju zvuka s historijskih mehaničkih nosača zvuka. Konstruirao je 1985. g. stroj za reprodukciju cilindara, koji se stalno usavršava. S tim se strojem uključio u različite projekte presnimavanja u Nizozemskoj, Izraelu, Njemačkoj, Slovačkoj i Latviji. Od 2005. g. konzultant je Phonogrammarchiva. Član je AES austrijske sekcije.
Arhiv, IRASM

IRASM

IRASM

  1. ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS  –  IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI

ALBERSHEIM,
Gerhard: On the Psychology of Music (Sažetak: O psihologiji glazbe),
IV/2 (1973) 213-227.

ALFONSO-GOLDFARB,
Ana Maria – BROMBERG, Carla: A Preliminary Study of the Origin of Music
in Cinquecento Musical Treatises (Sažetak: Uvodna studija o podrijetlu
glazbe u glazbenim traktatima 16. stoljeća), 41/2 (2010) 161-183.

ANASTASIU,
Ioana – LORENZO, Oswaldo – HERRERA, Lucía: Social Duffusion of
Music in Spain Through the Popular Press (Sažetak: Društveno širenje
glazbe u Španjolskoj putem popularnog tiska), 38/1 (2007) 71-89.

APPEL,
Bernhard: Grossstädtische Wahrnehmungsmuster in Gustav Mahlers Symphonien. Ein soziologischer
Versuch (Summary: Urban Big-City Views as Elements of Gustav Mahler’s
Symphonies; Sažetak: Uzorak velegradskog shvaćanja u simfonijama Gustava
Mahlera), 16/1 (1985) 87-102.

ARBO, Alessandro:
Entendre comme. Réflexions sur un thème de Wittgenstein (Summary:
«Hearing (Something) as». Comments on a Wittgenstein’s Remark; Sažetak:
Čuti kao. Razmišljanja na jednu Wittgensteinovu temu), 33/2 (2002) 149-169.

ARBO,
Alessandro: Herméneutique de la musique? (Summary: Hermeneutics of
Music?; Sažetak: Hermeneutika glazbe?), 31/1 (2000) 53-66.

ARCE,
Daniel Mendoza de: Contemporary Sociological Theories and the Sociology of
Music (Summary: Suvremene sociološke teorije i sociologija glazbe), V/2
(1974) 232-249.

ARNOLD,
Ben: Music, Meaning, and War: The Titles of War Compositions (Sažetak:
Glazba, značenje, rat: naslovi ratnih kompozicija), 22/1 (1991) 19-28.

AUDBOURG-POPIN,
Marie-Danielle: La place de la musique dans un manuel d’enseignement général:
le Paedagogus de Thomas Freigius (Summary: The Place of Music in
a Manual of General Education: The Paedagogus by Thomas Freigius; Sažetak:
Mjesto glazbe u jednom udžbeniku opća nastave: Paedagogus Thomasa
Freigiusa), 24/1 (1993) 45-57.

BABAOUĞLU
BALKIŞ, Lale: Definig the Turk: Construction of Meaning in Operatic
Orientalism (Sažetak: Definiranje Turčina: konstruiranje značenja u
opernom orijentalizmu), 41/2 (2010) 185-193.

BAČIĆ,
Marcel: Klangraum – Raumklang (Summary: The Space of Music – Music of Space;
Sažetak: Prostor glazbe – glazba prostora, 11/2 (1980) 197-217.

BAILEY,
Candace: Orlando Gibbons, Keyboard Music, and the Beginnings of the Baroque:
New Considerations of a Musical Style (Sažetak: Orlando Gibbons, glazba
za instrumente s tipkama i početci baroka: nova razmatranja o glazbenom stilu),
37/2 (2006) 135-156.

BAIN,
David Lance: An Oblique Introduction into the Music of Africa (Sažetak:
Jedan posredni uvod u glazbu Afrike), 14/1 (1983) 23-31.

BARRON,
Lee – INGLIS, Ian: (Re)constructing the Carnival: Continuity and Change
in Contemporary British Popular Music (Sažetak: (Re)konstrukcija
karnevala: kontinuitet i

promjene u suvremenoj britanskoj popularnoj glazbi), 33/1 (2002) 95-112.

BARRY,
Barbara R.: In Adorno’s Broken Mirror: Towards a Theory of Musical Reproduction
(Sažetak: U Adornovu slomljenom zrcalu: prema teoriji glazbene
reprodukcije), 40/1 (2009) 81-98.

BARRY,
Barbara R.: Chronicles and Witnesse: A Survivor from Warsaw through
Adorno’s Broken Mirror (Sažetak: Kronike i svjedoci: Preživjeli iz
Varšave kroz Adornovo slomljeno zrcalo), 41/2 (2010) 265-291.

BAUER,
Hans-Joachim: Statistik, eine objektive Methode zur Analyse von Kunst? (Summary:
Statistics as an Objective Method of Art Analysis?; Sažetak: Statistika,
objektivna metoda analize umjetnosti?), VII/2 (1976) 249-263.

BEAUD,
Paul: Musiques, Masses, Minorités, Marginaux (Summary: Kinds of Music,
the           Masses, Minorities and Fringe Groups; Sažetak: Muzika,
mase, manjina, periferne grupe), V/1 (1974) 155-167.

BEAUFILS,
Marcel: Musique et nuit (Sažetak: Muzika i noć), I/1 (1970) 69-82.

BEK,
Josef: Die tschechische Musik-Avantagarde (Summary: Czech Music
Avant-garde; Sažetak: Češka glazbena avangarda), 14/1 (1983) 79-92.

BENIĆ ZOVKO,
Marija: Twelve-Tone Technique and Its Forms: Variation Techniques of Arnold
Schoenberg’s Variations for Orchestra Op. 31 (Sažetak:
Dvanaesttonska tehnika i njezine forme: varijacijske tehnike u Varijacijama
za orkestar op. 31 Arnolda Schönberga), 38/1 (2007) 39-53.

BENITEZ,
Joaquim M.: Avant-garde or Experimental? Classifying Contemporary Music (Sažetak:
Avangardno ili eksperimentalno? Klasificiranje suvremene glazbe, IX/1 (1978)
53-77.

BERGAMO, Marija:
Versuch zum musikalisch Nationalen (Summary: Some Ideas about the
National in Music; Sažetak: Promišljanje o glazbeno nacionalnom), 20/2
(1989) 169-181.

BERGER,
Gertrud: Die historische Dimension im musikphilosophischen Denken von Andreas
Liess und Theodor W. Adorno (Sažetak: Historijska dimenzija u
muzičko-filozofskom mišljenju Andreasa Liessa i Th. W. Adorna), II/1 (1971)
5-35.

BERTHIER,
Nicole: L’amateur de musique. Une approche sociologique (Summary: The
Amateur in Music. A Sociological Approach; Sažetak: Ljubitelj glazbe.
Sociološki pristup), VIII/1 (1977) 23-38.

BEZIĆ,
Jerko: Die Akkulturation als eine Fortbestandsmöglichkeit der Volksmusik (Summary:
Acculturation as a Possibility for the Survival of Folk Music; Sažetak:
Akulturacija kao mogućnost daljeg življenja folklorne glazbe), V/1 (1974)
209-215.

BIRENBAUM-CARMELI,
Daphna: Overtones: The Social World of the Israeli Philharmonic Orchestra (+
Sažetak), 22/1 (1991) 81-98.

BLAUKOPF,
Kurt: Musical Institutions in a Changing World (Sažetak: Glazbene
ustanove u svijetu koji se mijenja), III/1 (1972) 35-42.

BLAUKOPF,
Kurt: Tonsysteme und ihre gesellschaftliche Geltung in Max Webers
Musiksoziologie (Sažetak: Tonski sustavi i njihov društveni značaj u
sociologiji muzike Maxa Webera), I/2 (1970) 159-167.

BLAUKOPF,
Kurt: Westernisation, Modernisation, and the Mediamorphosis of Music (first
published in: / prvi put objavljeno u: International Review of the
Aesthetics and Sociology of Music, 20/2 (1989) 183-192) (Sažetak:
Pozapadnjenje, modernizacija i mediamorfoza glazbe), 25/1-2 (1994) 337-345.

BLAŽEKOVIĆ,
Zdravko: Einige musikalische Ereignisse im Zagreb der sechziger und siebziger
Jahre des 19. Jahrhunderts in ihrer Abhängigkeit von den politischen
Verhältnissen (Summary: Certain Events in the Zagreb Music World of the
1860s and 70s as Dependent on the Political Situation; Sažetak: Neka
glazbena događanja u Zagrebu šezdesetih i sedamdesetih godina 19. stoljeća u ovisnosti
od političkih prilika), 18/1 (1987) 31-50.

BLAŽEKOVIĆ,
Zdravko: The Economic Position of Zagreb Musicians in the Sixties and Seventies
of the Nineteenth Century (Sažetak: Materijalni položaj zagrebačkih glazbenika
druge polovice 19. stoljeća), 15/2 (1984) 129-140.

BONTINCK,
Irmgard: Mass Media and New Types of Youth Music. Methodological and
Terminological Problems (first published in: / prvi put objavljeno u: International
Review of the Aesthetics and Sociology of Music, VI/1 (1975) 47-56) (Sažetak:
Masovni mediji i nove vrste omladinske glazbe. Metodološki i terminološki
problemi), 25/1-2 (1994) 165-174.

BOOTH,
Gregory D.: Traditional Practice and Mass Mediated Music in India (Sažetak:
Tradicionalna praksa i glazba posredovana masovnim medijima u Indiji), 24/2
(1993) 159-174.

BOSE,
Madelon: The Sound and the Theory. A Novel Look at Word and Music (Sažetak:
Zvuk i teorija. Novi pogled na riječ i glazbu), X/1 (1979) 57-71.

BRIX,
Lothar: Gedanken zur Musiksoziologie (Summary: Some Thoughts about the
Sociology of Music; Sažetak: Razmišljanja o sociologiji glazbe), IX/2
(1978) 311-345.

BROMBERG,
Carla – ALFONSO-GOLDFARB, Ana Maria: A Preliminary Study of the Origin
of Music in Cinquecento Musical Treatises (Sažetak: Uvodna studija o
podrijetlu glazbe u glazbenim traktatima 16. stoljeća), 41/2 (2010) 161-183.

BROOK,
Barry S.: The Symphonie Concertante: Its Musical and Sociological Bases (first
published in: / prvi put objavljeno u: International Review of the Aesthetics
and Sociology of Music,  VI/1 (1975) 9-28) (Sažetak: Koncertantna
simfonija: glazbene i sociološke osnove) , 25/1-2 (1994) 131-148.

BROWN,
Leslie Ellen: Thomas Reid and the Reception of Music: Sense vs. Reason (Sažetak:
Thomas Reid i glazbeno primalaštvo: osjećaj protiv razuma), 20/2 (1989)
121-140.

BUCH,
Esteban: Critique de la faculté de juger de la Musique (Summary: Kant’s Critique
of Judgement on Music; Sažetak: Kantova Kritika rasudne moći
o glazbi), 24/1 (1993) 59-68.

BUELOW,
George J.: Originality, Genius, Plagiarism in English Criticism of the
Eighteenth Century (Sažetak: Originalnost, genij i plagijatorstvo u
engleskoj kritici u 18. stoljeću), 21/2 (1990) 117-128.

BUETTNER,
Stewart: Cage (Sažetak: Cage), 12/2 (1981) 141-151.

BUJIĆ,
Bojan: Josquin, Leonardo, and the Scala Peccatorum (Sažetak:
Josquin, Leonardo i Scala Peccatorum), IV/2 (1973) 145-163.

BUJIĆ,
Bojan: «Navigating through the Past»: Issues Facing an Historian of Music in
Bosnia (Sažetak: «Plovljenje po prošlosti»: problemi s kojima se susreće
historičar glazbe u Bosni), 37/1 (2006) 67-84.

BUŽAROVSKI,
Dimitrije: Generative Ideas in the Aesthetics of Music (Sažetak:
Generativne ideje u estetici glazbe), 17/2 (1986) 163-184.

CALKINS,
Susan: Modernism in Music and Erik Satie’s Parade (Sažetak:
Modernizam u glazbi i Parade Erika Satiea), 41/1 (2010) 3-19.

CAMARA,
Evandro – DASILVA, Fabio B.: Music and Society in Brazil: the Recent
Experience (Sažetak: Glazba i društvo u Brazilu: suvremeno iskustvo),
15/1 (1984) 15-29.

CANGUILHEM,
Philippe: Tel père, tel fils? Les opinions esthétiques de la famille
Galilei (Summary: Father and Son: Aesthetic Views of the Galilei Family;
Sažetak: Kakav otac takav sin? Estetički nazori obitelji Galilei), 23/1
(1992) 27-42.

CARLTON,
Richard A.: Changes in Status and Role-Play: The Musician at the End of the
Eighteenth Century (Sažetak: Promjene u statusu i ulozi: glazbenik
krajem osamnaestog stoljeća), 37/1 (2006) 3-16.

CARLTON,
Richard A.: Florentine Humanism and the Birth of Opera: The Roots of Operatic
«Conventions» (Sažetak: Firentinski humanizam i rođenje opere: korijeni
opernih «konvencija»), 31/1 (2000) 67-78.

CARLTON,
Richard A.: Folk-Song, Chant, and the English Symphonic Renaissance. A Case
Study of Ethnic Musical Identity (Sažetak: Narodna pjesma, crkveno
pjevanje i engleska simfonijska renesansa. Studij jednog slučaja etničkog
glazbenog identiteta), 24/2 (1993) 129-142.

CARLTON,
Richard A.: Man as a Musical Animal (Sažetak: Čovjek kao glazbena
životinja), 27/1 (1996) 79-86.

CARLTON,
Richard A.: The Pedagogical Dilemma of Expressive Arts (Sažetak:
Pedagoška dilema izražajnih umjetnosti), 30/1 (1999) 15-25.

CARLTON,
Richard A.: The Public Marketing of Music (Sažetak: Javno trženje
glazbe), 26/1 (1995) 123-132.

CARLTON,
Richard A.: The «Satanic» in Opera and in Popular Belief (Sažetak:
«Sotonsko» u operi i popularnom vjerovanju), 35/2 (2004) 139-149.

CARLTON,
Richard A.: The Symphony in Sunset (Sažetak: Simfonija u sumraku), 34/1
(2003) 45-56.

CASTELŌES,
Luiz E.: A Catalogue of Music Onomatopoeia (Sažetak: Katalog glazbene
onomatopeje), 40/2 (2009) 299-347.

CAVALLINI,
Ivano: L’idée d’histoire et d’harmonie du Padre Martini et d’autres penseurs de
son temps (Summary: The Ideas of History and Harmony of Padre Martini
and Other Thinkers of his Age; Sažetak: Ideja povijesti i hramonije kod
Padre Martinija i drugih mislilaca njegova doba), 21/2 (1990) 141-159.

CAZDEN,
Norman: The Definition of Consonance and Dissonance (Sažetak: Određenje
konsonance i disonance), 11/2 (1980) 123-168.

CAZDEN,
Norman: The Systemic Reference of Musical Consonance Response (Sažetak:
Sistemski odnos u prijemljivosti glazbene konsonance), III/2 (1972) 217-245.

CERVANTES,
Xavier: Les arias de comparaison dans les opéras londoniens de Handel:
Variations sur un thème baroque (Summary: The Similar Arias in
Handel’s Operas: Variations on Baroque Theme; Sažetak: Varijacije na
baroknu temu: Aria di Paragone u Händelovim londonskim operama), 26/2
(1995) 147-166.

CHANTLER,
Abigail: Revisiting E. T. A. Hoffmann’s Musical Hermeneutics (Sažetak:
Ponovno razmatranje glazbene hermeneutike E. T. A. Hoffmanna), 33/1 (2002)
3-30.

CHANTLER,
Abigail: The Sturm und Drang Style Revisited (Sažetak: Ponovno
razmatranje pokreta Sturm und Drang),  34/1 (2003) 17-31.

CIPRA,
Milo: Die Analyse im Musikunterricht (Summary: Analysis in Teaching
Music: Informal Notes and Reflections; Sažetak: Analiza u muzičkoj
nastavi: neobavezne primjedbe), V/1 (1974) 85-90.

COESSENS,
Kathleen: Musical Performance and „Kairos“: Exploring the Time and Space of
Atristic Resonance (Sažetak: Glazbena izvedba i kairos:
istraživanje vremena i prostora umjetničke rezonancije), 40/2 (2009) 269-281.

COLLINS,
Timothy A.: Musica secreta strumentali. The Aesthetics and Practice of
Private Solo Instrumental Performance in the Age of Monody (ca. 1580-ca. 1610)
(Sažetak: Musica secreta strumentali. Estetika i praksa privatnih
solističkih izvedbi u razdoblju monodije (oko 1580. – oko 1610)), 35/1 (2004)
47-62.

COLLINS,
Timothy A.: «Reactions Against the Virtuoso». Instrumental Ornamentation
Practice and the Stile Moderno (Sažetak: «Reakcije protiv
virtuoza»: praksa instrumentalne ornamentacije i stile moderno), 32/2
(2002) 137-152.

CORCORAN,
Frank: Two Hardy Referentialists and the Debate on Expression in Music (Sažetak:
Dva smiona referencijalista i rasprava o izrazu u glazbi), 18/2 (1987) 237-245.

CUPERS,
Jean-Louis: Le termes en -isme et les mouvements musicaux (Summary:
Terms Ending in -ism and Musical Movements; Sažetak: «-izmi» i glazbeni
pokreti), II/2 (1971) 231-242.

CVETKO,
Dragotin: Die soziologischen und nationalen Bedingungen für die Wandlungen in
der musikalischen Situation bei den Südslawen im 19. Jahrhundert. Versuch eines
Umrisses (Summary: Sociological and National Conditions of Changes in
the Musical Situation of South Slavs in the Nineteenth Century (An Attempt at a
Survey); Sažetak: Sociološki i nacionalni uvjeti promjena u položaju
muzike kod južnih Slavena u 19. st. (pokušaj pregleda), V/1 (1974) 125-137.

CVETKO, Dragotin: Probleme
und Leistungen der slowenischen Musikwissenschaft (Sažetak: Problemi i
dostignuća slovenske glazbene znanosti), VII/1 (1976) 89-101.

CVETKO,
Dragotin: The Present Relationship between the Historiography of Music in
Eastern and Western Europe (Sažetak: Glazbena historiografija u Istočnoj
i Zapadnoj Europi), IX/2 (1978) 151-160.

CVETKO,
Dragotin: Zum Problem der Wertung der Neuen Musik (Summary: On the
Problem of Evaluating New Music; Sažetak: O problemu vrednovanja nove
glazbe), IV/1 (1973) 5-16.

CYPESS,
Rebecca: The Community as Ethnographer: Views of Classical Music in the
English-Speaking Orthodox Jewish Comunnity (Sažetak: Zajednica kao
etnograf: pogledi na klasičnu glazbu u ortodoksnoj židovskoj zajednici
engleskog govornog izričaja), 41/1 (2010) 117-139.

ČIĆ,
Emil: Das Zwiete Vatikanum und die liturgische Idee über die sakrale Musik in
Kroatien (Summary: The Second Vatican Council and the Liturgical Idea of
Sacral Music in Croatia; Sažetak: Drugi vatikanski koncil i liturgijska
ideja sakralne glazbe u Hrvatskoj), 29/1 (1998) 75-90.

DAHLHAUS,
Carl: Das musikalische Kunstwerk als Gegenstand der Soziologie (first published
in: / prvi put objavljeno u: International Review of the Aesthetics and
Sociology of Music, V/1 (1974) 11-26) (Summary: The Musical Work of
Art as an Object of the Sociology of Music; Sažetak: Glazbeno umjetničko
djelo kao objekt sociologije muzike), 25/1-2 (1994) 115-130.

DAHLHAUS,
Carl: Formästhetik und Nachahmungsprinzip (Summary: Form-Aesthetics and
the Principle of Mimicry; Sažetak: Estetika forme i princip oponašanja),
IV/2 (1973) 165-174.

DAHLHAUS,
Carl: Karl Philipp Moritz und das Problem einer klassischen Musikästhetik (Summary:
Karl Philipp Moritz and the Problem of a Classical Aesthetics of Music; Sažetak:
Karl Philipp Moritz i problem klasične estetike glazbe), IX/2 (1978) 279-294.

DAHLHAUS,
Carl: Soziologische Dechiffrierung von Musik. Zu Theodor W. Adornos
Wagnerkritik (Sažetak: Sociološko tumačenje muzike. Uz Adornovu kritiku
Wagnera), I/2 (1970) 137-147.

DALMONTE,
Rossana: Towards a Semiology of Humour in Music (Sažetak: Prema
semiologiji humora u glazbi), 26/2 (1995) 167-187.

DAMNJANOVIĆ,
Milan: Susanne K. Langer: Die Kunst als symbolische Form. Mit besonderer
Berücksichtigung der Musiktheorie (Summary: Susanne K. Langer: Art as a
Symbolic Form. With a Special Regard to the Theory of Music; Sažetak:
Susanne K. Langer: umjetnost kao simbolička forma sa posebnim osvrtom na
teoriju muzike), 18/2 (1987) 217-236.

DASILVA,
Fabio B.: Misleading Discourse and the Message of Silence. An Adornian
Introduction to Villa-Lobos’ Music (Sažetak: Zavaravajući govor i poruka
tišine. Adornovski uvod u Villa-Lobosa), X/2 (1979) 167-180.

DASILVA,
Fabio B. – CAMARA, Evandro: Music and Society in Brazil: the Recent
Experience (Sažetak: Glazba i društvo u Brazilu: suvremeno iskustvo),
15/1 (1984) 15-29.

DAVIDOVIĆ,
Dalibor: Signs… Fragments… Some Observations on the Music of Milo Cipra
(1906-1985) (Sažetak: Znakovi… fragmenti… Neke napomene uz
glazbu Mila Cipre (1906-1985)), 32/1 (2001) 93-132.

DE CLERCQ,
Jacqueline: Le public des concerts à Bruxelles (Summary: The
Audience of Concerts in Brussels; Sažetak: Koncertna publika u
Bruxellesu), III/1 (1972) 43-60.

DE CLERCQ,
Jacqueline: Les Rencontres Musicales. Une expérience de rénovation du concert (Summary:
«Musical Meetings». An Attempt to Renew the Concert; Sažetak: «Muzički
susreti». Pokušaj obnove koncerta), IV/1 (1973) 69-80.

DE COSTER,
Michel: L’art mass-médiatisé. L’exemple de la musique classique enregistreé (Summary:
The Mass-Mediatized Art. The Example of the Recorded Classical Music; Sažetak:
Umjetnost pod utjecajem masovnih medija. Primjer snimljene klasične glazbe),
VI/2 (1975) 255-268.

DE SURMONT,
Jean-Nicolas: From Oral Tradition to Commercial Industry: The Misunderstood
Path of Popular Song (Sažetak: Od usmene tradicije do komercijalne
industrije: krivo shvaćeni putevi popularne pjesme), 39/1 (2008) 73-92.

DEGIRMENCI,
Koray: On the Pursuit of a Nation: The Construction of Folk and Folk Music in
the Founding Decades of the Turkish Republic (Sažetak: U potrazi za
nacijom: konstrukcija naroda i folklorne glazbe u osnivačkim desetljećima
turske republike), 37/1 (2006) 47-65.

DEGMEČIĆ,
Dunja – POŽGAIN, Ivan – FILAKOVIĆ, Pavo: Music as Therapy (Sažetak:
Glazba kao terapija), 36/2 (2005) 287-300.

DELAERE,
Mark: Mutations in Systems in the Natural Sciences and Music in the First Half of
the Twentieth Century (Sažetak: Mutacije u sistemima u prirodnim
znanostima i glazbi u prvoj polovini 20. stoljeća), 21/1 (1990) 3-28.

DELIÈGE,
Célestin: Indétermination et improvisation (Summary: Indetermination and
Improvisation; Sažetak: Neodređenost i improvizacija), II/2 (1971)
155-191.

DELIÈGE,
Célestin: Les techniques du rétrospectivisme (Summary: Techniques of
Retrospectivism; Sažetak: Tehnike  retrospektivizma), V/1 (1974) 27-41.

DESCHÊNES,
Bruno: Apprécier la musique aujourd’hui (Summary: Appreciation of Music
Today; Sažetak: Ocjenjivanje glazbe danas), 27/2 (1996) 139-154.

DESCHÊNES,
Bruno: Toward an Anthropology of Music Listening (Sažetak: Prema
antropologiji glazbenog slušanja), 29/2 (1998) 135-153.

DIEEN,
Murray: The „Cellist’s Predicament, or Imagination, Ethics, and Musical Performance
(Sažetak: Violončelistova neprilika, ili zamišljaj, etika i glazbeno
izvođenje), 40/2 (2009) 283-297.

DIESEN,
Rolf – HOLEN, Arne – SELVIK, Randi Margrete: Das Musikleben in
einer Landgemeinde (Summary: Musical Culture in a Norwegian Rural
District; Sažetak: Glazbena kultura u jednom seoskom predjelu Norveške),
V/1 (1974) 191-207.

DINEEN,
Murray: Lexicon for a Leftist Aesthetics of Music: Hand Wind’s Chart of the Gesetze
der Kunst (Sažetak: Leksikon ljevičarske estetike glazbe: nacrt
Hansa Winda za zakone umjetnosti), 41/2 (2010) 265-291.

DITZLER,
Kirk: Tradition ist Schlamperei: Gustav Mahler and the Vienna Court
Opera (Sažetak: Tradicija je nemarnost: Gustav Mahler i bečka
dvorska opera), 29/1 (1998) 11-28.

DOLINER,
Gorana: The Folk Idiom in Croatian Music of the 20th Century (Sažetak:
Folklorni idiom u hrvatskoj glazbi 20. stoljeća), 18/1 (1987) 51-73.

DOUBRAVOVÁ,
Jarmila: Musical Semiotics in Czechoslovakia and an Interpersonal Hypothesis of
Music (Sažetak: Glazbena semiotika u Čehoslovačkoj i interpersonalna
hipoteza o glazbi), 15/1 (1984) 31-38.

DOUBRAVOVÁ,
Jarmila: Sound and Structure in Josef Suk’s Zrání (Sažetak: Zvuk
i struktura u skladbi Zrání Josefa Suka), VII/1 (1977) 73-87.

DÖMLING,
Wolfgang: Musikgeschichte als Stilgeschichte. Bemerkungen zum musikhistorischen
Konzept Guido Adlers (Summary: The History of Music as the History of
Styles; Sažetak: Povijest glazbe kao povijest stilova), IV/1 (1973)
35-50.

DUJMIĆ,
Dunja: The Musical Transcendatalism of Charles Ives (Sažetak: Glazbeni
transcendentalizam Charlesa Ivesa), II/1 (1971) 89-95.

DUMBAR-HALL,
Peter: Semiotics as a Method for the Study of Popular Music (Sažetak:
Semiotika kao metoda za proučavanje popularane glazbe), 22/2 (1991) 127-132.

ENGEL, Gerhard:
Zur Aktualität der Musiksoziologie Max Webers (+ Summary; Sažetak), 22/1 (1991)
3-17

ESCAL,
Françoise: Le corps social du musicien (Sažetak: The Social Body of the
Musician; Sažetak: Društveno tijelo glazbenika), 22/2 (1991) 165-186.

ESCAL,
Françoise: Les concertos-pastiches de Mozart, ou la citation comme
procès d’appropriation du discours (Summary: Mozart’s
Concertos-pasticcios. The Citation as a Process of Accommodation to the
Discourse; Sažetak: Mozartovi koncerti-pasticcia. Citat kao proces prilagođavanja
izričaja), 12/2 (1981) 117-139.

ESCAL,
Françoise: Musique et science: D’Alembert contre Rameau (Summary: Music
and Science: D’Alembert vs. Rameau; Sažetak: Glazba i znanost: D’Alembert
protiv Rameaua), 14/2 (1983) 167-190.

ESCAL,
Françoise: Musique et science: D’Alambert contre Rameau (first published in: /
prvi put objavljeno u: International Review of the Aesthetics and Sociology
of Music, 14/2 (1983) 167-190) (Summary: Music and Science:
D’Alambert vs. Rameau; Sažetak: Glazba i znanost: D’Alambert protiv
Rameaua), 25/1-2 (1994) 271-293.

ETZION,
Judith: Spanish Music as Perceived in Western Music Historiography: A Case of
the Black Legend (Sažetak: Percepcija španjolske glazbe u zapadnoj
glazbenoj historiografiji: slučaj crne legende?), 29/2 (1998) 93-120.

ETZKORN,
K. Peter: On Music, Social Structure and Sociology (Sažetak: O glazbi,
društvenoj strukturi i sociologiji), V/1 (1974) 43-49.

EURICH,
Johannes: Sociological Aspects and Ritual Similarities in the Relationship
between Pop Music and Religion (Sažetak: Sociološki aspekti i ritualne
sličnosti u odnosu između pop glazbe i religije), 34/1 (2003) 57-70.

EVERETT,
William A.: National Themes in Scottish Art Music, ca. 1880-1990 (Sažetak:
Nacionalne teme u škotskoj umjetničkoj glazbi od oko 1880. do 1990. godine),
30/2 (1999) 151-171.

EVERETT,
William A.: Opera and National Identity in Nineteenth-Century Croatian and
Czech Lands (Sažetak: Opera i nacionalni identitet u 19. stoljeću u
hrvatskim i češkim zemljama), 35/1 (2004) 63-69.

FABIAN,
Dorottya: The Meaning of Authenticity and the Early Music Movement – A
Historical Review (Sažetak: Značenje autentičnosti i pokret rane glazbe –
povijesni pregled), 32/2 (2001) 153-167.

FABIAN,
Dorottya: The Recording of Joachim, Ysaÿe and Sarasate in Light of Their
Reception by Nineteenth-Century British Critics (Sažetak: Snimke Josepha
Joachima, Eugènea Ysaÿea i Pabla Sarasatea u svijetlu njihove
recepcije kod britanskih kritičara 19. stoljeća), 37/2 (2006) 189-211.

FALTIN,
Peter: Musikalische Bedeutung. Grenzen und Möglichkeiten einer semiotischen
Ästhetik (Summary: The Meaning of Music; Sažetak: Značenje
glazbe), IX/1 (1978) 5-33.

FALTIN,
Peter: Über den Verlust des Subjekts in der neuen Musik. Anmerkungen zum Komponieren
am Ausgang der 70er Jahre (Summary: Remarks on Composing at the End of
the 70s; Sažetak: Napomene o komponiranju pri kraju 70-ih godina), X/2
(1979) 181-198.

FALTIN,
Peter: Über Gegenstand und Sinn der philosophischen Ästhetik (Summary:
On the Object and Sense of Philosophical Aesthetics; Sažetak: O predmetu
i smislu filozofske estetike), 11/2 (1980) 169-195.

FALTIN,
Peter: Widersprüche bei der Interpretation des Kunstwerkes als Zeichen. Drei
monistische Modelle zur Erklärung der Bedeutung von Musik (Summary:
Contradictions in the Interpretation of the Work of Art as a Sign; Sažetak:
Protuslovlja  u interpretaciji umjetničkog djela kao znaka), III/2 (1972)
199-215.

FEDERHOFER,
Hellmut: Karlheinz Stockhausens Mozartdeutung. Ein Beitrag zur Ästhetik
Serieller Musik (Summary: K. Stockhausen’s Interpretation of Mozart. A
Contribution to the Aesthetics of Serial Music; Sažetak: K.
Stockhausenovo tumačenja Mozarta. Prilog estetici serijelne glazbe), VI/2
(1975) 229-240.

FEDERHOFER,
Hellmut: Musikgeschichtsschreibung und Musiksoziologie (Summary: Music
History Writing and Sociology of Music; Sažetak:  Pisanje povijesti
glazbe i sociologija glazbe), 26/2 (1995) 135-146.

FEDERHOFER,
Hellmut: Neue Musik und moderne Demokratie (Summary: New Music and
Modern Democracy; Sažetak: Nova glazba i moderna demokracija), 30/1
(1999) 3-13.

FEDERHOFER,
Hellmut: Theodor W. Adornos Beethoven-Deutung (Sažetak:
Beethoven-Meaning by Theodor W. Adorno; Sažetak: Beethovenovo značenje
kod Theodora W. Adorna), 35/2 (2004) 127-137.

FEDERHOFER,
Hellmut: Zur Rezeption Neuer Musik (Summary: On the Reception of New
Music; Sažetak: Uz recepciju nove glazbe), III/1 (1972) 5-34.

FELLERER,
Karl Gustav: Affectus und effectus in der italienischen Monodie (I) (Summary:
Affectus and Effectus in Italian Monody (I); Sažetak: Affectus
i effectus u talijanskoj monodiji (I)), 14/1 (1983) 3-21.

FELLERER,
Karl Gustav: Affectus und effectus in der italienischen Monodie (II) (Summary:
Affectus and Effectus in Italian Monody (II); Sažetak: Affectus
i effectus u talijanskoj monodiji (II)), 14/2 (1983) 119-146.

FELLERER,
Karl Gustav: Kreation und Rezeption der Musik (Summary: Creation and
Reception of Music; Sažetak: Stvaralaštvo i primalaštvo glazbe), VI/2
(1975) 201-228.

FIGAREDO,
Rubén: Today’s Dissonance, Tomorrow’s Consonance: A New Pact between Composers
and Public (Sažetak: Današnja disonanca, sutrašnja konsonanca: novi
dogovor između skladatelja i publike), 41/1 (2010) 91-116.

FILAKOVIĆ,
Pavo – DEGMEČIĆ, Dunja – POŽGAIN, Ivan: Music as Therapy (Sažetak:
Glazba kao terapija), 36/2 (2005) 287-300.

FINK,
Monika: Ballszenen i Opern (Summary: The Ball Scenes in Operas; Sažetak:
Balske scene u operama), 28/2 (1997) 169-188.

FINK,
Monika: Ballszenen i Operetten (Summary: The Ball Scenes in Operettas; Sažetak:
Balske scene u operetama), 29/1 (1998) 3-9.

FINSCHER,
Ludwig: Die «Entstehung des Komponisten». Zum problem Komponisten-Individualität
und Individualstil in der Musik des 14. Jahrhunderts (Summary: «The
Making of the Composer». The Problem of the Composer’s Individuality and the
Individual Style of Fourteenth Century Music; Sažetak: «Pojava
skladatelja». Prilog problemu individualnosti skladatelja i individualnog stila
u glazbi četrnaestog stoljeća), VI/1 (1975) 29-45.

FINSCHER,
Ludwig: Die «Entstehung des Komponisten». Zum problem
Komponisten-Individualität und Individualstil in der Musik des 14. Jahrhunderts
Bases (first published in: / prvi put objavljeno u: International Review of
the Aesthetics and Sociology of Music,  VI/1 (1975) 29-45) (Summary:
«The Making of the Composer». The Problem of the Composer’s Individuality and
the Individual Style of Fourteenth Century Music; Sažetak: «Pojava
skladatelja». Prilog problemu individualnosti skladatelja i individualnog stila
u glazbi četrnaestog stoljeća), 25/1-2 (1994) 149-164.

FISCHER,
Kurt von: Das Neue in der europäischen Kunstmusik als soziokulturelles Problem.
Ein Essai. (first published in: / prvi put objavljeno u: International
Review of the Aesthetics and Sociology of Music, II/2 (1971) 141-154.) (Summary:
Novelty in European Art Music as a Socio-Cultural Problem; Sažetak: Novo
u evropskoj umjetničkoj glazbi kao sociološko-kulturni problem), 25/1-2 (1994)
19-32.

FLOTZINGER,
Rudolf: Zum Topos von der Völker und Stände verbindenden Wirkung der Musik (Summary:
On the «Topos» of the Effects of Music Linking Together Nations and Strata; Sažetak:
O toposu djelovanja glazbe kao veze između naroda i staleža), 12/2 (1981)
91-101.

FOCHT,
Ivan: Adornos gnoseologistische Einstellung zur Musik (Summary: Adorno’s
Gnoseological Attitude Towards Music; Sažetak: Adornov gnoseologistički
stav prema muzici), V/2 (1974) 265-276.

FOCHT,
Ivan: La notion pythagoricienne de la musique: contribution à sa
détermination (first published in: / prvi put objavljeno u: International
Review of the Aesthetics and Sociology of Music, III/2 (1972) 161-172) (Summary:
A Contribution to the Definition of the Pythagorean Concept of Music; Sažetak:
Prilog određenju pitagorejskog pojma glazbe), 25/1-2 (1994) 51-62.

FÖLLMI,
Beat A.: «Schönberg ist Theosoph». Anmerkungen zu einer wenig beachteten
Beziehung (Summary: «Schönberg is Theosoph». Remarks on a Little Known
Relationships; Sažetak: «Schönberg je teozof». Napomene uz jedan manje
uvažavan odnos), 30/1 (1999) 55-63.

FRANKOVIĆ,
Dubravka: «Sĕdiljke» ou «besĕde» (soirées ou cercles) à Zagreb
en 1844. Caractères socio-historiques et musicaux (Summary: Sĕdiljke
or Besĕde (Gathering or Conversations) in Zagreb in 1844.
Socio-Historical and Musical Characteristics; Sažetak: Sĕdiljke
ili besĕde u Zagrebu 1844. godine. Društveno-povijesne i glazbene
značajke), 23/2 (1992) 171-176.

FREDERICKSON,
Jon: Technology and Music Performance in the Age of Mechanical Reproduction (Sažetak:
Tehnologija i glazbena izvedba u razdoblju mehaničke reprodukcije), 20/2 (1989)
193-220.

FREDERICKSON,
Jon – ROONEY, James F.: How the Music Occupation Failed to Become a
Profession (Sažetak: Kako je zanimanje glazbom propustilo postati
profesijom), 21/2 (1990) 189-206.

FRISHBERG
SALOMAN, Ora: Chabanon and Chastullux on Music and Language, 1764-1773 (Sažetak:
Chabanon i Chastellux o glazbi i jeziku u razdoblju 1764-1773. godine), 20/2
(1989) 109-120.

FRONEMAN,
Willemien: „Composing According to Silence“: Undecidability in Derrida Cage’s Roaratorio
(Sažetak: „Skladanje prema tišini“: neodredljivost u Derridainu i
Cageovu djelu Roaratorio), 41/2 (2010) 293-317.

FRUEHWALD,
Scott: Saint-Saëns’s Views on Music and Musicians (Sažetak:
Saint-Saënsovi pogledi na glazbu i glazbenike), 15/2 (1984) 159-174.

FUBINI,
Enrico: Implicazioni sociologiche nella creazione e nella fruizione della
musica d’avanguardia (Summary: Sociological Implications of the Creation
and Reception of Avant-Garde Music; Sažetak: Sociološke implikacije u
stvaranju i potrošnji avangardne muzike),V/1 (1974) 169-179.

FUBINI,
Enrico: Yves-Marie André e la tradizione pitagorica nella musica (Sažetak:
Yves-Marie Andrê i pitagorejska tradicija u muzici), II/1 (1971) 37-47.

FULCHER,
Jane: Melody and Morality: Rousseau’s Influence on French Music Criticism (Sažetak:
Melodija i moralnost: Rousseauov utjecaj na Francusku glazbenu kritiku), 11/1
(1980) 45-57.

FULCHER,
Jane: The Orphéon Societies: «Music for the Workers» in Second-Empire France (Sažetak:
Društva Orphéon – «Glazba za radnike» u Drugom carstvu), X/1 (1979) 47-56.

GARNETT,
Liz: Choral Singing as Bodily Regime (Sažetak: Zborsko pjevanje kao
zborski režim), 36/2 (2005) 249-269.

GIGER,
Andreas: Tradition in the Post World-War-I Vienna: The Role of the Vienna State
Opera from 1919-1924 (Sažetak: Tradicija u Beču poslije Prvog svjetskog
rata. Uloga Bečke državne opere od 1991. do 1924. godine), 28/2 (1997) 189-211.

GILBERT,
Shirli: Music as Historical Source: Social History and Musical Texts (Sažetak:
Glazba kao povijesni izvor: socijalna povijest i glazbeni tekstovi), 36/1
(2005) 117-134.

GILLESPIE,
Luke O.: Literacy, Orality, and the Parry-Lord «Formula»: Improvisation and the
Afro-American Jazz Tradition (Sažetak: Pismenost, usmenost i Parry-lordova
«formula»: improvizacija i afro-američka jazz tradicija), 22/2 (1991) 147-164.

GIULIANI,
Elizabeth: Le public de l’Opéra de Paris de 1750 à 1760. Mesure et définition
(Summary: The Public of the Opéra de Paris from 1750 till 1760.
Measure and Definiton; Sažetak: Publika Pariške Opere od 1750. do 1760.
– mjerenje i određenje), VIII/2 (1977) 159-181.

GLIGO,
Nikša: Die Zeit als ein beitragendes Element zur Werkdetermination in der Neuen
Musik (Summary: The Time as a Contribution to the Work Determination in
the New Music; Sažetak: Vrijeme kao doprinos determinacije djela u novoj
glazbi), 28/1 (1997) 19-36.

GLIGO,
Nikša: Klang – Zeichen – Wert. Die musikalische Semiotik und ästhetische
Wertung (Summary: Sound – Sign – Value. Musical Semiotics and the
Aesthetic Evaluation; Sažetak: Zvuk – znak – vrijednost. Glazbena
semiotika i estetičko vrednovanje), 31/2 (2000) 185-202.

GLIGO,
Nikša: Schrift ist Musik? Ein Beitrag zur Aktualisierung eines nur anscheinend veralteten
Widerspruchs (I) (Summary: Notation is Music? A Contribution to the
Actualization of an Only Apparently Obsolete Contradiction (I); Sažetak:
Zapis je glazba? Prilog aktualizaciji jedne samo prividno zastarjele
kontradikcije (I)), 18/1 (1987) 145-162.

GLIGO,
Nikša: Schrift ist Musik? Ein Beitrag zur Aktualisierung eines nur anscheinend
veralteten Widerspruchs (II) (Summary: Notation is Music? A Contribution
to the Actualization of an Only Apparently Obsolete Contradiction (II); Sažetak:
Zapis je glazba? Prilog aktualizaciji jedne samo prividno zastarjele
kontradikcije (II)), 19/1 (1988) 75-115.

GLIGO,
Nikša: Über die Wissenschaftlichkeit der Musikwissenschaft: die Analyse als
ihre Gewährleistung (mit besonderer Berücksichtigung der Analyse Neuer Musik) (Summary:
On the Scientific Characters of Musicology: Analysis as Its Guarantee (with
Special Regard to the Analysis of New Music; Sažetak: O znanstvenosti
muzikologije: analiza kao njezina garancija (s posebnim obzirom na analizu nove
glazbe)), 23/2 (1992) 189-206.

GOŁAB,
Maciej: Analyse und Werk – Zu den Polemiken über Heinrich Schenkers Theorie (Summary:
Analysis and Work – Polemics on Heinrich Schenker’s Theory; Sažetak:
Analiza i djelo – polemike o teoriji Heinricha Schenkera), 19/2 (1988) 197-215.

GOLUB,
Ivan: Juraj Križanić and João IV, or Križanić’s Supervision of the
Printing of João’s Music and Works about Music (Sažetak: Juraj
Križanić i João IV), 11/1 (1980) 59-86.

GOLUB,
Ivan: Juraj Križanić’s «Asserta Musicalia» in Caramuel’s Newly Discovered
Autograph of «Musica» (Sažetak: Križanićeva Asserta Musicalia u
Caramuelovu djelu Musica), IX/2 (1978) 219-278.

GOSTUŠKI,
Dragutin: Réalité, musique, langage. Contribution a l’etude du probleme de la
signification (Summary: Reality, Music, Language; Sažetak:
Realnost, muzika, jezik (prilog proučavanju problema značenja), VIII/1 (1977)
49-72.

GRANT,
Morag Josephine: Experimental Music Semiotics (Sažetak: Eksperimentalna
glazbena semiotika), 34/2 (2003) 173-191.

GRAY,
Catherine T.: Patterns of Textual Recurrence in Kiganda Song (Sažetak:
Obrasci tekstualnog ponavljanja u pjesmi Kiganada), 23/1 (1992) 85-100.

GRAZIANO,
Amy – JOHNSON, Julene K.: The Influence of Scientific Research on
Nineteenth-Century Musical Thought: The Work of Richard Wallaschek (Sažetak:
Utjecaj znanstvenog istraživanja na glazbenu misao 19. stoljeća: djelo Richarda
Wallascheka), 37/1 (2006) 17-32.

GREEN,
Edward: Biography as Ethics: A Study in the Combat between Respect and Contempt
in the Mind of Felix Mendelssohn (Sažetak: Biografija kao etika.
Istraživanje sukoba između poštovanja i prijezira u svijesti Felixa
Mendelssohna), 37/2 (2006) 157-166.

GREEN,
Edward: Donald Francis Tovey, Aethetic Realism, and the Need for a Philosophic
Musicology (Sažetak: Donald Francis Tovey, estetički realizam i potreba
za filozofijskom muzikologijom), 36/2 (2005) 227-248.

GREEN,
Edward: Greatness in Music, Aesthetic Realism, and Chopin’s Waltz in Ab,
Op. 69, #1 (Uzvišenost u glazbi, estetičkom realizmu i Chopinovu Valceru u
As-duru, op. 69, br. 1), 41/2 (2010) 379-388.

GREEN,
Edward: Music and the Victorian Mind: The Musical Aesthetics of the Rev. H.R.
Haweis (Sažetak: Glazba i viktorijanski um: estetika glazbe Vlč. H. R.
Haweisa), 39/2 (2008) 239-256.

GREEN,
Edward: What Is Chapter 17 of Guido’s Micrologus About? – A Proposal for
a New Answer (Sažetak: O čemu se radi u 17. poglavlju Guidova Micrologusa?
Prijedlog za novi odgovor), 38/2 (2007) 143-170.

GRIMES,
Nicole: In Search of Absolute Inwardness and Spiritual Subjectivity? The
Historical and Ideological Context of Schumann’s „Neue Bahnen“ (Sažetak:
U potrazi za apsolutnom biti i duhovnom subjektivnošću? Povijesni i ideologijski
kontekst Schumannova članka „Novi putevi“ („Neue Bahnen“)), 39/2 (2008)
139-163.

GRLIĆ,
Danko: Autonome oder gesellschaftsbedingte Musik. Versuch eines marxistischen
Zugangs (Summary: Autonomuos or Socially Conditioned Music; Sažetak:
Autonomna ili društveno uvjetovana glazba), VII/1 (1976) 125-145.

GRLIĆ,
Danko: Philosophie und Musik (Summary: Philosophy and Music; Sažetak:
Filozofija i glazba), IX/1 (1978) 35-52.

GROSSI,
Pietro: Computer and Music (Sažetak: Elektronsko računalo i glazba),
IV/2 (1973) 279-286.

GUCZALSKI,
Krzysztof: «Allerhöchste Allgemeinheit» und «Genaueste Bestimmtheit»
musikalischer Bedeutungen. Ein Versuch, die Paradoxa Felix
Mendelssohn-Bartholdys, Arthur Schopenhauers und Susanne Langers aufzulösen (Summary:
«The Utmost Generality» and «The Most Precise Distinctness» of Musical
Meanings. An Attempt at a Solution of the Paradoxes of Felix
Mendelssohn-Batholdy, Arthur Schopenhauer and Susanne Langer; Sažetak:
«Najviša općenitost» i «najtočnija određenost» glazbenih značenja. Pokušaj
razješenja paradoksa Felixa Mendelssohna-Bartholdyja, Arthura Schopenhauera i
Susanne Langer), 34/2 (2003) 103-126.

GUT,
Serge: Le phénomène répétitif chez Maurice Ravel. De l’obsession
à l’annihilation incantatoire (Summary: The Phenomenon of
Repetition in Maurice Ravel’s Opus. From Obsession to Incantative Annihilation;
Sažetak: Pojava repetitivnosti kod Mauricea Ravela. Od začaravajuće
opsesivnosti do uništenja), 21/1 (1990) 29-46.

HAAR,
James: Classicism and Mannerism in 16th-Century Music (first published
in: / prvi put objavljeno u: International Review of the Aesthetics and
Sociology of Music, I/1 (1970) 55-68) (Sažetak: Klasicizam i
manirizam u muzici 16. stoljeća), 25/1-2 (1994) 5-18.

HAFEZ-ERGAUT,
Agnès – YEOLAND, Rosemary: Camille Mauclair: Critique et
compétences (Summary: Camille Mauclair: Critique and Competences; Sažetak:
Camille Mauclair: kritika i kompetencije), 37/2 (2006) 213-224.

HAMES,
Annette – INGLIS, Ian: «And I Will Lose My Mind…». Images of Mental
Illness in the Songs of the Beatles (Sažetak: «I izgubit ću pamet…».
Slike duševnog oboljenja u pjesmama Beatlesa), 30/2 (1999) 173-188.

HANOCH-ROE,
Galia: Beethoven’s Ninth: An «Ode to Choice» As Presented in Stanley
Kubrick’s A Clockwork Orange (Sažetak: Beethovenova Deveta:
«Oda izboru» kako je predstavljena u filmu Paklena naranča Stanleya
Kubricka), 33/2 (2002) 171-179.

HANOCH-ROE,
Galia: Musical Space and Architectural Time: Open Scoring versus Linear
Processes (Sažetak: Glazbeni prostor i arhitektonsko vrijeme: otvorena
partitura nasuprot linearnih procesa), 34/2 (2003) 145-160.

HANŽEK,
Branko: The Genealogy of Science and Acoustics – A Supplement to the
Description of the Role of Vinko Dvořák (Sažetak: Genealogija znanosti i
akustika uz prikaz uloge Vinka Dvořáka), 35/2 (2004) 183-210.

HANŽEK,
Branko – ROGINA, Mladen – MALETIĆ, Mladen: Vinko Dvořák Sliding
Tones: Do They Exist? (Sažetak: Postoje li klizni tonovi Vinka Dvořáka),
37/2 (2006) 225-232.

HARWEG,
Roland: Kann Man Musik Verstehen? (Summary: Can One Understand Music?; Sažetak:
Može li se muziku razumjeti?, III/2 (1972) 173-186.

HARTMANN,
Andreas: Affektdarstellung und Naturbeherrschung in der Musik des Barocks (Summary:
Presentation of Affections and Mastering of Nature in the Music of the Baroque;
Sažetak: Prikazivanje afekata i ovladavanje prirodom u glazbi baroka),
11/1 (1980) 25-44.

HAUG,
Andreas: Zu einer Beudeutungsgeschichte des Lauten: das Crescendo in Beethovens
Leonoren-Ouvertüren (Summary: Towards a History of Meaning of Loudness:
Crescendo in Beethoven’s Leonora Ouvertures; Sažetak: K povijesti
značenja glasnoće: crescendo u Beethovenovim Leonora uvertirama), 28/1
(1997) 3-18.

HAUGE,
Peter: Robert Fludd (1574-1637) – A Musical Charlatan? A Contextual Study of
His Temple of Music (1617-18) (Sažetak: Robert Fludd (1574-1637)
– Glazbeni šarlatan? Kontekstualno istraživanje njegova djela Temple of
Music (1617-18)), 39/1 (2008) 3-29.

HEHR,
Elizabeth: How the French Viewed the Differences between French and Italian
Singing Styles of the 18th Century (Sažetak: Kako su francuzi shvaćali
razlike između francuskog i talijanskog stila pjevanja u 18. stoljeću), 16/1
(1985) 73-85.

HEISLER,
Paul K.: A Theoretical Comparison of Certified Piano Teacher’s Claim to
Professional Status with the Sociological Definition of Profession (Sažetak:
Teorijska usporedba zahtjeva zaprisegnutih učitelja glasovira za profesionalnim
statusom sa sociološkom definicijom profesije), 26/2 (1995), 239-249.

HEISTER,
Hanns-Werner: Geldloses Geschenk und archaisches Zeremoniell. Der
Konzert-Beifall als Honorar- und Aktivitätsform (Summary: Audience
Applause at Concerts; Sažetak: Besplatni pokloni i arhaički ceremonijal.
Prihvaćanje koncerta kao oblik honorara i aktivnosti), 15/2 (1984) 91-128.

HELMAN,
Zofia: Von Heinrich Schenkers analytischer Methode bis zur generativen Theorie
der tonalen Musik (Summary: From Heinrich Schenker’s Analytical Method
to the Generative Theory of Tonal Music; Sažetak: Od analitičke metode
Heinricha Schenkera do generativne teorije tonalne glazbe), 19/2 (1988)
181-195.

HENRY,
Edward O.: Social Structure and Music: Correlating Musical Genres and Social
Categories in Bhojpuri-Speaking India (Sažetak: Društvena struktura i
glazba: korelacija glazbenih žanrova i društvenih kategorija u indijskom
jezičnom području Bhojpuri), 19/2 (1988) 217-227.

HERRERA,
Lucía – ANASTASIU, Ioana – LORENZO, Oswaldo: Social Duffusion of
Music in Spain Through the Popular Press (Sažetak: Društveno širenje
glazbe u Španjolskoj putem popularnog tiska), 38/1 (2007) 71-89.

HOLEN,
Arne – SELVIK, Randi Margrete – DIESEN, Rolf: Das Musikleben in
einer Landgemeinde (Summary: Musical Culture in a Norwegian Rural
District; Sažetak: Glazbena kultura u jednom seoskom predjelu Norveške),
V/1 (1974) 191-207.

HONEGGER, Mare: La place de
Strasbourg dans la musique au XVIe siècle (first published in: / prvi
put objavljeno u: International Review of the Aesthetics and Sociology of
Music, 13/1 (1982) 5-19) (Summary: The Place of Strasbourg in the
16th-Century Music; Sažetak: Mjesto Strasbourga u glazbi 16. stoljeća),
25/1-2 (1994) 233-249.

HOOGERWERF,
Frank W.: Cage contra Stravinsky, or Delineating the Aleatory Aesthetic (Sažetak:
Cage nasuprot Stravinskom ili nacrt aleatoričke estetike), VII/2 (1976)
235-247.

HOOPER,
Giles: Nevermind Nirvana: A Post-Adornian Perpective (Sažetak:
Postadornovska perspektiva Nirvanina Albuma Nevermind), 38/1 (2007)
91-107.

HOSOKAWA,
Shuhei: Considérations sur la musique mass-médiatisée (Summary: Thoughts
on Mass-mediated music; Sažetak: Razmatranja o masovnim glazbenim
medijima), 12/1 (1981) 21-50.

HOSOKAWA,
Shuhei: Distance, Gestus, Quotation: Aufstieg und Fall der Stadt Mahagonny
of Brecht and Weill (Sažetak: «Distanca», gesta, citat: Uspon i pad
grada Mahagonnyaja Brechta i Weilla), 16/2 (1985) 181-199.

HUGHES,
Jenny: Idealist Thought and Music Theory in Nineteenth-Century Germany: K. C.
F. Krause, Dissonance, and «Coming-To-Be» (Sažetak: Idealistička misao i
glazbena teorija u Njemačkoj u 19. stoljeću: K. C. F. Krause, disonanca i «nastajanje»),
27/1 (1996) 3-12.

HURST,
Andrea: Derrida’s Quasi-Transcendental Interweaving of Invention and
Interpretation (Sažetak: Kvazi transcendentalna protkanost invencije i
interpretacije Jacquesa Derridae), 36/1 (2005) 159-178.

IMBERTY,
Michel: Introduction à une sémantique musicale de la musique vocale (Summary:
Introduction to a musical semantics of vocal music; Sažetak: Uvod u
muzičku semantiku vokalne glazbe), IV/2 (1973) 175-196.

INGLIS,
Ian: Ideology, Trajectory & Stardom: Elvis Presley & The Beatles (Sažetak:
Ideologija, putanja  i sustav zvijezda: Elvis Presley i The Beatles),
27/1 (1996) 53-78.

INGLIS,
Ian: The Politics of Stardust or the Politics of Cool: Popular Music and the
British Honours System (Sažetak: Politika zvjezdane prašine ili politika
„cool“ stava: popularna glazba i sustav britanskih počasti), 41/1 (2010) 51-71.

INGLIS,
Ian: Variations on a Theme: The Love Songs of the Beatles (Sažetak:
Varijacije na temu: ljubavne pjesme Beatlesa), 28/1 (1997) 37-62.

INGLIS,
Ian – HAMES, Annette: «And I Will Lose My Mind…». Images of Mental
Illness in the Songs of the Beatles (Sažetak: «I izgubit ću pamet…».
Slike duševnog oboljenja u pjesmama Beatlesa), 30/2 (1999) 173-188.

INGLIS,
Ian – BARRON, Lee: (Re)constructing the Carnival: Continuity and Change
in Contemporary British Popular Music (Sažetak: (Re)konstrukcija
karnevala: kontinuitet i promjene u suvremenoj britanskoj popularnoj glazbi),
33/1 (2002) 95-112.

IRVING,
Howard: «The Necessity of Giving Continual and Fatiguing Lessons»: William
Crotch on Music Teaching in London (Sažetak: «Nužnost davanja stalnih i
zamarajućih satova»: William Crotch o podučavanju glazbe u Londonu), 35/2
(2004) 151-167.

IRVING,
Howard: Richard Mackenzie Bacon and the Royal Academy of Music (Sažetak:
Richard Mackenzie Bacon i Kraljevska akademija za glazbu), 21/1 (1990) 79-90.

ISHERWOOD,
Robert M.: Popular Musical Entertainment in Eighteenth-Century Paris (Sažetak:
Pučka zabavna glazba u Parizu u 18. stoljeću), IX/2 (1978) 295-310.

JAUK,
Werner: Sprache und Musik: der angebliche Sprachcharakter von Musik (Summary:
Language and Music: Allegedly Linguistic Character of Music; Sažetak:
Jezik i glazba: tobožnji jezični karakter glazbe), 26/1 (1995) 97-106.

JOCHYMCZIK,
Maciej: Musical Rhetoric in the Oeuvre of Father Amando Ivanschiz on Example
of Selected Works (Sažetak: Glazbena retorika u opusu oca Amanda
Ivančića (Amando Ivanschiz) na primjeru nekih odabranih djela), 40/1 (2009)
3-29.

JOHNSON,
Julene K. – GRAZIANO, Amy: The Influence of Scientific Research on
Nineteenth-Century Musical Thought: The Work of Richard Wallaschek (Sažetak:
Utjecaj znanstvenog istraživanja na glazbenu misao 19. stoljeća: djelo Richarda
Wallascheka), 37/1 (2006) 17-32.

JOHNSTON,
Thomas F.: Contemporary Emphases in Northern Eskimo Dance (Sažetak:
Suvremeni naglasci u sjevernoeskimskom plesu), 22/1 (1991) 47-79.

JOHNSTON,
Thomas F.: The Role of Music within the Context of an African Social Beer-drink
(Sažetak: Afrički običaji uživanja pive i uloga glazbe), V/2 (1974)
291-311.

JOHNSTON,
Thomas F.: The Social Context of Irish Folk Instruments (Sažetak:
Društveni kontekst irskih folklornih glazbala), 26/1 (1995) 35-59.

JONES,
Gaynor G.: Weber’s «Secondary Worlds»: The Later Operas of Carl Maria von Weber
(Sažetak: Weberov Sekundarni svijet: Kasnije opere C. M.
von Weber), VII/2 (1976) 219-233.

JOSIPOVIĆ,
Ivo: The Mass Media and Musical Culture (Sažetak: Masovni mediji i
glazbena kultura), 15/1 (1984) 39-51.

JOST,
Ekkehard: Anmerkungen zur Rolle der Versuchsperson in der experimentellen
Musikpsychologie (first published in: / prvi put objavljeno u: International
Review of the Aesthetics and Sociology of Music, IV/2 (1973) 229-244) (Summary:
Notes on the Role of Respondents in the Experimental Psychology of Music; Sažetak:
Napomene o ulozi ispitanika u eksperimentalnoj psihologiji glazbe), 25/1-2
(1994) 63-78.

JULIEN,
Jean-Rémy: L’influence des crieurs de Paris sur le récitatif debussyste: une
hypothèse (Summary: The Influence of Parisian Street «Shouters»
on Debussy’s Recitative: A Hypopthesis; Sažetak: Utjecaj pariških
uličnih izvikivača na Debussyjev recitativ), 15/2 (1984) 141-157.

JUNGMANN,
Irmgard: Gesang im Mittelalter – Zur Revision eines Geschichtsbildes (Summary:
Singing in the Middle Ages – Towards a Revision of the Historical Image), 32/1
(2001) 3-32.

JUREK,
Bohumil: Le Baroque et le Rococo en musique (Summary: Baroque and Rococo
in Music; Sažetak: Barok i rokoko u glazbi), X/2 (1979) 207-214.

JŮZL,
Miloš: Music and the Totalitarian Regime in Czechoslovakia (Sažetak:
Glazba i totalitarni režim u Čehoslovačkoj), 27/1 (1996) 31-51.

KADEN,
Christian: Musikalische Normenbildung und ihre sozialen Grundlagen (Summary:
The Formation of Musical Norms and Their Social Foundations; Sažetak:
Stvaranje glazbenih normi i njihove društvene osnove), VI/1 (1975) 57-66.

KADEN,
Christian: Sozialstrukturen als Bewegungsmomente des Musikhörens (Summary:
Social Structures as Impetuses of Music Hearing; Sažetak: Društvene
strukture kao pokretački momenti glazbenog slušanja), 15/2 (1984) 175-202.

KAEMMER,
John E.: Elements of  Research in Aesthetics (Sažetak: Elementi
istraživanja u estetici), IX/1 (1978) 121-130.

KAPKO-FORETIĆ,
Zdenka: Komponieren nach Bildern: Botticelli Vertonungen (Summary:
Composing Pictures: Settings to Music Botticelli; Sažetak: Komponiranje
po slikama: uglazbljenje Botticellija), 29/1 (1998) 29-40.

KARPF,
Juanita: The Early Years of African Amarican Music Periodicals, 1886-1922:
History, Ideology, Context (Sažetak: Rano doba afro-američke glazbene
periodike (1886-1922): povijest, ideologija, konteks), 28/2 (1997) 143-168.

KASEM-BEK,
Jan: Über die Nachahmung räumlicher Erscheinungen in der Musik (Summary:
On Imitation of the Phenomena of Space in Music; Sažetak: O oponašanju
prostornih pojava u glazbi, IX/1 (1978) 79-98.

KALISCH,
Volker: Mozart und Kitsch: «Ein musikalischer Spass»? (Summary: Mozart
and Kitsch: «A Musical Joke»; Sažetak: Mozart i kič: «glazbena šala»?),
23/1 (1992) 43-60.

KALISCH,
Volker: Zur Rezeption der Max Weberschen Musiksoziologie – aus
musiksoziologischer Sicht (Summary: On the Reception of Max Weber’s
Sociology of Music – From the Musico-sociological View; Sažetak: Uz
recepciju sociologije glazbe Maxa Webera – s glazbeno-sociološkog stajališta),
12/2 (1981) 165-180.

KATALINIĆ,
Vjera: Zu einigen Popularthemen im Jarnovick’s Violinkonzerten (Summary:
About Some Popular Themes in Giornovichi’s Violin Concertos; Sažetak:
Oko nekih popularnih tema u Jarnovićevim violinskim koncertima), 18/1 (1987)
19-30.

KAUTNY,
Oliver: Technoide Zeiparasiten – Die Überlastung der beschleunigten Welt (Summary:
Technoid Parasites of Time – Outwitting the Speed-up World; Sažetak:
Tehnoidni vremenski paraziti – nadmudrivanje jednog ubrzavajućeg svijeta), 40/1
(2009) 129-154.

KLITZ, Brian: Black and
Pre-Jazz Instrumental Music in America (Sažetak: Crnci i instrumentalna
glazba prije Jazza u Americi), 20/1 (1989) 43-60.

KLUGE,
Reiner: Anmerkungen zur Rolle des Recheverfahrens im musikwissenschaftlichen
Experiment (Summary: On the Role of Computing Procedure in the
Musicological Experiment; Sažetak: O ulozi računskog postupka u
glazbenoznanstvenom eksperimentu), VII/1 (1976) 5-42.

KLÜPPELHOLTZ,
Werner: Zur Soziologie der Neuen Musik (Summary: On the Sociology of New
Music; Sažetak: O sociologiji nove glazbe), X/1 (1979) 73-87.

KNEIF,
Tibor: Bedeutung, Struktur, Gegenfigur. Zur Theorie des musikalischen «Meinens»
(first published in: / prvi put objavljeno u: International Review of the
Aesthetics and Sociology of Music, II/2 (1971) 213-229) (Summary:
Meaning, Structure and Counter-Figure. The Theory of Musical Thinking; Sažetak:
Značenje, struktura i «protuoblik» – uz teoriju muzičkog mišljenja), 25/1-2
(1994) 33-49.

KNEIF,
Tibor: Ideen zu einer dualistischen Musikästhetik (Sažetak: Ideje o
dualističkoj estetici muzike), I/1 (1970) 15-34.

KNEIF,
Tibor: Rockmusik und Bildungsmusik (Summary: Rock Music and Educational
Music; Sažetak: Rock glazba i obrazovna glazba), VIII/2 (1977) 237-251.

KNEIF,
Tibor: Some Non-Communicative Aspects in Music (Sažetak: Neki
nekomunikacijski aspekti u glazbi), V/1 (1974) 51-59.

KOGLER,
Susanne: «Die Geige Spricht» – Zur Aktualität des Komponisten Louis Spohr (Summary:
«The Violin is Talking» – On the Topicality of the Composer Louis Spohr; Sažetak:
«Violina govori» – o aktualnosti skladatelja Louisa Spohra), 32/2 (2001)
169-177.

KOLLERITSCH,
Otto: Franz Schuberts literarische Kultur (Summary: Franz Schubert’s
Culture of Literature; Sažetak: Književna kultura Franza Schuberta),
32/1 (2001) 33-46.

KOLLAND,
Hubert: Zur Semantik der Leitmotive in Richard Wagners Ring des Nibelungen
(Summary: On the Semantics of the Leading Motive in Richard Wagner’s Ring
of the Nibelungen; Sažetak: O semantici provodnog motiva u Prstenu
Nibelunga Richarda Wagnera), IV/2 (1973) 197-212.

KONOLD,
Wulf: Peter Cornelius und die Liedästhetik der Neudeutschen Schule (Sažetak:
Peter Cornelius i estetika pjesme novonjemačke škole), I/2 (1970) 187-194.

KOS,
Koraljka: Darstellung musikalischer «Alltagsgeschichte» am Beispiel einer
Beschreibung aus 1863. (Summary: A Presentation of Musical «Everyday
Life» on an Example from a 1863 Description; Sažetak: Prikaz glazbene
«svakidašnjice» na primjeru jednog opisa iz 1863.), 34/2 (2003) 127-143.

KOS, Koraljka: Geschichte,
Stand und Perspektiven der Forschungen zur mittelalterlichen Kirchenmusik in
Kroatien (Summary: The Present Status and Perspectives of Research in
Medieval Church Music in Croatia; Sažetak: Povijest, stanje i
perspektive istraživanja srednjovjekovne crkvene glazbe u Hrvatskoj), VI/2
(1975) 289-306.

KOS,
Koraljka: New Dimensions in Folk Music. A Contribution to the Study of Musical
Tastes in Contemporary Yugoslav Society (Sažetak: Nova dimenzija u
folklornoj muzici), III/1 (1972) 61-73.

KOS, Koraljka: Style and
Sociological Background of Croatian Renaissance Music (first published in: /
prvi put objavljeno u: International Review of the Aesthetics and Sociology
of Music, 13/1 (1982) 55-82) (Sažetak: Stil i sociološka pozadina
hrvatske renesansne glazbe), 25/1-2 (1994) 203-231.

KOTEK,
Josef: Die Rezeption der funktionalen Musik als gesellschaftlicher Aneignungsprozess
(Summary: The Reception of Functional (Light) Music as a Social
Assimilation Process; Sažetak: Primalaštvo funkcionalne (razonodne)
glazbe kao društveni proces usvajanja), IX/2 (1978) 183-218.

KOVALEFF
BAKER, Nancy: The Aesthetic Theories of Heinrich Christoph Koch (Sažetak:
Estetičke teorije Heinricha Christopha Kocha), VIII/2 (1977) 183-202.

KRAVAR,
Zoran: Esquisses pour une poétique historique du livret (Summary: An
Outline of a Historical Poetics of Libretto; Sažetak: Skice za povijesnu
poetiku libreta), 31/2 (2000) 111-125.

KREMER,
Joachim: Kantorat und Musikunterricht zwischen 1766 und 1815 (Summary:
The «Kantorat» and the Music Education between 1766 and 1815; Sažetak:
Kantautorstvo i poduka glazbe između 1766. i 1815. godine), 22/1 (1991) 29-46.

KUČUKALIĆ,
Zija: Die Identität des künstlerischen Musikwerks (Summary: The Identity
of the Work of Art in Music; Sažetak: Identitet muzičkog umjetničkog
djela), 18/2 (1987) 181-204.

KUČUKALIĆ, Zija: Romantic
Solo-song in Serbia, VII/1 (1976) 103-112.

KUTSCHKE, Beate: Johann
Mattheson’s Writings on Music and the Ethical Shift around 1700 (Summary:
Napisi Johanna Matthesona o glazbi i etički pomak oko 1700. godine), 38/1
(2007) 23-38.

LADJILI,
Myriam: La musique arabe chez les compositeurs français du XIXe siècle
saisis d’exotisme (1844-1914) (Summary: Arab Music by 19th Century
French Composers Seized by Exoticism (1844-1914); Sažetak: Arapska
glazba u francuskih skladatelja 19. stoljeća obuzetih egzotičnošću (1844-1914)),
26/1 (1995) 3-33.

LASKE,
Otto E.: On Psychomusicology (Sažetak: O psihomuzikologiji), VI/2 (1975)
269-281.

LASKE,
Otto E.: On some Developmental Problems of Auditory Imagery (Sažetak: O
nekim razvojnim problemima slušne slikovnosti), VII/1 (1976) 77-82.

LASKE,
Otto E.: Verification and Sociological Interpretation in Musicology (Sažetak:
Provjera i sociološka interpretacija u muzikologiji), VIII/2 (1977) 212-236.

LAUDON,
Robert Tallant: The Elements of Expression in Music. A Psychological View (Sažetak:
Elementi ekspresije u glazbi. Psihologijsko stajalište), 37/2 (2006) 123-133.

LENOIR,
Yves: Folklore et transcendance dans l’oeuvre américaine de Béla Bartók (Summary:
Folklore and Transcendentalism in the American Opus of Béla Bartók; Sažetak:
Folklor i transcendentalnost u američkom opusu Béle Bartóka), 16/1 (1985)
211-220.

LEONI,
Stefano A. E.: Kanz al-Tuhaf (Al-Musiqi). Tha Casket of (Music) Rarities: Ars
Musica and Musica Practica between Islam amd Christianity (Sažetak: Kanz
al-Tuhaf (Al-Musiqi) – kutija s (glazbenim) rijetkostima: Ars musica i Musica
practica između islama i kršćanstva), 27/2 (1996) 167-183.

LEONI,
Stefano A. E.: Western Middle-East Music Imagery in the Face of Napoleon’s
Enterprise in Egypt: From Mere Eurocentric Exocitism, to Very Organized
Orientalistic Ears (Sažetak: Zapadne glazbene slike Srednjeg istoka u
svjetlu Napoleonova pohoda na Egipat: od obične eurocentrične egzotike do vrlo
organiziranih istočnjačkih ušiju), 38/2 (2007) 171-196.

LESSEM,
Alan: Bridging the Gap: Contexts for the Reception of Haydn and Bach (Sažetak:
Premoštavanje jaza: konteksti za primalaštvo Haydna i Bacha), 19/2 (1988)
137-148.

LEWIS,
George H.: Commitment and Involvement in Popular Music: An Argument for a Mass Behavioral
Approach (Sažetak: Predavanje i uključenost u popularnu glazbu: predmet
pristupa masovnom ponašanju), 11/2 (1980) 229-237.

LEWIS,
George H.:Folk and Traditional Elements in an Emerging Professional Art World:
Regional Music in the American State of Maine (Sažetak: Folklorni i
tradicionalni elementi u jednom nastajućem profesionalnom umjetničkom svijetu:
regionalna glazba u američkoj državi Maine), 21/2 (1990) 207-218.

LEWIS,
George H.: Interpersonal Relations and Sex-Role Conflict in Modern American
Country Music (Sažetak: Međuljudski odnosi i problematika uloge spolova
u suvremenoj američkoj country glazbi), 20/2 (1989) 229-237.

LEWIS,
George H.: Popular Music: Symbolic Resource and Transformer of Meaning in
Society (Sažetak: Pop glazba: simboličko utočište i mjenjač značenja u
društvu), 13/2 (1982) 183-189.

LEWIS,
George H.: Taste Cultures and Culture Classes in Mass Society. Shifting
Patterns in American Popular Music (Sažetak: Kulture ukusa i kulturne
klase u masovnom društvu. Promjenjivi obrasci u američkoj pop glazbi), VIII/1
(1977) 39-48.

LEWIS,
George H.: The Creation of Popular Music: A Comparison of the «Art Worlds» of
American Country Music and British Punk (Sažetak: Stvaranje popularne
glazbe: usporedba «umjetničkih svjetova» američke country music i britanskog punka),
19/1 (1988) 35-51.

LEWIS,
George H.: The Role of Music in Popular Social Movements: a Theory and Case
Study of the Island State of Hawaii, USA (Sažetak: Uloga glazbe u
popularnim društvenim kretanjima: teorija i obrada slučaja otočne države
Hawaii, SAD), 16/2 (1985) 153-162.

LISSA,
Zofia: Einige kritische Bemerkungen zur Ingardenschen Theorie des musikalischen
Werkes (Summary: Remarks on R. Ingarden’s Conception of Musical Work; Sažetak:
Napomene uz Ingardenovo shvaćanje glazbenog djela), III/1 (1972) 75-95.

LISSA,
Zofia: Historical Awareness of Music and its Role in Present-day Musical
Culture (Sažetak: Povijesna svijest glazbe i njezina uloga u suvremenoj
muzičkoj kulturi), IV/1 (1973) 17-33.

LISSA,
Zofia: Musik und Revolution (Summary: Music and Revolution, Sažetak:
Muzika i revolucija), V/1 (1974) 113-123.

LISSA,
Zofia: Prolegomena to the Theory of Musical Tradition (Sažetak: Uvod u
teoriju muzičke tradicije), I/1 (1970) 35-54.

LIU,
Jingshu: Introduction to the Structural History of Music (Sažetak: Uvod
u strukturalnu povijest glazbe), 41/1 (2010) 73-89.

LORENZO,
Oswaldo – HERRERA, Lucía – ANASTASIU, Ioana: Social Duffusion of
Music in Spain Through the Popular Press (Sažetak: Društveno širenje
glazbe u Španjolskoj putem popularnog tiska), 38/1 (2007) 71-89.

LUPPI,
Andrea: A Myth Debunked: Music Subjected to Politics in Francesco Bocchi’s View
(1581) (Sažetak: Razgolićen mit: glazba podređena politici u nazorima
Francesca Bocchija (1581)), 21/2 (1990) 129-139.

LUPPI,
Andrea: Music and Poetry in Vincenzio Martinelli’s Lettere familiari e
critiche (London, 1758) (Sažetak: Glazba i pjesništvo u Lettere
familiari e critiche (London, 1758) Vincenzija Martinellija), 19/2 (1988)
149-160.

LUPPI,
Andrea: The Role of Music in Francis Bacon’s Thought: A Survey (Sažetak:
Uloga glazbe u misli Francisa Bacona: pregled), 24/2 (1993) 99-111.

MACKENSEN,
Karsten: System und Kritik. Zur Krise des Musikwissens bei Johann Mattheson (Summary:
System and Critique. The Crisis of Musical Knowledge in the Writings of Johann
Mattheson; Sažetak: Sistem i kritika. Kriza znanja o glazbi u Johanna
Matthesona), 40/2 (2009) 179-205.

MAGNANI,
Luigi: Beethoven and the Aesthetic Thought of His Time (Sažetak:
Beethoven i estetska misao njegova vremena), I/2 (1970) 125-136.

MAJER-BOBETKO,
Sanja: Croatian Musical Criticism between the Two World Wars (Sažetak:
Hrvatska glazbena kritika između dva svjetska rata), 18/1 (1987) 75-95.

MAJER-BOBETKO,
Sanja: Croatian Musical Journals between the Two World Wars and the Musical
Criticism (Sažetak: Hrvatski glazbeni časopisi između dva svjetska rata
i glazbena kritika), 23/2 (1992) 177-188.

MAJER-BOBETKO,
Sanja: Musico-Historical Themes in the Aesthetical System of the Croatian
Philosopher Franjo Marković (1845-1914) (Sažetak: Glazbeno-povijesne
teme u estetičkom sustavu hrvatskog filozofa Franje Markovića (1845-1914), 34/1
(2003) 33-44.

MAJER-BOBETKO,
Sanja: Words on Music in Northern Croatia and Slavonia During the 19th Century
and Until the World War I (Sažetak: Riječi o glazbi u sjevernoj
Hrvatskoj i Slavoniji tijekom 19. stoljeća i do Prvog svjetskog rata), 38/2 (2007)
197-216.

MALETIĆ,
Mladen –- HANŽEK, Branko – ROGINA, Mladen: Vinko Dvořák Sliding
Tones: Do They Exist? (Sažetak: Postoje li klizni tonovi Vinka Dvořáka),
37/2 (2006) 225-232.

MANUEL,
Peter: Formal Structure in Popular Music as a Reflection of Socio-Economic
Change (Sažetak: Formalna struktura u popularnoj glazbi kao odraz
društveno-ekonomskih promjena), 16/2 (1985) 163-180.

MARK,
Desmond: John H. Mueller und sein Beitrag zur Musiksoziologie (Summary:
John H. Mueller and His Contribution to the Sociology of Music; Sažetak:
John H. Mueller i njegov doprinos sociologiji glazbe), VII/2 (1976) 187-202.

MARKS,
Paul F.: The Rhetorical Element in Musical Sturm und Drang: Christian
Gottfried Krause’s Von der musikalischen Poesie (Sažetak: Retorički
element u muzičkom Sturm und Drangu – Christian Gottfried Krause: Von
der musikalischen Poesie), II/1 (1971) 49-64.

MAROŠEVIĆ,
Grozdana: Culture as a Determinant of Folk-Singing-Style – Group and Solo
Singing in the Karlovačko Pokuplje Region (Sažetak: Kultura kao odrednica
stila folklornog pjevanja – grupno i solo pjevanje u Karlovačkom pokuplju),
23/2 (1992) 207-221.

MARTORELLA,
Rosanne: Occupational Specialization and Aesthetic Change in Opera. Some
Historical Inquiries (Sažetak: Stručna specijalizacija i estetičke
promjene u operi. Neka povijesna istraživanja), X/1 (1979) 89-98.

MARTORELLA,
Rosanne: The Structure of the Market and Musical Style. The Economics of Opera
Production and Repertoire: An Exploration (Sažetak: Struktura tržišta i
glazbeni stil), VI/2 (1975) 241-254.

MASTNAK,
Wolfgang: Non-Western Practices of Healing-Music and Applications for Modern
Psychotherapy (Sažetak: Nezapadne prakse liječenja glazbom i primjene u
modernoj psihoterapiji), 24/1 (1993) 77-84.

McCOLL,
Sandra: Gerontius in the City of Dreams: Newman, Elgar, and the Viennese
Critics (Sažetak: Gerontius u gradu snova: Newman, Elgar i bečki
kritičari), 32/1 (2001) 47-64.

McCOLL,
Sandra: Richard Wallaschek: Vienna’s Most Uncomfortable Music Critic (Sažetak:
Richard Wallaschek: najneugodniji glazbeni kritičar Beča), 29/1 (1998) 41-73.

McCREDIE,
Andrew D.: Some Concepts, Constructs nad Techniques in Comparative Literature
and Their Interface with Musicology (first published in: / prvi put objavljeno
u: International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 14/2
(1983) 147-165) (Sažetak: Neke ideje, konstrukcije i tehnike u
komparativnoj književnosti i njihov odnos s muzikologijom), 25/1-2 (1994)
251-269.

MENDOZA DE ARCE,
Daniel: Contemporary Sociological Theories and the Sociology of Music (Sažetak:
Suvremene sociološke teorije i sociologija glazbe), V/2 (1974) 231-249.

MENDOZA DE
ARCE, Daniel: On Some of the Sociocultural Factors Affecting the General
Characterictics of the Western Musical Styles During the Low Middle Ages (Sažetak:
O utjecaju nekih društveno-kulturnih faktora na opće značajke stilova zapadne
glazbe u doba kasnog srednjeg vijeka), 12/1 (1981) 51-63.

MICZNIK,
Vera: Textual and Contextual Analysis: Mahler’s Fifth Symphony and Scientific
Thought (Sažetak: Tekstualna i kontekstualna analiza: Mahlerova Peta
simfonija i znanstvena misao), 27/1 (1996) 13-29.

MILOŠEVIĆ, Miloš: Les Bugarštica
à Perast (Summary: The Bugarštica at Perast. The Oldest Preserved
Melographical Record of Folk Song in Boka Kotorska; Sažetak: Bugarštice
u Perastu. Najstariji sačuvani melografski zapis narodne pjesme u Boki
Kotorskoj), VIII/2 (1977) 255-261.

MILOŠEVIĆ, Miloš: Les plus
ancient documents sur le passé musical de Kotor. Construction d’orgues du 15e
au 17e siècles (Summary: The Earliest Archival Data Regarding
Kotor’s Musical Past. Organ Building form the 15th to 17th Century; Sažetak:
Najstariji arhivski podaci iz muzičke prošlosti Kotora. Izgradnja orgulja od
XV. do XVII. stoljeća), X/1 (1979) 113-132.

MONELLE,
Raymond: Music and the Peircean Trichotomies (+ Sažetak), 22/1 (1991) 99-108.

MONSON,
Dale E.: The Classic-Romantic Dichotomy, Franz Grillparzer, and Beethoven (Sažetak:
Klasičko-romantička dihotomija, Franz Grillparzer i Beethoven), 13/2 (1982)
161-175.

MONTAGNIER,
Jean-Paul: Julien Tiersot: Ethnomusicologue a l’Exposition Universelle de 1889.
Contribution à une histoire française de l’ethnomusicologie (Summary:
Julien Tiersot: An Ethnomusicologist a the 1889. «Exposition Universelle». A
Contribution to the French History of Ethnomusicology; Sažetak: Julien
Tiersot: etnomuzikolog na «Exposition Universelle» godine 1889. Doprinos
povijesti francuske etnomuzikologije), 21/1 (1990) 91-100.

MOORE,
Alan F.: Serialism and Its Contradictions (Sažetak: Serijalnost i
njezina protuslovlja), 26/1 (1995) 77-95.

MOORE,
Robin: The Decline of Improvisation in Western Art Music: An Interpretation of
Change (Sažetak: Sumrak improvizacije u zapadnoj umjetničkoj glazbi:
interpretacija promjene), 23/1 (1992) 61-84.

MOTTE,
Helga de la: Über die Gegenstände und Methoden der Musikpsychologie. Ein
geschichtlicher Überblick (Sažetak: O predmetima i metodama psihologije
muzike. Povijesni pregled), I/1 (1970) 83-89.

MUES,
Albert: Zur Begründung des Oktavphänomens, der Konsonanz und Dissonanz. Die
Herkunft der Ästhetik des Hörens (Sažetak: Uz utemeljenje fenomena
oktave, konsonance i disonance. Podrijetlo estetike sluha), 17/1 (1986) 91-110.

MULLER,
Stephanus J. v. Z.: Music Criticism and Adorno (Sažetak: Glazbena
kritika i Adorno), 36/1 (2005) 101-116.

MÜLLER,
Sven Oliver: Distinktion, Demonstration und Disziplinierung: Veränderungen im
Publikumsverhalten in Londoner und Berliner Opernhäusern im 19. Jahrhunderts (Summary:
Distinction, Demonstration and Enforcement of Discipline: Changes in Audience
Behaviour in London and Berlin Opera Houses in the 19th Century; Sažetak:
Distinkcija, predstavljanje i discipliniranje: promjene u ponašanju publike u
opernim kućama Londona i Berlina u 19. stoljeću), 37/2 (2006) 167-187.

MÜLLER, Ulrich: Musikverstehen und Musikstruktur.
Eine systematisch-hermeneutische Untersuchung zum Problem der Objektivität iin
der Musikästhetik (Summary: Understanding Music and Musical Structure. A
Systematical and Hermeneutical Investigation of the Problem of Objectivism in
the Aesthetics of Music; Sažetak: Glazbeno razumijevanje i glazbena
struktura. Sistematičko-hermeneutičko istraživanje problema objektivizma u
glazbenoj estetici), 21/1 (1990) 47-69.

NAPIER,
John: A «Failed» Unison or Conscious Differentiation: The Notion of
«Heterophony» in North Indian Vocal Preformance (Sažetak: «Neuspjeli» unisono
ili svjesno razlikovanje: pojam «heterofonije» u vokalnom izvodilaštvu Sjeverne
Indije), 37/1 (2006) 85-108.

NATTIEZ,
Jean-Jacques: Linguistics: A New Approach for Musical Analysis? (Sažetak:
Lingvistika: novi put za muzičku analizu?, IV/1 (1973) 51-68.

NATTIEZ,
Jean-Jacques: Sur les relations entre sociologie et sémiologie musicale (Summary:
On the Relations between the Sociology and the Semiology of Music; Sažetak:
O odnosima muzike i muzičke semiologije), V/1 (1974) 61-75.

NERCESSIAN,
Andy: A Look at the Emergence of the Concept of National Culture in Armenia:
The Former Soviet Folk Ensemble (Sažetak: Pogled na pojavu ideje o
nacionalnoj kulturi u Armeniji: bivši sovjetski folklorni ansambl), 31/1 (2000)
79-94.

NETTHEIM,
Nigel: How Musical Rythm Reveals Human Attitudes: Gustav Becking’s Theory, (Sažetak:
Kako glazbeni ritam otkriva ljudske stavove: teorija Gustava Beckinga), 27/2
(1996) 101-122.

NEWELL,
Robert: Four Tiers on the Foundation of Time (Sažetak: Četiri načela
utemeljenosti vremena), VII/2 (1976) 147-174.

NORRIS,
Christopher: Music Theory, Analysis and Deconstruction: How They Might (Just)
Get Along Together (Sažetak: Teorija glazbe, analiza i dekonstrukcija:
kako bi se mogle (barem) slagati), 36/1 (2005) 37-82.

NOSKE,
Frits: Forma formans (Sažetak: Forma formans), VII/1 (1976) 43-62.

NUTTING,
Geoffrey: The Logic of Renaissance Harmony (Sažetak: Logika renesansne
harmonije), V/2 (1974) 251-263.

OKUBO,
Ken: On the Musical Work Game. An Essay on the Concept of the Musical Work (Sažetak:
O igri glazbenog djela. Esej o pojmu glazbenog djela), 32/1 (2001) 65-92.

OFFER,
John: An Exemination of Spencer’s Sociology of Music and Its Impact on Music
Historiography in Britain (Sažetak: Ispitivanje Spencerove sociologije
glazbe i njezina utjecaja na glazbenu historiografiju u Velikoj Britaniji),
14/1 (1983) 33-52.

OLIVIER,
Bert: Lacan and Critical Musicology (Sažetak: Lacan i kritička
muzikologija), 36/1 (2005) 135-158.

ONO IMAAH,
Napoleon: Music: A Source of Inspiration and Harmony in Architecture – An African
View (Sažetak: Glazba kao izvor nadahnuća i harmonije u arhitekturi –
jedan afrički pogled), 35/2 (2004) 169-182.

ORTAKOV, Dragoslav:
Approaches to the Study of Macedonian Musical History (Sažetak: Prilog
istraživanju makedonske glazbene povijesti), VI/2 (1975) 307-317.

OTTA, Mineo: Why is the
«Spirit» of Folk Music so Important? On the Historical Background of Béla
Bartók’s Views of Folk Music (Sažetak: Zašto je «duh» folklorne glazbe
tako važan? O povijesnoj pozadini nazora Béle Bartóka o folklornoj glazbi),
37/1 (2006) 33-46.

OTTENBERG,
June C.: Musical Currents of the Scottish Enlightenment (Sažetak:
Glazbeni tokovi škotskog prosvjetiteljstva, IX/1 (1978) 99-109.

OTTENBERG,
June C.: Popularity of the Two Operas in Philadelphia in the 1970s (Sažetak:
Popularnost dviju opera u Philadelphiji u devedesetim godinama 18. stoljeća), 18/2
(1987) 205-216.

PABJAN,
Barbara: The reception of Chopin and His Music in Polish Society (Sažetak:
Recepcija Chopina i njegove glazbe u Poljskoj), 41/2 (2010) 343-378.

PADOAN,
Maurizio: Music, Language and Society in Antonio Planelli (Sažetak:
Glazba, jezik i društvo u djelu Antonija Planellija), 19/2 (1988) 161-179.

PADOAN,
Maurizio: Nature and Artifice in G. B. Doni’s Thought (Sažetak: Priroda
i umjetno u misli G. B. Donija), 23/1 (1992) 5-26.

PADOAN,
Maurizio: Tradition and «Modernity» in Il corago (Sažetak:
Tradicija i «modernost» u Il corago), 24/2 (1993) 113-127.

PANAIOTIDI,
Elvira G.: The Myth of the Isomorphism (Sažetak: Mit o izomorfnosti),
38/2 (2007) 133-142.

PARKER,
Beverly Lewis: Art, Culture and Authenticity in South African Music (Sažetak:
Umjetnost, kultura i autentičnost u južnoafričkoj glazbi), 39/1 (2009) 57-71.

PARKER,
Mara: „Le plus dous moment de ma vie“: Carlo Graziani and the Quest for Ideal
Employment (Sažetak: „Najslađi trenutak mojega života“: Carlo Graziani i
potraga za idealnim zaposlenjem), 39/1 (2009) 31-56.

PARKER,
Mildred: Some Speculations on the French Keyboard Suites of the Seventeenth and
Early Eighteenth Centuries (Sažetak: Neke ideje o francuskoj suiti za
glazbala s tipkama), VII/2 (1976) 203-218.

PAULUS,
Irena: Du rôle de la musique dans le cinéma hollywoodien classique. Les
fonctions de la musique dans le film Casablanca (1943) de Michael
Curtiz) (Summary: The Role of the Music in a Classical Hollywood Film:
Function of Music in Casablanca (1943) by Michael Curtiz; Sažetak: Uloga
glazbe u klasičnom holivudskom filmu: funkcije glazbe u filmu Casablanca
(1943) Michaela Curtiza)), 28/1 (1997) 63-110.

PAULUS,
Irena: Music in Krzysztof Kieślowski’s Film Three Colors: Blue. A
Rhapsody in Shades of Blue: The Reflections of a Musician (Sažetak:
Glazba u filmu Krzysztofa Kieślowskog Tri boje: Plavo. Rapsodija u
nijansama plavog: razmišljanja jednog glazbenika), 30/1 (1999) 65-91.

PAULUS,
Irena: Stanley Kubrick’s Revolution in the Usage of Film Music: 2001: A
Space Odyssey (1968) (Sažetak: Revolucija Stanleya Kubricka u
uporabi filmske glazbe: 2001: Odiseja u svemiru (1968)), 40/1 (2009)
99-126.

PAULUS,
Irena: Williams Versus Wagner or an Attempt at Linking Musical Epics (Sažetak:
Williams protiv Wagnera ili pokušaj povezivanja glazbenih epova), 31/2 (2000)
153-184.

PAUSET,
Eve-Norah: Proust musicologue? Le positivisme ambigu ou: De sentir pour ecrire à
sentir est ecrire (Summary: Proust as Musicologist? An Ambiguous
Positivism or from a „Feeling for Writing’ to a „Feeling is Writing“; Sažetak:
Proust kao muzikolog? Dvosmisleni pozitivizam ili: od osjećaja za pisanjem do
osjećanja kao pisanja), 40/1 (2009) 63-79.

PAUSET,
Eve-Norah: „Réenchanter la musicologie: un problème français?“ (Summary:
Re-enchanting Musicology: a French Problem?; Sažetak: Ponovno očarati
muzikologiju: je li to francuski problem?), 38/2 (2007) 217-228.

PELLIZZONI,
Luigi: Fruition of the Musical Message and Perception of Its Structures (Sažetak:
Ostvarenje glazbene poruke i percepcija struktura), 17/1 (1986) 73-90.

PETROVIĆ,
Radmila: Folk Music of Eastern Yugoslavia: A Process of Acculturation (Sažetak:
Narodna muzika istočne Jugoslavije: proces akulturacije), V/1 (1974) 217-224.

PICHAULT,
Françoise: Vers une théorie sociologique de l’art. Elaboration d’un
modèle d’explication et application à l’oeuvre musicale de
Karlheinz Stockhausen (Summary: Towards a Musicological Theory of Art:
Elaboration of an Explanatory Model and Its Application to the Musical Work of
Karlheinz Stockhausen; Sažetak: Prema sociološkoj teoriji umjetnosti:
razrada modela izlaganja i primjena na glazbenom djelu Karlheinza
Stockhausena), 14/1 (1983) 53-77.

PICKERT,
Dietmar: Ensembleaktivitäten in Musikleben. Strukturen nichtprofessioneller
Musikausübung in der Öffentlichkeit (Summary: Activities of the Music Ensembles
in Musical Life. Structures of Non-Professional Practice in Public; Sažetak:
Aktivnosti ansambala u glazbenom životu. Strukture neprofesionalne glazbene
prakse u javnosti), 28/1 (1997) 111-121.

PIOTROWSKA,
Anna G.: Individual Strategies of Seeking Employment Among Early 20th-century
American and European Composers (Sažetak: Pojedinačne strategije u
traženju zaposlenja među američkim i europskim skladateljima početkom 20. stoljeća),
41/1 (2010) 21-36.

PIOTROWSKA,
Anna G.: Modernist Composers and the Concept of Genius (Sažetak:
Skladatelji Moderne i pojam genija), 38/2 (2007) 229-242.

PLAVŠA,
Dušan: Intentionality in Music (Sažetak: Intencionalnost u muzici), 12/1
(1981) 65-74.

PLLANA, Shefqet: Das albanische
Volkslied in Kosovo (Summary: On Folk Singing by the Albanians in
Kosovo; Sažetak: O narodnom pevanju Albanaca na Kosovu), X/2 (1979)
215-236.

POLEDNÁK,
Ivan: Zum Problem der Apperzeption der Musik (Summary: Around the
Problem of Music Apperceptions; Sažetak: Uz probleme glazbene
percepcije), 16/1 (1985) 43-56.

POŽGAIN,
Ivan – FILAKOVIĆ, Pavo – DEGMEČIĆ, Dunja: Music as Therapy (Sažetak:
Glazba kao terapija), 36/2 (2005) 287-300.

PREMUDA,
Noemi: Luchino Visconti’s «Musicism» (Sažetak: «Muzicizam» Luchinija
Viscontija), 26/2 (1995) 189-210.

PRINZ,
Mario: Der Orchestermusiker in historischen Kontext (Summary: The
Orchestra Musician in the Historical Context; Sažetak: Orkestralni
glazbenik u povijesnom kontekstu), 26/1 (1995) 61-76.

RANKOVIĆ,
Milan: On the Unpopularity of New Music (Sažetak: O nepopularnosti nove
muzike), X/2 (1979) 199-206.

REINECKE,
Hans-Peter: Hermann von Helmholtz, Carl Stumpf und die Folegen. Von der musikalischen
Akustik zur Tonpsychologie. Ganz persönliche Anmerkungen zu einem Kapitel
Berliner Wissenschaftsgeschichte (Summary: Hermann von Helmholtz, Carl
Stumpf and the Consequences. From Musical Acoustics to Tonal Psychology. Very
Personal Remarks to One Chapter of Science History in Berlin; Sažetak:
Hermann von Helmholtz, Carl Stumpf i posljedice. Od glazbene akustike do tonske
psihologije. Vrlo osobne primjedbe na jedno poglavlje berlinske povijesti
znanosti), 30/2 (1999) 95-109.

REINECKE,
Hans-Peter: «Swingkultur» als «doppelter Boden» jugendlichen Lebensgefühls
unter der NS-Diktatur –  Hintergründe (Summary: The «Culture of Swing»
as a «Double-Bottom» of Youthfull Feeling of Life Under the Nazi Dictatorship; Sažetak:
«Kultura swinga» kao «dvostruko dno» mladenačkog životnog osjećaja pod nacističkom
diktaturom), 34/1 (2003) 3-15.

REINECKE,
Hans-Peter: Über Musik, Partituren and das Recht ihrer Autoren. Anmerkungen zu
Erich Schulzes Lebenswerk (Summary: On Music, Scores and Rights of Their
Authors. Remarks Concerning the Life Work of Erich Schulze; Sažetak: O
glazbi, partiturama i pravima njihovih autora. Napomene uz životno djelo Ericha
Schulzea), 29/2 (1998) 121-134.

RIJAVEC,
Andrej: Notes towards the National and International in Music (Sažetak:
Bilješke o nacionalnom i internacionalnom u glazbi), VII/1 (1976) 83-87.

RIJAVEC, Andrej: The
Dimensions of Darijan Božič’s Creativity (Sažetak: Kompozicijske
tvorevine Darijana Božića), X/2 (1979) 237-248.

RINGER,
Alexander L.: Musical Taste and the Industrial Syndrome. A Socio-Musicological
Problem in Historical Analysis (Sažetak: Glazbeni ukus i industrijski
sindrom. Sociološko-muzikološki problem u povijesnoj analizi), V/1 (1974)
139-153.

RINGER,
Alexander L.: Musical Taste and the Industrial Syndrome. A Socio-Musicological
Problem in Historical Analysis (first published in: / prvi put objavljeno u: International
Review of the Aesthetics and Sociology of Music, V/1 (1974) 139-153) (Sažetak:
Glazbeni ukus i industrijski sindrom. Sociološko-muzikološki problem u
povijesnoj analizi), 25/1-2 (1994) 79-92.

ROGINA,
Mladen – MALETIĆ, Mladen – HANŽEK, Branko: Vinko Dvořák Sliding
Tones: Do They Exist? (Sažetak: Postoje li klizni tonovi Vinka Dvořáka),
37/2 (2006) 225-232.

ROMAN,
Zoltan: The Rainbow at Sunset: The Quest for Renewal, and Musico-Poetic
Exoticism in the Viennese Orbit from the 1890s to the 1920s (Sažetak:
Duga na zalasku: zahtjev za obnovom i glazbeno-pjesnički egzoticizam u bečkom
krugu u godinama 1890-1920.), 39/2 (2008) 165-238.

ROMAN,
Zoltan: (Musical) Jugendstil Revisited: Interspecific Conceptual
Modelling and the Turn-of-the-Century «Peripheral» Arts (Sažetak:
Ponovno o (glazbenom) Jugendstilu: interspecifično pojmovno modeliranje
i «periferne» umjetnosti na razmeđi stoljeća), 30/2 (1999) 111-149.

ROONEY,
James F. – FREDERICKSON, Jon: How the Music Occupation Failed to Become
a Profession (Sažetak: Kako je zanimanje glazbom propustilo postati
profesijom), 21/2 (1990) 189-206.

RÖSING,
Helmut: Der Musikalitätsbegriff und seine Abhängigkeit von kulturgeschichtlichen
Normen. Zur Geschichte der Musikalitätstests (Summary: The Concept of
Musical Talent and Its Dependence on Cultural-Historical Norms; Sažetak:
Pojam muzikalnosti i njegova ovisnost o kulturno-povijesnim normama), IX/2
(1978) 161-181.

RÖSING,
Helmut: Musik und bildende Kunst. Über Gemeinsamkeiten und Unterschiede beider
Medien (Sažetak: Muzika i likovna umjetnost. O zajedničkom i različitom
obih medija), II/1 (1971) 65-76.

RÖSING,
Helmut: Musik und ihre Wirkungen auf den Rezipienten. Versuch einer
Standortbestimmung (Summary: Music and Its Effects on the Recipient. An
Attempt at a Definition of the Present State of Research; Sažetak:
Glazba i njezino djelovanje na primaoca. Pokušaj određenja sadašnjeg stanja
istraživanja), 12/1 (1981) 3-20.

RUT,
Josef: Die Musik ind ihre Perspektive vom Gesichtspunkt der Reletivitätstheorie
(Summary: Music and Its Perspective from the Standpoint of the Theory of
Relativity; Sažetak: Glazba i njezina perspektiva sa stajališta teorije
relativiteta), 11/1 (1980) 103-119.

SABBE,
Herman: Musiques Savantes, Musiques Populaires (de Zappa à Zimmermann) (Summary:
Art Musics, Popular Musics (from Zappa to Zimmermann); Sažetak:
Umjetničke glazbe, popularne glazbe (od Zappe do Zimmermanna), 34/2 (2003)
161-172.

SAGRILLO,
Damien: Joseph Haydns Volksliedbearbeitungen. Stilistische Beobachtungen.
Bedeutung für sein Gesamtwerk (Summary: Joseph Haydn’s Folksong
Arrangements. Stylistic Remarks and Their Meaning within the Totality of His
Oeuvre; Sažetak: Haydnove obradbe narodnih napjeva. Stilske napomene i
njihovo značenje u cjelini njegova opusa), 40/1 (2009) 31-62.

SAFFLE,
Michael – YANG, Hon-Lun: Aesthetic and Social Aspects of Emerging
Utopian Musical Communities (Sažetak: Estetički i društveni aspekti
nastajućih utopijskih glazbenih zajednica), 41/2 (2010) 319-341.

SAPUNDZIJEV,
Mary: Motivation, Function and Value: The Choral Miniature Repertoire of First
Generation Macedonian Composers (Sažetak: Motivacija, funkcija i vrijednost:
repertoar zborskih minijatura prve generacije makedonskih skladatelja), 33/1
(2002) 57-93.

SARKISJAN,
Swetlana (vidi SARKISYAN, Svetlana): Die Streichquartette Sofia Gubaidulinas
als Versuch der Erschliessung des sonoristischen Raumes (Summary: String
Quartets by Sofia Gubaidulina as a Attempt of Opening a Sonoric Space; Sažetak:
Gudaći kvarteti Sofije Gubaiduline kao pokušaj otvaranja zvukovnog prostora),
36/2 (2005) 271-286.

SARKISYAN,
Svetlana (vidi SARKISJAN, Swetlana): Le phénomène musical des films de
Serguei Paradjanov (Summary: The Musical Phenomenon in the Films of
Sergey Paradianov; Sažetak: Glazbeni fenomen u filmovima Sergeja
Paradjanova), 38/1 (2007) 55-69.

SCHÄFER,
Thomas: Anti-Moderne oder Avantgarde-Konzept? Überlegungen zur musikalischen
Postmoderne (Summary: Reflections on Musical Postmodern: An Antimodern
or Avantgarde Concept; Sažetak: Razmišljanja o glazbenoj postmoderni:
nacrt za antimodernu ili avangardu), 26/2 (1995) 211-238.

SCHROEDER,
David. P.: Audience Reception and Haydn’s London Symphonies (Sažetak: Prihvaćanje
publike i Haydnove londonske simfonije), 16/1 (1985) 57-72.

SCHUBERT,
Giselher: Aspekte der Bekkerschen Musiksoziologie (Sažetak: Gledišta
Bekkerove sociologije glazbe), I/2 (1970) 179-186.

SCHUTTE,
Sabine: Kunstmusik und Trivialmusik (Summary: Art Music and «Trivial
Music». A Sketch of the Problem; Sažetak: Umjetnička i «trivijalna»
glazba. Skica jednog problema), IV/1 (1973) 81-94.

SCHVARZER,
Alicia: L’industrie du disque en France (Summary: The Gramophone Record
Industry in France; Sažetak: Industrija gramofonskih ploča u
Francuskoj), IV/2 (1973) 257-277.

SEDAK,
Eva: Zeichen einer kleinen Geschichte. Einige einführende Bemerkungen zur
Geschichte der kroatischen Musik im 20. Jahrhundert (Summary: Signs of
«Small History». Some Introductory Remarks to the History of Croatian Music in
the 20th Century; Sažetak: Znakovi male povijesti. Neke uvodne napomene
uz povijest hrvatske glazbe 20. stoljeća), 31/2 (2000) 127-151.

SEDAK,
Eva: Das Zeitgenössische als Episode: zum Begriff des Fortschritts in der Musik
am südlichen Rand Mitteleuropas zwischen den beiden Weltkriegen (Summary:
Contemporary as an Episode: A Contribution to the Idea of Progress in the Music
of the Central-European Southern Edge between Two World Wars; Sažetak:
Suvremenost kao epizoda. prilog za poimanje napretka u međuratnoj glazbi s
južnog ruba Srednje Europe), 24/2 (1993) 143-158.

SEDAK,
Eva: Eine Ästhetik im Übergang. Versuch einer hypothetischen Gegenüberstellung:
F. Busoni – J. Š. Slavenski (Summary: Slavenski and the Aesthetics of
Music at the Turn of the Century; Sažetak: Slavenski i glazbena estetika
s početka 20. stoljeća), 18/1 (1987) 97-116.

SEDAK,
Eva: Some Problems in Contemporary Musical Criticism (Sažetak: Neki
problemi suvremene muzičke kritike), I/2 (1970) 169-177.

SEGOND-GENOVESI,
Charlotte: La question du sens dans les passacailles de Chostakovitch: vers une
interprétation sociopolitique (Summary: The Problem of Sense in the
Passacaglias by Shostakovich: Towards a Socio-Political Interpretation; Sažetak:
Pitanje smisla u passacagliama Dmitrija D. Šostakoviča: prema jednoj
društveno-političkoj interpretaciji), 40/2 (2009) 235-268.

SEIDEL,
Wilhelm: Moritz Hauptmanns organische Lehre. Tradition, Inhalt und Geltung
ihrer Prämisse (Summary: Moritz Hauptmann’s Organic Learning. The
Tradition, Content and Value of its Premise; Sažetak: Organsko učenje
Moritza Hauptmanna. Tradicija, sadržaj i vrijednosti njegove perspektive), II/2
(1971) 243-266.

SELFRIDGE-FIELD,
Eleanor: Canzona and Sonata: Some Differences in Social Identity (Sažetak:
Canzona i sonata), IX/1 (1978) 111-119.

SELVIK,
Randi Margrete – DIESEN, Rolf – HOLEN, Arne: Das Musikleben in
einer Landgemeinde (Summary: Musical Culture in a Norwegian Rural
District; Sažetak: Glazbena kultura u jednom seoskom predjelu Norveške),
V/1 (1974) 191-207.

SHELDON,
David A.: The Fugue as an Expression of Rationalist Values (Sažetak:
Fuga kao izraz racionalističkih vrijednosti), 17/1 (1986) 29-51.

SHEPHERD,
Gregory: «Nihonjinron»: Challenge to Academia (Sažetak: «Nihonjinron»:
izazov akademskoj misli), 22/2 (1991) 187-192.

SHEPHERD,
John: Un modèle théorique pour une analyse socio-musicologique des
musiques populaires (Summary: A Sociological Theory for the Analysis of
Afro-American Musics; Sažetak: Sociološka teorija za analizu
afro-američkih glazbi), 15/2 (1984) 203-214.

SMITH,
David: Colonial Encounters Through the Prism of Music: A Southern African
Perspective (Sažetak: Kolonijalni susreti kroz prizmu glazbe: pogled iz
Južne Afrike), 33/1 (2002) 31-55.

SPIETH-WEISSENBACHER,
Christiane: Prosodes et symboles mélodiques dans le récitatif de Pelléas et
Mélisande ou place du figuralisme dans l’écriture vocale de Debussy (Summary:
Melodic Prosodes and Symbols in the Recitative of Pelleas et Melisande
or the Place of Figuralism in Debussy’s Vocal Writing; Sažetak:
Melodijski prozodi i simboli u recitativu Pelleasa i Melisande ili
mjesto figuralizma u Debussyjevu vokalizmu), 13/1 (1982) 83-92.

STAUBMANN,
Helmut: The Concept of Norm in Sociological Theory and Its Application to Music
(Sažetak: Pojam norme u sociološkoj teoriji i njezina primjena u
glazbi), 22/2 (1991) 119-125.

STEFANI,
Gino: Progetto semiotico di una musicologia sistematica (Summary: A
Semiotical Project of Systematic Musicology; Sažetak: Semiološki projekt
sistematske muzikologije), V/2 (1974) 277-289.

STEFANI,
Gino: Sur l’approche fonctionnelle des pratiques musicales (Summary: On
the Functional Approach to Musical Practice; Sažetak: O funkcionalnom
pristupu muzičkoj praksi), V/1 (1974) 77-83.

STIPČEVIĆ,
Ennio: La cultura musicale in Istria e in Dalmazia nel XVI e XVII secolo.
Principali caratteristiche storiche, geopolitiche e culturali (Summary: Musical
Culture in Istria and Dalmatia during the 16th and 17th Centuries: Its Basic
Historical, Geo-political and Culturological Determinants; Sažetak:
Glazbena kultura u Istri i Dalmaciji tijekom 16. i 17. stoljeća: temeljne
povijesne, geopolitičke i kulturološke odrednice), 23/2 (1992) 141-152.

STIPČEVIĆ,
Ennio: La serenissime, l’Istra e la Dalmazia – Contatti e interferenze musicali
nel Cinque e Seicento (Summary: The Serenissima, Istria, and
Dalmatia – Musical Contacts and Permeations of the 16th and 17th Centuries; Sažetak:
Serenissima, Istra i Dalmacija – glazbeni kontakti i prožimanja (16-17. st.)),
24/1 (1993) 23-44.

STIPČEVIĆ,
Ennio: The Social and Historical Status of Music and Musicians in Croatia in
the Early Baroque Period (Sažetak: Društveno-povijesni položaj glazbe i
glazbenika u Hrvatskoj u vrijeme ranog Baroka), 18/1 (1987) 3-17.

STOCKMANN,
Doris: Musik – Sprache – Tierkommunikation (Summary: Music – Language –
Animal Communication; Sažetak: Glazba – jezik – komunikacija u
životinjskom svijetu), X/1 (1979) 5-45.

SUPIČIĆ,
Ivan (vidi SUPIČIĆ, Ivo): De la Renaissance au Baroque. Quelques propos
d’histoire sociale (Summary: From Renaissance to Baroque Times. Some
Considerations of Social History; Sažetak: Od renesanse do baroka.
Napomene iz socijale povijesti glazbe), 28/2 (1997) 133-142.

SUPIČIĆ,
Ivo (vidi SUPIČIĆ, Ivan): Esthétique et art musical (Summary: Aesthetics
and Musical Art; Sažetak: Estetika i glazbena umjetnost), 19/1 (1988)
3-34.

SUPIČIĆ,
Ivo (vidi SUPIČIĆ, Ivan): Expression and Meaning in Music (Sažetak:
Izražaj i značenje u glazbi), II/2 (1971) 193-212.

SUPIČIĆ,
Ivo (vidi SUPIČIĆ, Ivan): Instead of an Introductory Word (Sažetak:
Umjesto uvodne riječi), I/1 (1970) 3-14.

SUPIČIĆ,
Ivo (vidi SUPIČIĆ, Ivan): Les approches socio-historiques de l’oeuvre musicale (first
published in: / prvi put objavljeno u: International Review of the
Aesthetics and Sociology of Music, 17/2 (1986) 223-238) (Summary:
Sociohistorical Approach of Musical Work; Sažetak: Socijalnopovijesni
pristup glazbenom djelu), 25/1-2 (1994) 321-335.

SUPIČIĆ,
Ivo (vidi SUPIČIĆ, Ivan): Matter and Form in Music (Sažetak: Materija i
forma u muzici), I/2 (1970) 149-158.

SUPIČIĆ,
Ivo (vidi SUPIČIĆ, Ivan): Music and Ceremony. Another Aspect (Sažetak:
Glazba i ceremonija. Drugi aspekt), 13/1 (1982) 21-38.

SUPIČIĆ,
Ivo (vidi SUPIČIĆ, Ivan): Musique et fête: note sur le sacré et le
profane (Summary: Music and Festivity: a Note on Sacred and Secular; Sažetak:
Glazba i svečanost: bilješka o sakralnom i svjetovnom), 21/2 (1990) 179-187.

SUPIČIĆ,
Ivo (vidi SUPIČIĆ, Ivan): Perspectives pluridisciplinaries: difficultés
d’approache (Summary: Plury-Disciplinary Perspectives: Difficulties of
Approach; Sažetak: Pluridisciplinarne perspektive: poteškoće pristupa),
16/2 (1985) 125-151.

SUPIČIĆ,
Ivo (vidi SUPIČIĆ, Ivan): Sens et non-sens en musique (Summary: Sense
and Nonsense in Music; Sažetak: Smisao i besmisao u glazbi), III/2
(1972) 187-197.

ŠEŠKAUSKAITĖ,
Daiva: Sutartinės and Balkan Diaphonic Songs (Sažetak: Sutartinės
i balkanske dijafonijske pjesme), 35/1 (2004) 71-92.

ŠIMUNDŽA,
Mirjana: Messiaen’s Rhythmical Organisation and Classical Indian Theory of
Rhythm (I) (Sažetak: Organizacija ritma Oliviera Messiaena i klasična
indijska teorija ritma (I)), 18/1 (1987) 117-144.

ŠIMUNDŽA,
Mirjana: Messiaen’s Rhythmical Organisation and Classical Indian Theory of
Rhythm (II) (Sažetak: Organizacija ritma Oliviera Messiaena i klasična
indijska teorija ritma (II)), 19/1 (1988) 53-73.

ŠKUNCA,
Mirjana: Politische Aspekte des musikalischen Lebens von Split zur Zeit der
kroatischen Wiedergeburt (1860-1882) (Summary: Political Aspect of Split
Music Life in the Period of the National Revival in Dalmatia (1860-1882); Sažetak:
Politički aspekti glazbenog života Splita u preporodno doba u Dalmaciji
(1860-1882)), 20/2 (1989) 141-167.

TÄNZER,
Peter: Orientierung in der Musik (Summary: Orientation in Music; Sažetak:
Orijentacija u glazbi), VII/2 (1976) 175-183.

TARASTI,
Eero: Music Models trough Ages: A Semiotic Interpretation (Sažetak:
Glazbeni modeli kroz razdoblja: semiotička interpretacija), 17/1 (1986) 3-28.

TARASTI,
Eero: Music Models trough Ages: A Semiotic Interpretation (first published in:
/ prvi put objavljeno u: International Review of the Aesthetics and Sociology
of Music, 17/1 (1986) 3-28) (Sažetak: Glazbeni modeli kroz
razdoblja: semiotička interpretacija), 25/1-2 (1994) 295-320.

TARASTI,
Eero: Pour une narratologie de Chopin (Summary: For a Narratology of
Chopin; Sažetak: Za jednu naratologiju Chopina), 15/1 (1984) 53-75.

TARASTI,
Eero: Pour une narratologie de Chopin Interpretation (first published in: /
prvi put objavljeno u: International Review of the Aesthetics and Sociology
of Music, 15/1 (1984) 53-75) (Summary: For a Narratology of Chopin; Sažetak:
Za jednu naratologiju Chopina), 25/1-2 (1994) 295-320.

TAYLOR,
Benedict: The Lost Chord: Sentimentality, Sincerity, and the Search for
„Emotional Depth’ in 19th-Century Music (Sažetak: Izgubljeni akord
– Sentimentalnost, iskrenost i potraga za „osjećajnom dubinom“ u glazbi 19.
stoljeća), 40/2 (2009) 207-233.

TESSAROLO,
Mariselda: Experiencing Dance (Sažetak: Doživljavanje plesa), 16/2
(1985) 201-210.

THOMPSON,
Michael J.: Th. W. Adorno Defended against His Critics, and Admirers: A Defense
of the Critique of Jazz (Sažetak: Th.W. Adorno obranjen pred njegovim
kritičarima i poštovateljima: obrana kritike jazza), 41/1 (2010) 37-49.

TICK,
Judith: Musician and Mécène: Some Observations on Patronage in Late
18th-Century France (Sažetak: Muzičar i mecena. Neke napomene uz
patronatstvo u Francuskoj u 18. stoljeću), IV/2 (1973) 245-256.

TISCHLER,
Hans: A Proposal for a Multi-Relational Aesthetics (Sažetak: Prijedlog
jedne multirelacione estetike), III/2 (1972) 141-160.

TITLESTAD,
Michael – VILJOEN, Martina: Festive Critique and Agency in Felix
Laband’s 4/4 Down the Stairs (Sažetak: Svečarska kritika i
djelovanje u djelu 4/4 Down the Stairs Felixa Labanda), 36/1 (2005)
199-220.

TOSCANO, Maria Manuela:
Chemins vers une esthétique de l’inquiétude dans la musique de Gesualdo (Summary:
Towards an Aesthetics of Disquietness in the Music of Gesualdo; Sažetak:
Prema estetici nemira u Gesualdovoj glazbi), 30/1 (1999) 27-53.

TRÂN VÂN KHÊ:
L’acculturation dans les traditions musicales de l’Asie (Summary:
Acculturation in the Musical Traditions of Asia; Sažetak: Akulturacija u
glazbenim tradicijama Azije), V/1 (1974) 182-190.

TUKSAR, Stanislav:
Bedeutungstheorie in der Musik in Irene, ovvero della bellezza (1599)
von Miho Monaldi. Ein Beitrag zur Geschichte der semiologischen Doktrinen in
der Musik (Summary: The Theory of Meaning in Music in Irene, ovvero
della bellezza (1599) by Miho Monaldi. A Contribution to the History of
Semiological Doctrines; Sažetak: Teorija značenja u glazbi u Irene,
ovvero della bellezza (1599) Mihe Monaldija. Prilog povijesti semioloških
doktrina), VIII/2 (1977) 264-272.

TUKSAR,
Stanislav: From Metaphysical Irrationalism to Contemporary Empiricism: An
Aspect of Music (Sažetak: Od metafizičkog iracionalizma do suvremenog
empirizma: jedan glazbeni aspekt), II/1 (1971) 77-87.

TUKSAR,
Stanislav: Music Research Libraries, Archives and Collections in Croatia (Sažetak:
Glazbene knjižnice, arhivi i zbirke u Hrvatskoj), 23/2 (1992) 119-140.

TUKSAR,
Stanislav: Musico-theoretical Fragments by Two Mediaeval Scholars: Herman
Dalmatinac and Petar Pavao Vergerije, Sr. (Sažetak: Glazbeno-teoretski
fragmenti dvaju autora srednjeg vijeka: Hermana Dalmatinca i Petra Pavla
Vergerija St.), 13/1 (1982) 93-105.

TUKSAR, Stanislav: Musique
et politique à Dubrovnik à l’epoque de la Renaissance (first
published in: / prvi put objavljeno u: International Review of the
Aesthetics and Sociology of Music,  X/1 (1979) 99-111) (Summary:
Music and Politics in Dubrovnik during the Renaissance; Sažetak:
Politika i glazba u renesansnom Dubrovniku), 25/1-2 (1994) 191-202.

TURLEY, Alan C.: The
Ecological and Social Determinations of the Production of Dixieland Jazz in New
Orleans (Sažetak: Ekološke i društvene odrednice proizvodnje Dixieland
jazza u New Orleansu), 26/1 (1995) 107-121.

VENDRIX,
Philippe: Proportions harmoniques et proportions architecturales dans la
théorie française des XVIIe et XVIIIe siècles (Summary: Harmonic
and Architectural Proportions in the 17th and 18th-Century French Theory; Sažetak:
Harmonijske i arhitekturalne proporcije u francuskoj teoriji 17. i 18.
stoljeća), 20/7 (1989) 3-10.

VILJOEN,
Martina – TITLESTAD, Michael: Festive Critique and Agency in Felix
Laband’s 4/4 Down the Stairs (Sažetak: Svečarska kritika i
djelovanje u djelu 4/4 Down the Stairs Felixa Labanda), 36/1 (2005)
199-220.

VILJOEN,
Martina: Ideology and Interpretation: A Figurative Semiotics of Musical
Discourse (Sažetak: Ideologija i interpretacija: figurativna semiotika
glazbenog diskursa), 36/1 (2005) 83-99.

VILJOEN,
Martina: Questions of Musical Meaning: An Ideology-Critical Approach (Sažetak:
Problemi glazbenog značenja: ideološko-kritički pristup), 35/1 (2004) 3-28.

VILLIERS
HUMAN, Suzanne de: Explosions in Visual Art, Literature and Music (Sažetak:
Prskanja u likovnim umjetnostima, književnosti i glazbi) 36/1 (2005) 179-197.

VISAGIE,
Johann: Applying Critical Tools to Critical Theory – With Some Remarks on the
Implications for Musicology (Sažetak: Primjenjujući kritička sredstva na
kritičku teoriju. Uz nekoliko primjedbi na implikacije u muzikologiji), 36/1
(2005) 11-36.

VIRET,
Jacques: Mélodie et «Gestalt». Pour une nouvelle approche de l’analyse
mélodique (Summary: Melody and «Gestalt». Towards a New Approach to
Melodic Analysis; Sažetak: Melodija i «Gestalt». Za novi pristup
melodijskoj analizi), 13/1 (1982) 39-53.

VIRET,
Jacques: Musique, nombres, cosmos: quelques réflexions «pythagoriciennes» (Summary:
Music, Numbers, Space: Some «Pythagorean» Meditations; Sažetak: Glazba,
brojevi, svemir: neka «pitagorejska» razmišljanja), 17/2 (1986) 147-161.

VOIGT,
Boris: Das Scherzo der fünften Symphonie Gustav Mahlers als Reflexion auf die
gesellschaftliche Moderne (Summary: Gustav Mahler’s Fifth Symphony
Scherzo as a Reflection of the Social Modernity; Sažetak: Scherzo Pete
Simfonije Gustava Mahlera kao odraz društvenog moderniteta), 41/2 (2010)
195-239.

WAGNER,
Günther: Exaktwissenschaftliche Musikanalyse und Informationsästhetik (Summary:
Scientific Musical Analysis and Informational Aesthetics; Sažetak:
Egzaktnoznanstvena muzička analiza i informacijska estetika), VII/1 (1976)
63-76.

WANGERMÉE,
Robert: Notes sur l’économie des institutions musicales non-lucratives (Summary:
Notes on the Economy of Non-Commercial Musical Institutions; Sažetak:
Bilješke o ekonomiji nekomercijalnih glazbenih institucija), 13/2 (1982)
141-160.

WEBER,
William: Mass Culture and the Reshaping of European Musical Taste, 1770-1870,
(first published in: / prvi put objavljeno u: International Review of the
Aesthetics and Sociology of Music,  VIII/1 (1977) 5-22) (Sažetak:
Masovna kultura i preoblikovanje evropskog glazbenog ukusa u razdoblju od 1770.
do 1870. godine), 25/1-2 (1994) 175-190.

WELBURN,
Ron: Duke Ellington’s Music: The Catalyst for a True Jazz Criticism (Sažetak:
Glazba Dukea Ellingtona: katalizator istinske jazz kritike), 17/1 (1986)
111-122.

WENK,
Brian J.: Speech Patterns in Music: The French (Rythmic) Connection (Sažetak:
Jezični obrasci u glazbi: francuska (ritmička) veza), 13/2 (1982) 191-197.

WHITE,
Harry: Art Music and the Question of the Ethnicity: The Slavic Dimension of
Czech Music from an Irish Point of View (Sažetak: Umjetnička glazba i
problem etniciteta: slavenska dimenzija češke glazbe s irskog gledišta), 35/1
(2004) 29-46.

WHITE,
Harry: Is This Song about You? Some Reflections on Music and Nationalism in
Germany and Ireland (Sažetak: Je li ova pjesma o tebi? Neka razmišljanja
o glazbi i nacionalizmu u Njemačkoj i Irskoj), 33/2 (2002) 131-147.

WHITE,
Harry: The Need for a Sociology of Irish Folk Music. A Review of Writings on
«Traditional» Music in Ireland, with some Responses and Proposals (Sažetak:
Potrebe za sociologijom irske narodne glazbe. Pregled napisa o «tradicionalnoj»
glazbi u Irskoj s nekoliko odgovora i prijedloga), 15/1 (1984) 3-13.

WHITE,
Harry: The Preservation of Music and Irish Cultural History (Sažetak:
Očuvanje glazbe i irska kulturna povijest), 27/2 (1996) 123-138.

WILSON,
Dora: Löhlein’s Klavierschule: Toward an Understanding of the Galant
Style (Sažetak: Klavirska škola Georga S. Lohleina: prema razumijevanju
galantnog stila), 12/2 (1981) 103-115.

WIORA,
Walter: Der Grundbegriff Kunstwerk. Versuch einer wissenschaftlichen Klärung (Summary:
A Fundamental Notion: The Work of Art. An Attempt of a Scholarly Explanation; Sažetak:
Temeljni pojam umjetničkog djela. Pokušaj znanstvenog objašnjenja), 31/1 (2000)
7-51.

WIORA,
Walter: Der musikalische Ausdruck von Ständen und Klassen in eigenen Stilen (first
published in: / prvi put objavljeno u: International Review of the
Aesthetics and Sociology of Music, V/1 (1974) 91-112) (Summary: The
Musical Expression of Different Estates and Social Classes in Their Own
Individual Styles; Sažetak: Glazbeni izraz različitih društvenih staleža
i klasa u njihovim individualnim stilovima), 25/1-2 (1994) 93-113.

YANG,
Hon-Lun – SAFFLE, Michael: Aesthetic and Social Aspects of Emerging
Utopian Musical Communities (Sažetak: Estetički i društveni aspekti
nastajućih utopijskih glazbenih zajednica), 41/2 (2010) 319-341.

YAKO,
Masato: Possible Worlds in Musical Theory and Practice (Sažetak: Moguću
svjetovi u glazbenoj teoriji i praksi), 33/2 (2002) 181-196.

YAKO,
Masato: Recognition of Music and Beauty by the Language Game (Sažetak:
Prepoznavanje glazbe i ljepote jezičnom igrom), 38/1 (2007) 3-21.

YARUSTOVSKI,
Boris: Quelques réflexions sur la musique et la société (Summary: Some Reflections
About Music and Society), VI/2 (1975) 283-287.

YEOLAND,
Rosemary – HAFEZ-ERGAUT, Agnès: Camille Mauclair: Critique et
compétences (Summary: Camille Mauclair: Critique and Competences; Sažetak:
Camille Mauclair: kritika i kompetencije), 37/2 (2006) 213-224.

YOFFE,
Aron M.: Plotinus’s Theory of Mimesis, and Its Implications for the Actual
Composing of Music (Sažetak: Plotinova teorija Mimezisa i njezine
implikaciije za komponiranje glazbe), 11/1 (1980) 87-91.

YOSHIDA,
Hiroshi: Eduard Hanslick and the Idea of «Public» in Musical Culture: Towards a
Socio-Political Context of Formalistic Aesthetics (Sažetak: Eduard
Hanslick i ideja «publike» u glazbenoj kulturi: k društveno-političkom
kontekstu formalističke estetike), 32/2 (2001) 179-199.

ZENCK, Martin: Auswirkungen
einer «musique informelle» auf die neue Music. Zu Theodor W. Adornos
Formvorstellung (Summary: Influences of «musique informelle» on New
Music. On Adorno’s Concept of Form; Sažetak: Utjecaji «musique
informelle» na novu glazbu. Uz Adornov pojam forme), X/2 (1979) 137-165.

 

  1. REVIEW PAPERS – PREGLEDNI
    ČLANCI

DESCHNÊS,
Bruno: Music and the New Scientific Theories (Sažetak: Glazba i nove
znanstvene teorije), 22/2 (1991) 193-202.

DOUBRAVOVÁ, Jarmila: Music
and Visual Art – Their Relation as a Topical Problem of the Contemporary Music
in Czechoslovakia (Sažetak: Glazba i likovne umjetnosti. Njihov odnos
kao aktualni problem suvremene glazbe u Čehoslovačkoj), 11/2 (1980) 219-228.

ESCAL, Françoise: Les
«portraits» dans les quatre Livres de clavecin de Couperin (Summary:
The «Portraits» in the Four Livres de clavecin by Couperin (Sažetak:
«Portreti» u četiri Livres de clavecin F. Couperina), 11/1 (1980) 5-23.

HALBSCHEFFEL, Bernward: Zur
Ontologie der Rockmusik, 14/1 (1983) 99-105.

HEBERT, David G.: Reflections
on Teaching and Sociology of Music Online, 39/1 (2009) 93-103.

ILLIASIEWICZ, Elżbieta:
Polish Composers as a Social Group (Sažetak: Poljski kompozitori kao
društvena grupa), 11/2 (1980) 239-251.

JAUK, Werner: Neue Musik und
Musikkritik. Eine Längsschnittuntersuchung zur empirischen Rezeptionsgeschichte
des Musikprotokolls seit dessen Bestehen (Summary: New Music and Musical
Criticism. A Longitudinal Investigation of the Empirical History of the
Calendar of Musical Events (Musikprotokoll) in Graz; Sažetak: Nova
glazba i glazbena kritika. Uzdužni presjek u istraživanju empirijske povijesti
primalaštva festivala «Musikprotokoll» u Grazu od njegova nastanka), 15/2
(1984) 215-236.

MARK, Desmond: Pop and Folk
as a Going Concern for Sociological Research, 14/1 (1983) 93-98.

PEJOVIĆ, Roksanda: A
Historical Survey of Musical Instruments as Portrayed in Mediaeval Art in
Serbia and Macedonia (Sažetak: Povijesni pregled glazbenih instrumenata
prikazan u srednjovjekovnoj umjetnosti u Srbiji i Makedoniji), 13/2 (1982)
177-182.

PLAVŠA, Dušan: La naissance
de la musique de film avant l’apparition de l’art du film sonore (Summary:
The Birth of Film Music before the Appearance of the Art of Sound Movie; Sažetak:
Rađanje filmske glazbe prije nastanka tonfilmske umjetnosti), 20/2 (1989)
211-228.

PRINZ, Mario: Wenn ich
die 7. Beethoven-Symphonie nicht mehr Spiele, ist es noch immer zu viel.
Kreativität im grossen Orchester (Summary: Wenn ich die 7.
Beethoven-Symphonie nicht mehr Spiele, ist es noch immer zu viel. Creativity
in the Big Orchestra; Sažetak: Kada više ne sviram Beethovenovu 7.
simfoniju, i tada je još previše. Kreativitet u velikom orkestru)), 24/1
(1993) 69-76.

SUPIČIĆ, Ivo (vidi SUPIČIĆ,
Ivan): L’histoire sociale de la musique en France: Quelques apsects de base (I)
(Summary: Social History of Music in France: Some Basic Aspects (I); Sažetak:
Socijalna povijest glazbe u Francuskoj: nekoliko temeljnih aspekata (I)), 19/2
(1988) 229-258.

SUPIČIĆ, Ivo (vidi SUPIČIĆ,
Ivan): L’histoire sociale de la musique en France: Quelques apsects de base
(II) (Summary: Social History of Music in France: Some Basic Aspects
(II); Sažetak: Socijalna povijest glazbe u Francuskoj: nekoliko
temeljnih aspekata (II)), 20/1 (1989) 61-102.

TESSAROLO,
Mariselda: The Musical Experience. The Semantic Differential as a Research
Instrument (Sažetak: Glazbeni doživljaj), 12/2 (1981) 153-164.

 

  1. CONFERENCE PAPERS –
    REFERATI

CVETKO, Dragotin: Notes sur
la transplantation de la tradition musicale, populaire et atristique, des
Slaves du Sud (Summary: Notes Towards the Question of the
Transplantation of the South-Slavic Folk and Artistic Music Tradition; Sažetak:
Bilješke o pitanju presađivanja južnoslavenske narodne i umjetničke glazbene
tradicije), 11/1 (1980) 93-101.

BAES, Jonas: Marayaw
and the Changing Context of Power among the Iraya of Mindoro, Philippines (Sažetak:
Marayaw i promjenjivi kontekst moći u filipinskoj manjini Iraya u
Mindoru), 19/2 (1988) 259-267.

BEN-PERETZ, Miriam – KALEKIN-FISHMAN,
Devorah – BRUEN, Hanah: Perception and Interpretation of Vocal Music:
Constructions of Social Groups (Sažetak: Percepcija i interpretacija
vokalne glazbe: konstrukcije društvenih grupa), 17/1 (1986) 53-72.

BRANDL, Rudolf: Some Aspects
of Oral History in the Consideration of Musical Traditions from Africa and
Levante, Based on a Neurosemiotical Approach (Sažetak: Neki aspekti
oralne povijesti s obzirom na glazbene tradicije Afrike i Levanta temeljeni na
neurosemiotičkom pristupu), 16/1 (1985) 3-42.

BRUEN, Hanah – BEN-PERETZ,
Miriam – KALEKIN-FISHMAN, Devorah: Perception and Interpretation of
Vocal Music: Constructions of Social Groups (Sažetak: Percepcija i
interpretacija vokalne glazbe: konstrukcije društvenih grupa), 17/1 (1986) 53-72.

KALEKIN-FISHMAN, Devorah – BRUEN,
Hanah – BEN-PERETZ, Miriam: Perception and Interpretation of Vocal
Music: Constructions of Social Groups (Sažetak: Percepcija i
interpretacija vokalne glazbe: konstrukcije društvenih grupa), 17/1 (1986) 53-72.

KALISCH, Volker: Brauchen
Wir Musik? (Summary: Do We Need Music?; Sažetak: Trebamo li
glazbu?), 22/2 (1991) 133-145.

KATALINIĆ, Vjera: Croatian
Musical Culture between 1750 and 1820: A Central-European and/or Mediterranean
Issue? (Sažetak: Hrvatska glazbena kultura između 1750. i 1820.
Srednjoeuropski i/ili mediteranski krug), 24/1 (1993) 3-12.

KEMPF, Davorin: What is
Symmetry in Music (Sažetak: Simetrija u glazbi), 27/2 (1996) 155-165.

KOLLERITSCH, Otto: Total
Quality in Teaching and Its Control – An Interdisciplinary Approach, 32/2
(2001) 201-207.

KOS, Koraljka: Aspekte des
Volksmusizierens in der bildenden Kunst des 19. Jahrhunderts (Summary:
Views of Folk Music Making in 19th-Century Visual Arts; Sažetak: Prizori
narodnog muziciranja u likovnoj umjetnosti 19. stoljeća), 23/2 (1992) 153-169.

LAMBLIN, André: L’analyse
tonale selon Schenker (Summary: Tonal Analysis According to Schenker; Sažetak:
Tonalna analiza prema Schenkeru), 17/2 (1986) 187-202.

LORTAT-JACOB, Bernard: Méthodes
d’analyse en ethnomusicologie (Summary: Methods of Analysis in
Ethnomusicology; Sažetak: Metode analize u etnomuzikologiji), 17/2
(1986) 239-257.

MÂCHE, François-Bernard:
L’analyse mélodique (Summary: The Melodic Analysis; Sažetak:
Melodijska analiza), 17/2 (1986) 259-272.

MÂCHE, François-Bernard: Les
procédures d’analyse sémiologique (Summary: Methods in a semiological
analysis; Sažetak: Postupci u semiološkoj analizi), 17/2 (1986) 203-214.

MOLES, Abraham A.: Approche
informationnelle de la perception et de la création musicale (Summary:
Informational Approach of Perception and Creation in Music; Sažetak: Informatički
pristup percepciji i stvaranju glazbe), 17/2 (1986) 273-297.

OSBORNE, Nigel: La forme
musicale comme processus (Summary: Musical Form as Process; Sažetak:
Glazbena forma kao proces), 17/2 (1986) 215-222.

REINECKE, Hans-Peter:
Cybernetics and Musical Consciousness (Sažetak: Kibernetika i glazbena
svijest), 24/1 (1993) 13-22.

REINECKE, Hans-Peter:
«Musiktherapie» oder «Musiktherapeut»: Versuch einer kulturkritischen
Ortsbestimmung, 18/2 (1987) 247-258.

RÖSING, Helmut: Populäre
Musik und ihr Publikum (Summary: Popular Music and Its Public; Sažetak:
Popularna glazba i njezina publika), 20/1 (1989) 11-42.

SADAĬ, Yizhak: Les
aspects systémiques et énigmatiques de la musique tonale (Summary: The
Systemic and Enigmatic Aspects of Tonal Music; Sažetak: Sistemički i
enigmatski aspekti tonalne glazbe), 17/2 (1986) 299-332.

SUPIČIĆ, Ivo: Les approches
socio-historiques de l’oeuvre musicale (Summary: Sociohistorical
Approach of Musical Work; Sažetak: Socijalnopovijesni pristup glazbenom
djelu), 17/2 (1986) 223-238.

TAYLOR, Timothy D.:
Aesthetics and Cultural Issues in Schumann’s Kinderszenen (Sažetak:
Estetički i kulturni aspekti Schumannovih Kinderszenen), 21/2 (1990)
161-178.

TUKSAR, Stanislav: Eduard
Hanslick, Franjo Ksaver Kuhač et alii and the «National-International»
Relationship in the Croatian Fin-de-Siècle Musical Culture (Sažetak:
Eduard Hanslick, Franjo Ksaver Kuhač i drugi te odnos
«nacionalno-internacionalno» u hrvatskoj glazbenoj kulturi
fin-de-sièclea), 29/2 (1998) 155-164.

VEBER, Zdenka (vidi WEBER,
Zdenka): The Contemporary Musical Environment as an Impetus for the Development
of Musical Creativity, 18/2 (1987) 269-275.

VENDRIX, Philippe: La notion
de révolution dans les écrits théoriques concernant la musique avant 1789 (Summary:
The Concept of Revolution in the Theoretical Writings on Music before 1789; Sažetak:
Pojam revolucije u teorijskim zapisima o glazbi prije 1789. godine), 21/1
(1990) 71-78.

WILLMS, Harm: Vom
musikalisch Schönen und seiner Bedeutung für die menschliche Seele, 18/2 (1987)
259-268.

 

  1. DISCUSSIONS – RASPRAVE

 

ADAMIČ, Bojan: One of the
Problems of Popular Music, II/2 (1971) 290-291.

ALBERSHEIM, Gerhard: Reflexionen
über Musikwissenschaft und Soziologie, I/2 (1970) 200-208.

ALBERSHEIM, Gerhard:
Zusätzliches zum Begriff des musikalischen Sinnes, III/1 (1972) 97-109.

BEAUD, Paul: Musique,
Masses, Minorités, Marginaux, VI/1 (1975) 159-167.

BEAUFILS, Marcel: Questions,
I/1 (1970) 101-104.

BENGTSSON, Ingmar: Some
Comments and Another Discussion, I/2 (1970) 195-199.

BEZIĆ, Jerko: Die Akkulturation
als eine Fortbestandsmöglichkeit der Volksmusik, VI/1 (1975) 172-174.

BROECKX, Jan L.: Music and
Langugage. On the Pretended Inadequacy of Music As a Language of Feeling, 27/1
(1996) 87-93.

BROOK,
Barry S.: The Symphonie Concertante: Its Musical and Sociological Bases, VI/1
(1975) 114-125.

BROWN, A. Malcolm: Teaching
Music in the Twenty-First Century: The Questionable Fourth Ingredient (Sažetak:
Glazbeni odgoj u dvadeset i prvom stoljeću), IV/2 (1973) 307-316.

BUJIĆ, Bojan: Letter to the
Editor, V/2 (1974) 331.

CIPRA, Milo: Discussion,
II/2 (1971) 288-290.

CORRÊA DE AZEVEDO,
Luis Heitor: Le national dans la création musicale, I/1 (1970) 99-101.

CUPERS, Jean-Louis: De la
nécessité de la sympathie critique ou quelques considérations sur des opinions
émises à propos de Félix Mendelssohn (Summary: About the
Necessity for Sympathy in Criticism, or Opinions about Felix Mendelssohn; Sažetak:
Potreba razumijevanja u kritici ili mišljenja o Felixu Mendelssohnu), V/2
(1974) 311-325.

CVETKO,
Dragotin: Die sociologischen und nationalen Bedingungen für die Wandlungen in
der musikalischen Situation bei den Südslawen im 19. Jahrhundert, VI/1 (1975)
111-114.

DAHLHAUS, Carl: Das
musikalische Kunstwerk als Gegenstand der Soziologie, VI/1 (1975) 67-79.

DE JAGER, Hugo: Some
Sociological Remarks on Innovaiton in Musik, III/2 (1972) 252-258.

DELIÈGE,
Célestin: Les techniques du rétrospectivisme, VI/1 (1975) 99-100.

DESCHÊNES, Bruno: Un
processus d’identification, 21/2 (1990) 219-222.

DETONI, Dubravko: The Value
of Artistic Experiment in Modern Times, II/1 (1971) 111-113.

DEVČIĆ, Natko: Some Problems
in Developing Young Composers, II/2 (1971) 285-287.

DIESEN,
Rolf – HOLEN, Arne – SELVIK, Randi Margrete: Das Musikleben in
einer Landgemeinde, VI/1 (1975) 152-159.

DUNSBY, Jonathan: Reply to
André Lamblin, 19/1 (1988) 117-119.

ENRIKO, Josif: Music
Teaching as the Foundation of the Development of Musical Creativity, II/2
(1971) 287.

ETZKORN, K. Peter: On Music,
Social Structure and Sociology, VI/1 (1975) 79-90.

FINSCHER, Ludwig: Die
«Entstehung des Komponisten», VI/1 (1975) 135-142.

FIRCA, Clémence-Liliane: La
culture et la disponibilité psycho-esthétique. Facteurs de l’accessibilité en
musique, V/2 (1974) 325-328.

FIRCA,
Gheorghe: Struktur und Strukturalismus in der Musikforschung, III/2 (1972)
247-252.

FUBINI,
Enrico: Estetica e sociologia della musica nell’ Università italiana (Summary.
Aesthetics and Sociology of Music in the Italian University; Sažetak:
Estetika i sociologija glazbe na talijanskom sveučilištu), IV/1 (1973) 95-99.

FUBINI,
Enrico: Implicazioni sociologiche nella creazione e nella fruizione della
musica d’avanguardia, VI/1 (1975) 142-146.

FUBINI, Enrico: Music
Aesthetics and Philosophy, I/1 (1970) 94-97.

GAGNARD, Madeleine: Le
discours des compositeurs, 12/2 (1981) 189-198.

HARDMAN, C. B.: «Josquin,
Leonardo and the Scala Peccatorum», V/2 (1974) 329-331.

HOLEN,
Arne – SELVIK, Randi Margrete – DIESEN, Rolf: Das Musikleben in
einer Landgemeinde, VI/1 (1975) 152-159.

JUVARA, Filippe:
Interpretazione e storia: un rapporto problematico (Summary:
Interpretation and History: A Problematic Relation; Sažetak:
Interpretacija i povijest: problematski odnos), IV/1 (1973) 99-103.

KADEN, Christian:
Musikalische Normenbildung und ihre sozialen Grundlagen, VI/1 (1975) 174-181.

KNEIF, Tibor: Some
Non-Communicative Aspects in Music, VI/1 (1975) 95-99.

KOSTIĆ, Vojislav: From the
Introduction, II/2 (1971) 267-268.

KREK, Uroš: Organization of
Work in the Association of Slovene Composer, II/2 (1971) 298.

KREMLEV, Julij A.: A propos
de quelques problèmes des «Discussions» exposés dans le 1erNo, I/2
(1970) 208-209.

KUČUKALIĆ, Zija:
Contemporary Trends in Yugoslav Music, II/2 (1971) 271-273.

LAMBLIN, André: Réplique
à Jonathan Dunsby, 19/1 (1988) 119.

LESURE, François: Un moteur
pour la musicologie, I/1 (1970) 91-92.

LIPPMAN, Edward A.: The
Dilemma of Musical Meaning, 12/2 (1981) 181-189.

MAHLING, Christoph-Hellmut:
Soziologie der Musik und musikalische Sozialgeschichte, I/1 (1970) 92-94.

MIHELČIĆ, Pavel: Musical
Criticism and Modern Music, II/2 (1971) 280.

MILOŠEVIĆ, Predrag: Music
Broadcast on Yugoslav Radio Stations in Figures and Percentages, II/2 (1971)
291-293.

NATTIEZ, Jean-Jacques: Sur
les relations entre sociologie et sémiologie musicales, VI/1 (1975) 90-95.

NOSKE, Frits: «Art Music»
and «Trivial Music»: Anatomy of a False Argument (Sažetak: «Umjetnička
glazba» i «trivijalna glazba». Anatomija jedne krive argumentacije), IV/2
(1973) 287-293.

OSMOND-SMITH, David: Music
as Communication: Semiology or Morphology?, II/1 (1971) 108-111.

PAVLOVIĆ, Aleksandar:
Composers, Interpreters and Musical Institutions, II/2 (1971) 281-282.

Perspectives in the Sociology of
Music, VI/1 (1975) 182-193.

PETRIĆ, Ivo: The Musician
and His Role in the Establishment of Yugoslav Music, II/2 (1971) 284-285.

PETROVIĆ, Radmila: Folk
Music of Eastern Yugoslavia: A Process of Acculturation, VI/1 (1975) 167-172.

PROŠEV, Toma: Composers,
Performers and Musical Institutions, II/2 (1971) 282-284.

RAČIĆ, Ladislav: On the
Aesthetics of Rock-Music, 12/2 (1981) 199-202.

RADOVANOVIĆ, Vladan: Theory
and Criticism with Reference to Creativity in Music, II/2 (1971) 275-280.

RINGER, Aleksander L.:
Musical Taste and the Industrial Syndrome, VI/1 (1975) 125-135.

SAKAČ, Branimir: The Status
of a Composer and His Work, II/2 (1971) 268-271.

SELVIK,
Randi Margrete – DIESEN, Rolf – HOLEN, Arne: Das Musikleben in
einer Landgemeinde, VI/1 (1975) 152-159.

SOURIAU, Ettiene: La musique
est-elle un langage?, I/1 (1970) 97-99.

STEFANOVIĆ, Pavle: Autour de
la Tribune musicale yougoslave, II/1 (1971) 107-108

SUPIČIĆ, Ivo: Aesthetic
Attitudes in Croatian Music… and a Talk with Milo Cipra, II/1 (1971) 97-107.

ŠIPUŠ, Krešimir: A. D. 1973:
Music on the Threshold of Nothingness. Has Music Any Meaning Today? (Sažetak:
A: D. 1973: Glazba na pragu ništavila. Ima li glazba danas neki smisao?), IV/2
(1973) 293-307.

TRÂN VÂN KHÊ:
L’acculturation dans les traditions musicales de i’Asie, VI/1 (1975) 146-152.

TURKALJ, Nenad: Discussion,
II/2 (1971) 274-275.

UKMAR, Vilko: Stylistic and
Aesthetic Questions in Modern Music, III/1 (1972) 109-117.

ULRICH, Boris:
Organizational Problems of Contemporary Yugoslav Music, II/2 (1971) 294-295.

VULJEVIĆ, Ivo: Some
Organizational Problems in Contemporary Yugoslav Music, II/2 (1971) 295-298.

WIORA,
Walter: Der musikalische Ausdruck von Ständen und Klassen in eigenen Stilen,
VI/1 (1975) 100-111.

 

  1. REVIEWS AND INFORMATION ON
    BOOKS  –  RECENZIJE I OBAVIJESTI O KNJIGAMA

 

ANDREIS, Josip

–
Epochen der Musikgeschichte in Einzeldarstellungen,
Vorwort F. Blume, Bärenreiter-Verlag – Deutscher Taschenbuch Verlag, Kassel –
München 1974, pp. 468, V/2 (1974) 344-345.

–
TUKSAR, Stanislav: Croatian Renaissance Music Theorists (originally
published under the title Hrvatski renesansni teoretičati glazbe by the
Yugoslav Academy of Science and Arts, Zagreb 1978), Music Information
Center, Zagreb 1980, pp. 151, 13/1 (1982) 122-124.

BENIĆ ZOVKO,
Marija

–
DUDEQUE, Norton: Music Theory and Analysis in the Writings of
Arnold Schoenberg (1874-1951), Ashgate, Aldershot – Burlington 2006, 38/2
(2007) 265-268.

BITI,
Ozren

–
FRITH, Simon: Taking Popular Music Seriously, Ashgate,
Hampshire – Burlington 2007, 39/2 (2008) 264-265.

BLAŽANOVIĆ,
Marta

–
CHANTLER, Abigail: E. T. A. Hoffmann’s Musical Aesthetics,
Ashgate, Aldershot – Burlington 2006, 39/1 (2008) 112-115.

–
HALFYARD, Janet K. (ed.): Berio’s Sequenzas. Essays on
Performance, Composition and Analysis, Ashgate, Aldershot – Burlington
2007, pp. 338, 41/1 (2010) 141-143.

BLAŽEKOVIĆ,
Zdravko

–
LIPOVČAN, Srećko (ed.): Glazbena baština naroda i narodnosti
Jugoslavije od 16. do 19. stoljeća (The Musical Heritage of the Nations and
Nationalities of Yugoslavia from the 16th to the 19th Centuries), vol. I, Music
Information Center – Varaždin Baroque Evenings, Zagreb – Varaždin 1980, pp. 251
+ XXII (bilingual, Craotian – English), 13/1 (1982) 125-126.

–
TUKSAR, Stanislav (ed.): Ivan Mane Jarnović- hrvatski
skladatelj (Ivan Mane

Jarnović – A Croatian Composer), vol. II, Music Information Center –
Music Evenings in Osor, Zagreb – Osor 1980, pp. 227 (bilingual, Craotian –
English), 13/1 (1982) 131-132.

–
ŽUPANOVIĆ, Lovro (ed.): Spomenici hrvatske glazbene prošlosti
(Monuments of Croatian Musical Past), vols. 1-10, Zagreb 1970-1979, 13/1
(1982) 126-127.

BOSANAC,
Jana

–
MOORE, Allan F. (ed.): Critical Essays in Popular Musicology,
Ashgate, Aldershot – Burlington 2007, 39/2 (2008) 266-269.

BREITENFELD,
Darko

–
GOUK, Penelope (ed.): Musical Healing in Cultural Context,
Ashgate Publishing, Aldershot – Brookfield – Singapore – Sydney 2000, 31/2
(2000) 206-209.

–
HORDEN, Peregrine (ed.): Music as Medicine. The History of
Music Therapy since Antiquity, Ashgate, Aldershot – Brookfield – Singapore –
Sydney 2000, 31/1 (2000) 100-101.

BREKO KUSTURA,
Hana

–
KLAPER, Michael: Die Musikgeschichte der Abtei Reichenau im
10. und 11. Jahrhundert. Ein Versuch (Beihefte zum Archiv für
Musikwissenschaft, Bd. 52, Hrsg. Albrecht Riethmüller), Franz Steiner Verlag,
Wiesbaden 2003, 35/2 (2004) 214-216.

BRELET, Gisèle

–
BOUCOURECHLIEV, André: Beethoven («Solfeges»), Editions du
Seuil, Paris 1963, pp. 189, I/2 (1970) 214-218.

BUCHNER,
Antoni

–
LISSA, Zofia: Aufsätze zur Musikästhetik, Henschelverlag,
Berlin 1969, S. 299, I/2 (1970) 221-228.

NAILA,
Ceribašić

–
RAYKOFF, Ivan – TOBIN, Robert (eds.): A Song for Europe.
Popular Music and Politics in the Eurovision Song Contest, Ashgate, 2007,
pp. 126, 41/1 (2010) 144-146.

CVETKO,
Dragotin

–
HELM, Everett: Composer – Performer – Public. A Study
in Communication, Leo Olschki, Florence 1970, pp. 212, II/1 (1971) 135-137.

–
KELEMEN, Milko: Klanglabyrinthe – Reflexionen eines
Komponisten über die Neue Musik (mit einem Interview von Joachim Kaiser),
R. Pipet & Co. Verlag, München 1981, pp. 186, 12/1 (1981) 78-81.

–
SCHENK, Erich: Mozart / Sein Leben – Seine Welt,
Amalthea-Verlag, Wien 1975, S. 748, VI/2 (1975) 318-320.

CAVALLINI,
Ivano

–
KATALINIĆ, Vjera: Violinski koncerti Ivana Jarnovića: glazbeni
aspekt i društveni kontekst njihova uspjeha u 18. Stoljeću = Violin Concertos
by Ivan Jarnović/Giovanni Giornovichi: Musical Aspects and the Social Context
of their Success in the 18th Century, Hrvatsko muzikološko društvo
(Croatian Musicological Society), Zagreb 2006, 39/2 (2008) 257-261.

ČALOPEK,
Nina

–
CELESTINI, Federico: Die Unordnung der Dinge: Die musikalische
Groteske in der Wiener Moderne (1885-1914) (Beihefte zum Arhiv für
Musikwissenschaft, Bd. 56), Franz Steiner Verlag, Stuttgart 2006, 294 S., 39/1
(2009) 119-121.

–
HILL, Peter – SIMEONE, Nigel: Olivier Messiaen: Oiseaux
exotiques. Landmarks in Music since 1950, pp. 140, Ashgate, Hamphire 2007,
39/2 (2008) 261-263.

DAHLHAUS,
Carl

–
KNEIF, Tibor: Musiksoziologie (Theoretica, Bd. 9),
Musikverlag Hans Gerig, Köln 1971, S. 152, II/1 (1971) 137.

DAVIDOVIĆ,
Dalibor

–
THORAU, Christian: Semantisierte Sinnlichkeit: Studien zur
Rezeption und Zeichenstruktur der Leitmotivtechnik Richard Wagners
(Beihefte zum Archiv für Musikwissenschaft, Bd. 50), Franz Steiner, Stuttgart
2003, S. 296, 36/2 (2005) 305-312.

–
WILLIAMS, Alistair: Constructing Musicology, Ashgate
Publishing Company, Aldershot – Burlington 2000, 34/1 (2003) 79-88.

–
WIGHTMAN, Alistair: Karol Szymanovski: His Life and Work,
Ashgate, Aldershot – Brookfield – Singapore – Sydney 1999, 31/1 (2000) 101-103.

DE CLERCQ,
Jacqueline

–
THOVERON, Gabriel: Radio et télévision dans la vie quotidienne,
Editions de

l’Institut de Sociologie, Centre d’etude des techniques de diffusion
collective, Bruxelles 1971, pp. 882, III/1 (1972) 133-136.

Editorship

–
BAINCONI, Lorenzo e coll.: La drammaturgia musicale, Il
Mulino, Bologna 1986,

pp. 450, 19/2 (1988) 280.

–
BLAUKOPF, Kurt: Beethoven Erben in der Mediamorphose. Kulture-
und

Medienpolitik für die elektronische Ära, Verlag Arthur Niggli AG,
CH-9410 Heiden

1989, pp. XII + 175, 20/2 (1989) 239.

–
BLAUKOPF, Kurt: Musik im Wandeln der Gesellschaft, Piper,
München – Zürich 1982, S. 383,  19/1 (1988) 131-132.

–
BRODY, Elaine: The Musical Kaleidoscope (1870-1925),
George Braziller, New York 1987, pp. XVI + 360, 20/2 (1989) 241-242.

–
HASELAUER, Elisabeth: Handbuch der Musiksoziologie, Herman
Böhlaus Nachf., Wien – Köln – Graz 1980, S. 232, 19/2 (1988) 278.

–
KELKEL, Manfred: Naturalisme, vérisme et réalisme dans l’opéra
de 1890 à 1930, LIbrairie J. Vrin, Paris 1984, pp. 529, 19/2 (1988)
278.

–
LE MOIGNE-MUSSAT, Marie-Cleire: Musique et Société à
Rennes aux XVIIIe et XIXe siècles, Editions Minkoff, Genève
1988, pp. 448, ill. 142, 20/2 (1989) 240-241.

–
LEPPERT, Richard D.: Arcadia at Versailles. Noble Amateur
Musicians and Their Musettes and Hurdy-gurdies at the French Court (c.
1660-1789). A Visual Study, Swets & Zeitlinger B. V., Amsterdam – Lisse
1978, pp. VIII + 137, ill. 60, bbg., 19/2 (1988) 277.

–
LIPPMAN, Edward A.: A Humanistic Philosophy of Music, New
York Press, New York 1977, pp. X + 356, 19/1 (1988) 132-133.

–
RUMMENHÖLLER, Peter: Einführung in die Musiksoziologie,
Heinrichshofen’s Verlag, Wilhelmshaven 1978, S. 280, 19/2 (1988) 278.

–
SALMEN, Walter: Das Konzert. Eine Kulturgeschichte, Verlag
C. H. Beck, München 1988, S. 245, ill., Bbg., 19/2 (1988) 279.

–
SUPIČIĆ, Ivo: Music in Society. A Giude to the Sociology of
Music (Sociology of Music Series, No. 4), Pendragon Press, New York 1987,
pp. XIV + 488, 19/1 (1988) 133-134.

–
VANHULST, Henri – HAINE, Malou (éd.): Musique et Sociéte.
Hommages à Robert Wangermée, Editions de l’Université de Bruxelles,
Bruxelles 1988, pp. 278, 19/2 (1988) 280.

–
WIORA, Walter: Das musikalische Kunstwerk, Schneider,
Tutzing 1983, S. 168, 19/1 (1988) 133.

ESCAL,
Françoise

–
KINTZLER, Catherine: Poétique de l’opéra français de Corneille
à Rousseau, (collections «Voies de l’histoire», série «Culture et
sociéte»), Éditions Minerve, 1991, pp. 583, 22/1 (1991) 109-111.

FÉDOROV,
Vladimir

–
CVETKO, Dragotin (ed.): Reports on the Tenth Congress,
Ljubljana 1967, Intenational Musicological Society, Bärenreiter –
University of Ljubljana, Kassel – Ljubljana 1970, pp. 508, pl. h. t., fig.,
musique, II/1 (1971) 131-135.

FERREIRA DE
CASTRO, Paulo

–
NOSKE, Frits: The Signifier and the Signified. Studies in the
Operas of Mozart and Verdi, Martinus Nijhoff, The Hague 1977, pp. XII +
418, 15/1 (1984) 77-79.

FLOTZINGER,
Rudolf

–
BLAUKOPF, Kurt: Beethovens Erben in der Mediamorphose. Kultur
und Medienpolitik für die elektronische Ära, Arthur Niggli, Heiden 1989, S.
175, 21/2

(1990) 225-228.

FOCHT,
Ivan

–
LIESS, Andreas: Der Weg nach innen (Ortung ästhetischen
Denkens heute), Verlag San Michele, Zürich 1973, pp. 134, V/2 (1974)
346-350.

FULCHER,
Jane

–
Review Essay: the sociological and the Empirical prespective on
the «Social History»

of Music. BLOOM, Peter (ed.): Music in Paris in Eighteen Thirties,
Pendragon Press,

New York 1987, 21/1 (1990) 101-113.

GLIGO,
Nikša

–
ANTONICEK, Theophil – GRUBER, Gernot (Hrsg.): Musikwissenschaft
als Kulturwissenschaft damals und heute. Internationales Symposion
(1998) zum Jubiläum des Institutsgründung an der Universität Wien vor 100
Jahren, Tutzing: Schneider, 2005, 38/2 (2007) 243-249.

–
BEICHE, Michael – RIETHMÜLLER, Albrecht (Hrsg.): Musik –
Zu Begriff und Konzepten. Berliner Symposion zum Andenken an Hans Heinrich
Eggebrecht, Franz Steiner Verlag, Stuttgart 2006, 38/1 (2007) 114-120.

–
BERGER, Karol: A Theory of Art, Oxford University Press,
New York – Oxford 2000, 31/2 (2000) 203-206.

–
BEYER, Anders: The Voice of Music. Conversations with
Composers of Our Time, Ashgate Publishing Company, Aldershot – Burlington
2000, 201-203.

–
BUCKLAND, Sidney – CHIMÈNES, Myriam (eds.): Francis
Poulenc. Music, Art and Literature, Ashgate, Aldershot – Brookfield –
Singapore – Sydney 1999, 31/1 (2000) 95-97.

–
CLAYTON, Martin – HERBERT, Trevor – MIDDLETON, Richard (eds.): The
Cultural Study of Music. A Critical Introduction, Routledge, New York –
London 2003, 35/1 (2004) 104-117.

–
CUSTODIS, Michael: Die soziale Isolation der neuen Musik. Zum
Kölner Musikleben nach 1945 (Beihefte zum Archiv für Musikwissenschaft, Bd.
54), Franz Steiner Verlag, Stuttgart 2004, 36/2 (2005) 303-305.

–
DALE, Catherine: Schoenberg’s Chamber Symphonies: The
Crystallization and Rediscovery of a Style, Ashgate, Aldershot etc. 2000,
31/2 (2000) 209-213.

–
EGGEBRECHT, H. H. (Hrsg.): Handwörterbuch der musicalischen
Terminologie (18. Auslieferung). BANDUR, M.: Gassenhauer; BLUMRÖDER,
Ch. von: Leitmotiv; MASSOW, A. von: Live-elektronische Musik,
Live-Elektronik; SYDOW-SAAK, B.: Musica falsa / musica ficta;
HINTON, S.: Neue Sachlichkeit; BANDUR, M.: Vaudeville; SCHMITZ,
F.: Villenella, Franz Steiner Verlag, Stuttgart 1990, 24/1 (1993) 85-86.

–
EGGEBRECHT, Hans Heinrich (Hrsg.): Handwörterbuch der
musikalischen Terminologie (22. Auslieferung). MASSOW, A. v.: Absolute
Musik; MASSOW, A. von: Autonome Musik; SCHIMA, C.: Estampie;
MASSOW, A. von: Funktionale Musik; SCHMUSCH, R.: Klangfarbenmelodie;
BANDUR, M.: Neoklassizismus; BEICHE, M.: Polytonalität, Franz
Steiner Verlag, Stuttgart 1994, 26/2 (1995) 260-262.

–
EMMERSON, Simon: Living Electronic Music, Ashgate,
Hampshire and Burlington 2007, 39/1 (2009) 129-132.

–
EMMERSON, Simon (ed.): Music, Electronic Media and Culture,
Ashgate Publishing Company, Aldershot – Burlington 2000, 33/2 (2002) 207-212.

–
ETTER, Brian K.: From Classicism to Modernism. Western Musical
Culture and the Metaphysics of Order, Ashgate Publishing Company, Aldershot
– Burlington 2001, 33/1 (2002) 116-120.

–
FLOROS, Constantin: Musik als Botschaft, Breitkopf &
Härtel, Wiesbaden 1989, 23/1 (1992) 101-102.

–
HEILE, Bjön: The Music of Mauricio Kagel, Ashgate,
Hampshire and Burlington, 2006, 38/2 (2007) 261-265.

–
HOOPER, Giles: The Discourse of Musicology, Ashgate,
Aldershot – Burlington 2006, 39/1 (2009) 121-128.

–
Karlheinz Stockhausen bei den Internetionalen Ferienkursen für
Neue Musik in Darmstadt 1951-1996. Dokumente und Briefe. Im Auftrag der Stockhausen-Stiftung
für Musik zusammengestellt und kommentiert von Imke Misch und Markus
Bandur, Stockhausen-Verlag, Kürten 2001, 34/1 (2003) 93-95.

–
KLÜPPELHOLZ, W. (Hrsg.), Kagel… /1991, DuMont
Buchverlag, Köln 1991; KLÜPPELHOLZ, W. (Hrsg.): Maurizio Kagel: Skizzen,
Korrekturen, Partituren. Eine Ausstellung der KölnMusic und der Stadt Gütersloh,
DuMont Buchverlag, Köln 1991; KAGEL, M.: Worte über Musik, Piper –
Schott, München – Mainz 1991, 24/1

(1993) 86.

–
MUNGEN, Anno: «BilderMusik». Panoramen, Tableaux vivants und
Lichtbilder als

multimediale Darstellungsformen in Theater- und
Musikaufführungen vom 19. bis

zum früher 20. Jahrhundert (2 Bände), Gardez! Verlag, Remscheid
2006, 38/1 (2007) 120-124.

–
SCHER, S. P. (ed.): Music nad Text: Critical Inquiries,
Cambridge University Press, Cambridge 1992, 23/1 (1992) 102-105.

–
NAUCK, Gisela: Dieter Schnebel. Lesegänge durch Leben und Werk,
Schott, Mainz 2001, 34/1 (2003) 88-93.

–
NICHOLLS, David: American Experimental Music, 1890-1940,
Cambridge University Press, Cambridge 1990, 23/1 (1992) 105-106.

–
NICHOLLS, David (ed.): The Cambridge Companion to John Cage,
Cambridge University Press, Cambridge 2000, 34/1 (2003) 71-79.

–
NORMAN, Katharine: Sounding Art. Eight Literary Excursions
through Electronic Music (with CD), Ashgate Publishing Company, Aldershot –
Burlington 2004, 36/2 (2005) 301-303.

–
RAFFETY, Pauline – HIDDERLEY, Rob: Indexing Multimedia and
Creative Works. The Problems of Meaning and Interpretation, Ashgate
Publishing, Aldershot – Burlington, 36/2 (2005) 313-315.

–
RIETHMÜLLER, Albrecht (Hrsg.): Handwörterbuch der musikalischen
Terminologie (30. Auslieferung). MISCH, Imke: Minimal music; BANDUR,
Markus: Musica poetica; HENTSCHEL, Frank: Sonus; BEICHE, Michael:
Trias, Dreiklang, Franz Steiner Verlag, Stuttgart 2000, 33/1 (2002)
113-116.

–
SCHLÜTER, Bettina: «Hugo Distler». Musikwissenschaftliche
Untersuchungen in systemtheoretischer Perspektivierung (Monolithographien
I, CD-ROM), Franz Steiner Verlag, Stuttgart 2000, 33/2 (2002) 203-207.

–
TARASTI, Eero (ed.): Musical Signification. Essays in the
Semiotic Theory and Analysis of Music (Approaches to Semiotics, 121, ed. by
Thomas A. Sebeok, Roland Posner and Alain Rey), Mouton de Gruyter, Berlin – New
York 1995, 28/1 (1997) 124-129.

–
BALABAN, Mira – EBCIOGLU, Kemal – LASKE, Otto (eds.): Understanding
Music with AI: Perspectives on Music Cognition, The AAAI Press – The MIT
Press, Cambridge, Mass. – Menlo Park – London 1992, 24/2 (1993) 184-185.

–
ZON, Bennett: Music and Metaphor in Nineteenth-Century British
Musicology, Ashgate Publishing Company, Aldershot – Burlington 2000, 33/2
(2002) 197-201.

GREEN,
Edward

–
AISEN, Cliff – KEFFE, Simon P. (eds.): The Cambridge Mozart
Encyclopedia, Cambridge University Press, Cambridge 2006, 38/2 (2007)
249-253.

–
BERGER, Karol: Bach’s Cycle, Mozart’s Arrow: An Essay on the
Origins of Musical Modernity, University of California Press, Berkeley
2007, 40/2 (2009) 353-359.

–
BOND, Mark Evans: Music as Thought: Listening to the Symphony
in the Age of Beethoven, Princeton University Press, Princeton and Oxford
2006, 39/1 (2008) 105-111.

–
BUTLER, Christopher: Pleasure and the Arts: Enjoying
Literature, Painting, and Music, Oxford University Press, Oxford 2004, pp.
236, 14 black and white illustrations, 14 color plates, chapter-by-chapter
endnotes, and final index, 35/2 (2004) 211-214.

–
CLARK, Caryl (ed.): The Cambridge Companion to Haydn,
Cambridge University Press, Cambridge 2005, 37/1 (2006) 109-113.

HOSOKAWA,
Shuhei

–
Asian Musics in an Asian Perspective (Report of Asian
Traditional Performing Arts 1976). Ed. by Fumio Koizumi, Yoshihiko Tokumaru and
Osamu Yamaguchi, The Japan Foundation (Heibonsha Limited Publishers), Tokyo
1977, pp. 375 + XVI, 11/2

(1980) 257-260.

–
IMBERTY, Michel: Entendre la musique. Sémantique psychologique
de la musique, Dunot, Paris 1979, pp. 236, 12/1 (1981) 82-86.

–
TARASTI, Eero: Myth and Music. A Semiotic Approach to the
Aesthetics of Myth in

Music, especially that of Wagner, Sibelius and Stravinsky, Mouton,
The Hague – Paris – New York 1979, pp. 364, 11/2 (1980) 262-265.

JUVARA,
Filippe

–
LEIBOWITZ, René: Le compositeur et son double. Essais sur
l’interprétation musicale, Gallimard, Bibliothèque des Idées, Paris
1971, pp. 500, IV/1 (1973) 141-143.

KATALINIĆ,
Vjera

–
FINSCHER, Ludwig (ed.): Die mannheimer Hofkapelle im Zeitalter
Carl Theodors, Palatinum Verlag im J&J Verlag, Mannheim 1992, pp. 267,
24/1 (1993) 88-91.

KLEBE,
Dorit

–
Kosovo Roma (CD-ROM with 18 audio field-recordings
(65’11”) and multimedia part). Recordings and annotation by Svanibor Pettan.
Booklet: 24-page commentary in Slovene and English, including 1 map and 18
color photograpfs of performers. Multimedia part: 2 essays in English, song
lyrics with translations into Slovene and English, a bibliography, 23 color
photographs and the video sequences with 10 versions of the tune Lambada,
Nika / Arhefon af 01, Ljubljana, Slovenia 2001, 33/1 (2002) 122-125.

KOS,
Koraljka

–
BLAUKOPF, Kurt (Hrsg.): Zum Bestimmung der klanglichen
Erfahrung der Musikstudierenden (ein Forschungsbericht) («Musik und
Gesellschaft», H. 2), G. Braun, Karlsruhe 1968, II/1 (1971) 138-139.

–
CVETKO, Dragotin: Musikgeschichte der Südslawen,
Bärenreiter-Verlag, Kassel – Založba Obzorja, Maribor 1975, S. 270, VII/1
(1976) 113-114.

–
Der Sozialstatus des Berufsmusikers von 17. bis 19.
Jahrhunderts (gesammelte Beiträge im Auftrag von Walter Salmen),
Bärenreiter-Verlag, Kassel 1971, S. 146, IV/1 (1973) 133-134.

–
FEIL, Arnold: Metzler Musik Chronik vom frühen Mittelalter bis
zur Gegenwart, Verlag J. B. Metzler, Stuttgart – Weimar 1993, S. 836, 28/1
(1997) 123-124.

–
HAMMERSTEIN, Reinhold: Diabolus in musica. Studien zur
Ikonographie der Musik im Mittelalter (Neue Heidelberger Studien zur
Musikwissenschaft, hsgb. von Reinhold Hammerstein, B. 6), Francke Verlag, Bern –
München 1974, S. 144, Abbildung. 199, VI/2 (1975) 320-322.

–
HOLLANDER, Hans: Musik und Jugendstil, Atlantis Verlag,
Zürich – Freiburg 1975, S. 143, Abbildung. 15, Notenbeisp. 28, VII/2 (1976)
274-276.

–
SEEBASS, Tilman: Musikdarstellung und Psalterillustration im
früheren Mittelalter. Studien ausgehend von einer Ikonologie der
Handschrift Paris Bibliothèque Nationale Fonds Latin 1118,  Francke
Verlag, Bern 1973, Textband S. 211, Bildband Abbildung. 130, VI/2 (1975)
322-323.

–
STÄBLEIN, Bruno: Schriftbild der einstimmigen Musik
(Musikgeschichte in Bildern, Bd. III: Musik des Mittelalters und der
Renaissance, Lfg. 4), VEB Deutscher Verlaf für Musik, Leipzig 1975, S. 258,
Abbildung. 100, Notenbeisp., Tabellen, Textillustr., VII/2 (1976) 276-278.

–
SUPPAN, Wolfgang: Der musizierende Mensch. Eine Anthropologie
der Musik (Musipädagogik. Forschung und Lehre, Bd. 10, hrsg. von Sigrid
Abel-Struth), B. Schott’s Söhne, Mainz 1984, S. 223, 18/1 (1987) 169.

–
TUKSAR, Stanislav: Hrvatska glazbena terminologija u razdoblju
baroka. Nazivlje

glazbala i instrumentalne glazbe u tiskanim rječnicima od 1649. do
1742. godine (Croatian Music Terminology in the Baroque Period. The Terms
for Instruments and Instrumental Music in Dictionaries Published between 1649
to 1742), Croatian Musicological Society – Music Information Center, Zagreb
1992, pp. 674, 24/2 (1993) 182-184.

KRISTL,
Ljiljana

–
BAUMOL, William J. – BOWEN, William G.: The Performing Arts –
The Economic Dilemma, The I. M. T. Press, Cambridge (Mass.) 1966, pp. XIV +
582, IV/1 (1973) 137-139.

–
UE Report: SCHAFER, R. Murray: The Public of the Music Theatre
– Louis Riel: a Case Study, UE 26702, Universal Edition A. G., Wien
1972, pp. 32; UE Report: Artistic Traditional and Audio-Visual Media, EU
26703, Universal Edition A. G., Wien 1972, IV/1 (1973) 139-141.

LÉDERLÉ,
Agnès

–
BAUDOT, Alain: Musiciens romains de l’antiquité, Presses
de l’Université de Montréal, Montréal 1973, pp. 158, 15/1 (1984) 80-81.

LESURE,
François

–
ESCARPIT, Robert (éditeur): Le littéraire et le social,
Eléments pour une sociologie de la littérature, Flammarion, Paris 1970, pp.
315, I/2 (1970) 220-221.

LUPPI,
Andrea

–
BAILHACHE, Patrice: Leibniz et la théorie de la musique,
Klincksieck, Paris 1992, pp. 158, 26/2 (1995) 251-253.

–
CAVALLINI, Ivano: I due volti di Nettuno. Studi su teatro e
musica a Venezia e in Dalmazia dal Cinquecento al Settecento, Libreria
Musicale Italiana, Lucca 1994, pp. 163, 26/2 (1995) 254-256.

–
VENDRIX, Philippe: Aux origines d’une discipline historique.
La musique et son histoire en France aux XVIIe siècles, Librairie
Droz, Genève 1993, pp. 418, 26/2 (1995) 256-260.

MARIĆ,
Domagoj

–
BARHAM, Jeremy (ed.): Perspectives on Gustav Mahler,
Ashgate Publishing, Aldershot – Burlington 2005, 38/1 (2007) 109-111.

MILOJKOVIĆ-DJURIĆ,
Jelena

–
BERGAMO, Marija: Elementi ekspresionističke orijentacije u
srpskoj muzici do 1945. (Elements of Expressionistic Orientation in Serbian
Music to 1945), Serbian Academy of Sciences and Arts, Belgrade 1980, pp. 292,
13/1 (1982) 134-135.

–
MILOJKOVIĆ-ĐURIĆ, Jelena (author’s abstract): Muzika kao deo
srpske kulture između dva svjetska rata (Music as Part of Serbian Culture
in the Period between the Two World Wars), University of Belgrade, Belgrade
1981, pp. 249, 13/1 (1982) 135.

–
SESSIONS, Roger: Questions about Music, Harvard University
Press, Cambridge (Mass.) 1970, pp. 166, III/1 (1972) 139.

–
ZDRAVKOVIĆ, Živojin – ĐURIĆ-KLAJN, Stana – PEJOVIĆ, Roksanda: Beogradska
filharmonija 1927-1973 (The Belgrade Philharmonic, 1927-1973), The Belgrade
Philharmonic, Belgrade 1977, pp. 144, 13/1 (1982) 134.

MIKLAUŠIĆ-ĆERAN,
Snježana

–
BLANKEN, Christine: Franz Schuberts «Lazarus» und das Wiener
Oratorium zu Beginn des 19. Jahrhunderts, Steiner, Stuttgart 2002, 35/1
(2004) 93-96.

OZKISI,
Zeynep Gulcin

–
KOSAL, Vedat: Western Classical Music in the Ottoman Empire,
Istambul Stock Exchange, Istambul 2001, pp. 96, 39/1 (2009) 116-117.

PASTICCI,
Susanna

–
DALMONTE, Rosanna – BARONI, Mario (eds.): Second European
Congress of Music Analysis. Proceedings from the Symposium 24-27 October 1991,
Università degli Studi di Trento, Trento 1991, pp. 733 (compact disc
enclosed), 24/2 (1993) 178-

182.

PAULUS,
Irena

–
GROVER-FRIEDLANDER, Michal: Vocal Apparations: The Attraction
of Cinema to Opera, Princeton University Press, Princeton and Oxford 2005,
38/1 (2007) 112-

114.

–
MERA, Miguel – BURNARD, David (eds.): European Film Music,
Ashgate, Hampshire and Burlington 2006, 38/2 (2007) 253-255.

PEJOVIĆ,
Roksanda

–
PEJOVIĆ, Roksanda (author’s abstract): Predstave muzičkih
instrumenata na umjetničkim spomenicima u Srbiji i Makedoniji (The
Representation of Musical Instruments on Artistic Monuments in Serbia and
Macedonia); work in progress, included in the publishing plan ot the Department
of Fine Arts and Music, Serbian Academy of Science and Arts and Institute of
Musicology, Belgrade, 13/1 (1982) 137.

PERIČIĆ,
Vlastimir

–
DESPIĆ, Dejan: Teorija tonaliteta (Theorie der Tonalität),
Umetnička akademija, Beograd 1971, S. 77, Zeichnung. 29, Notenbeisp. 3, Tabell.
3, VIII/1 (1977) 90-91.

PETROVIĆ,
Ankica

–
PETROVIĆ, Ankica (author’s abstract): Ganga – forma
tradicionalnog seoskog pjevanja u Jugoslaviji (Ganga, a Form of Traditional
Rural Singing in Yugoslavia); thesis submitted to the Department of Social Anthropology,
in Faculty of Arts, of the Queen’s University of Belfast, in fulfilment of the
requirements for the degree of Doctor of Philosophy (mentor: Prof. John
Blacking), Belfast 1977, to be published by Svjetlost, Sarajevo, 13/1 (1982)
136-137.

PETROVIĆ,
Danica

–
PETROVIĆ, Danica (author’s abstract): Osmoglasnik u muzičkoj
tradiciji Južnih Slovena (Octoechos in the Musical Tradition of the
Southern Slavs), monographs: vol. 16/I and 16/II (transcriptions and
fascimiles), Institute of Musicology, Serbian Academy of Science and Arts, ,
Belgrade, to be published in 1982, 13/1 (1982) 136.

–
Studies in Eastern Chant (Vols. II, III), Oxford
University Press, London 1971, 1973, pp. 197, photogr. 9; pp. 187, photogr. 5,
VIII/1 (1977) 92-95.

PIŠKOR,
Mojca:

–
FLOYD, Malcom (ed.): Composing the Music of Africa – Composition,
Interpretation and Realisation, Ashgate, Aldershot – Brookfield – Singapore –
Sydney 1999, 31/1 (2000) 98-99.

–
GARNETT, Liz: The British Barbershopper. A Study in
Socio-Musical Values, Ashgate Publishing Limited, Aldershot – Burlington
2005, 37/1 (2006) 113-116.

–
JÄGER, Ralf M.: Die Musikhandschrift des Rupen Hagopiyan aus
Armaş: Osmanische Kunstmusik in einer armenischen Quelle des ausgehenden 19.
Jahrhunderts: Faksimile mit einer Bewertung und Dokumentation
(Epizentralarchiv I, CD-ROM), Franz Steiner Verlag, Stuttgart 2000, 33/1 (2002)
120-122.

PIZÀ,
Antoni

–
NATTIEZ, Jean-Jacques: Music nad Discourse: Toward a Semiology
of Music, translated from the French by Carolyn Abbate, Princeton
University Press, Princeton, 1990, pp. XV + 272, bibliography, index, musical
examples, 22/1 (1991) 111-113.

POPIN,
Marie-Danielle

–
LÜTOLF, Max (éd.): Das Graduale von Santa Cecilia in Trastevere
(Cod. Bodmer 74), 2 vol., I Commentaire et Index, Fondation Martin Bodmer, Cologny
– Genève 1987, pp. 224, Facsimile, f. 126 + 2, 20/2 (1989) 242-243.

RONFORT,
Jean-Christophe

–
GUT, Serge: Franz Liszt. Les éléments du langage musical,
Université de Lille III,

Lille 1977, pp. 508, 15/1 (1984) 81-83.

ROŽIĆ,
Vesna

–
GRITTEN, Anthony – KING, Elaine (eds.): Music and Gesture,
Ashgate Publishing Company, Aldershot – Burlington, 2006, 38/2 (2007) 256-260.

–
LEVINSON, Jerrold (ed.): The Oxford Handbook of Aesthetics,
Oxford University Press, New York 2003, 35/1 (2004) 99-103.

–
SCRUTON, Roger: Death – Devoted Heart. Sex and Sacred
Wagner’s Tristan and Isolde, OUP, New York 2004, 35/2 (2004) 217-220.

SANSONE,
Matteo

–
LIČINIĆ VAN WALSTIJN, Julijana: „Teatro di poesia“ in the Opera
House: the Collaboration of Antonio Smareglia and Silvio Benco, Croatian
Musicological Society, Zagreb 2009, pp. 376, 41/1 (2010) 146-149.

SIMON,
Xavier

–
SOURIS, André: Conditions de la musique et autres écrits,
Université de Bruxelles & CNRS, Paris 1976, pp. 311, 14/2 (1983) 191-192.

SMOJE,
Dujka

–
COLLINS, Fletcher Jr.: The Production of Medieval Church
Music-Drama, The University Press of Virginia, Charlottesville 1972, pp.
356, ill. 75, IV/1 (1973) 134-136.

STANLEY,
Glenn

–
DAHLHAUS, Carl: Beethoven und seine Zeit, Laaber-Verlag,
Laaber 1987, pp. 320, 22/2 (1991) 203-216.

STEFANIJA,
Leon

–
BEK, Mikuláš: Konzervatoř Evropy? K sociologii české
hudebnosti (Conservatory of Europe? A Contribution to the Sociology of the
Czech Musicality), KLP – Koniasch Latin Press (Department of Musicology,
Faculty of Arts, Masaryk University, Brno), Prague 2003, pp. 278, 35/1 (2004)
97-99.

STEFANOVIĆ,
Dimitrije

–
CVEJIĆ, Branko: Triod (Hymns for the Triodion), ed. Sava
Vuković, Belgrade 1973, pp. II + 248, 13/1 (1982) 120.

–
CVEJIĆ, Branko: Pentikostar (Hymns for the
Pentekostarion), ed. Sava Vuković, Belgrade 1973, pp. II + 196, 13/1 (1982)
120.

–
Specimina Notationum Antiquiorum, Monumenta Musicae Byzantinae
(vol. VII). Pars Principalis and Pars Suppletoria, ed. by Oliver
Strunk, Copenhagen 1966; Triodium Athoum, Monumenta Musicae Byzantinae
(vol. IX). Pars Principalis and Pars Suppletoria, ed. by Enrica
Follieri and Oliver Strunk, Copenhagen 1975, VII/2 (1976) 271-274.

–
STEFANOVIĆ, Dimitrije (author’s abstract): Stara srpska Muzika
(Old Serbian Music), Institute of Musicology, Belgrade 1975, 2 vols.: I – pp.
220, II – pp. 134 (unpaginated), 13/1 (1982) 135.

STIPČEVIĆ,
Ennio

–
Musica e cultura a Napoli dal XV al XIX secolo (Quaderni
della rivista Italiana di Musicologia, a cura della Società Italiana di
Musicologia 9, ed. Lorenzo Bianconi e Renato Bosa), Leo S. Olschki, Firenze
1983, pp. 385, 17/1 (1986) 141-143.

–
Musica e storia tra Medio Evo a Età moderna (a cura
di F. Alberto Gallo), Il Mulino, Bologna 1986; Beethoven (a cura di
Giorgio Pestelli), Il Mulino, Bologna 1988; CORAZZOL GUARNIERI, Adriana: Tristano,
mio Tristano. Gli scrittori italiani e il caso Wagner, Il Mulino, Bologna
1988; Il madrigale tra Cinque e Seicento (a cura di Paolo Fabbri), Il
Mulino, Bologna 1988; FABRI, Paolo: Il secolo cantate. Per una storia del
libretto d’opera nel Seicento, Il Mulino, Bologna 1990, 22/2 (1991)
216-219.

–
NUTI, Giulia: The Performance of Italian Basso Continuo. Style
in Keyboard Accompaniment in the Seventeenth and Eighteenth Centuries,
Ashgate, 2007, 40/2 (2009) 360-361.

–
PALISCA, Claude V.: Humanism in Italian Renaissance Musical
Thought, Yale University Press, New Haven – London 1985, pp. 471, 19/1
(1988) 127-129.

SUPIČIĆ,
Ivan (vidi SUPIČIĆ, Ivo)

–
BLAUKOPF, Kurt: Musical Life in a Changing Society,
Amadeus Press, Portland (Oregon) 1992, pp. XVI + 308, 24/2 (1993) 177-178.

–
KATZ, Ruth – DAHLHAUS, Carl (eds.): Contemplating Music.
Source Readings in 

the Aesthetics of Music. Volume II: Import, Pendragon Press,
Stuyvesant 1989, pp. XVI + 797; LIPPMAN, Edward (ed.): Musical Aesthetics: A
Historical Reader. Volume III: Twentieth Century, Pendragon Press,
Stuyvesant 1990, pp. XVI + 515, 24/2 (1993) 175-177.

SUPIČIĆ, Ivo (vidi SUPIČIĆ,
Ivan)

–
ATTALI, Jacques: Bruits. Essai sur l’economie politique de la
musique, P. U. F., Paris 1977, pp. 303, 17/1 (1986) 138-140.

–
BEAUD, Paul – WILLENER, Alfred: Musique et vie quotidienne,
Mame, Paris 1973, pp. 272, V/2 (1974) 340-341.

–
BENOÎT, Marcelle: Versailles et les musiciens du roi
(1661-1733). Etude institutionnelle et sociale, Picard, Paris 1971, pp.
474; Musiques de Cour, Chapelle, Chambre, Ecurie (1661-1733). Recueil de
documents, Picard, Paris 1971, pp. 553, 17/1 (1986) 131-136.

–
BERTHIER, Nicole: Mélomanes et culture musicale. Etude d’un
statut socioculturel, Université des Sciences Sociales de Grenoble,
Grenoble 1975, pp. 350, 18/1 (1987) 170.

–
BLAUKOPF, Kurt: Musical Life in a Changing Society,
Amadeus Press, Portland (Oregon) 1992, pp. XVI + 308, 24/2 (1993) 177-178.

–
BLAUKOPF, Kurt – MARK, Desmond (eds.): The Cultural Behaviour
of Youth, Universal Edition, Vienna 1976, pp. 136, VIII/1 (1977) 89.

–
BONTINCK, Irmgard (ed.): New Patterns of Musical Behaviour. A
Survey of Youth Activities in Eighteen Countries, Universal Edition A. G.,
Wien 1974, pp. 240, VII/2 (1976) 280-282.

–
BRÉVAN, Bruno: Les changements de la musicale parisienne de
1774 à 1799, P. U. F., Paris 1980, pp. 200, 18/1 (1987) 170-173.

–
CORVISIER, André: Arts et sociétés dans l’Europe du XVIIIe
siècle, P. U. F., Paris 1978, pp. 244, 17/1 (1986) 136-137.

–
DE COSTER, Michel: Le disque, art ou affaires? –
Analyse sociologique d’une industrie culturelle, Presses Universitaires de
Grenoble, Grenoble 1976, pp. 221, VII/2 (1976 ) 282-283.

–
DUFOURT, Hugues – FAUQUET, Joël-Marie (dir.): La Musique
et le Pouvoir, Aux Amateurs de Livres, Paris 1987, pp. 201, 21/2 (1990)
228-230.

–
EMERY, Eric: Temps et Musique («Dialectica»), L’Age
d’Homme, Lausanne 1975, pp. 696, VII/2 (1976) 278-280.

–
ESCAL, Françoise: Escapes sociaux, escapes musicaux,
Payot, Paris 1979, pp. 250, 18/1 (1987) 175-177.

–
Essays in Musicology in Honor of Dragan Plamenac, ed. by
Gustave Reese and Robert J. Snow, University of Pittsburgh Press, Pittsburgh
1969, pp. XVI + 391; Arti Musices, 3, Muzikološki Zavod Muzičke
Akademije u Zagrebu, Zagreb 1972, pp. 148, IV/1 (1973) 131-133.

–
FORSTER, Arnold W. – BLAU, Judith R.: Art and Society.
Readings in the Sociology of the Arts, State University of New York Press,
Albany 1989, pp. XI + 513, 21/2 (1990) 230-232.

–
FUBINI, Enrico: Gli enciclopedisti e la musica, Einaudi,
Torino 1971, pp. 243, III/1 (1972) 138.

–
FUBINI, Enrico: Les philosophes et la musique, Champion, Paris
1983, pp. 290, 19/1 (1988) 124-125.

–
FULCHER, Jane: Le Grand Opéra en France: un art politique
(1820-1870), Belin, Paris 1988, pp. 203, 21/2 (1990) 233-234.

–
GOLUB, Ivan: Juraj Križanić glazbeni teoretik 17. stoljeća (Georgius
Crisanius,

Music Theorist of the 17th Century), Jugoslavenska akademija znanosti i
umjetnosti, Zagreb, 1981, pp. V + 209, 13/1 (1982) 120-122.

–
GUT, Serge (dir.): Actes du Colloque International Franz List
(La Revue musicale, 1987, triple numéro 405-406-407), pp. 367; CHAILLEY,
Jacques – VIRET, Jacques: Le symbolisme de la gamme (La Revue
musicale, 1988, double numéro 408-409), pp.150, 19/1 (1988) 129-131.

–
HARRISON, Frank: Time, Place and Music, Frits Knuf,
Amsterdam 1973, pp. 221, ill., V/2 (1974) 342.

–
JULIEN, Jean-Rémy: Musique et Publicité. Du Cri de Paris…
aux messages publicitaires radiophoniques et télévisés, Flammarion, Paris
1989, pp. 336, ill., ex mus., 20/2 (1989) 246-248.

–
KATZ, Ruth – DAHLHAUS, Carl (eds.): Contemplating Music.
Source Readings in the Aesthetics of Music. Vol. II: Import, Pendragon
Press, Stuyvesant 1989, pp. XVI + 797; LIPPMAN, Edward (ed.): Musical
Aesthetics: A Historical Reader. Volume III: The Twentieth Century,
Pendragon Press, Stuyvesant 1990, pp. XVI + 515, 24/2 (1983) 175-177.

–
LE HURAY, Peter – DAY, James (eds.): Music and Aesthetics in
the Eighteenth and Early-Nineteenth Centuries, Cambridge University Press,
Cambridge 1981, pp. XVI + 597, 19/1 (1988) 122-123.

–
LESURE, François: Musica e società, Istituto
Editoriale Italiano, Milano 1966, pp. 63, ill. 96, bbg., I/1 (1970) 119-121.

–
LIPPMAN, Edward A. (ed.): Musical Aesthetics: A Historical
Reader. Vol. I: From Antiquity to the Eighteenth Century, Pendragon Press,
New York 1986, pp. XVI + 430, 19/1 (1988) 121-122.

–
MASSIP, Catherine: La vie des musiciens de Paris au temps de
Mazarin (1643-1661). Essai d’étude sociale, Picard, Paris 1976, pp. 186,
17/1 (1986) 129-131.

–
MENGER, Pierre-Michel: Le paradoxe du musicien. Le
compositeur, le mélomane et l’Etat dans la société contemporaine,
Flammarion, Paris 1983, pp. 396, 17/1 (1986) 140-141.

–
MONGREDIEN, Jean: La musique en France des Lumières au
Romantisme (1789-1830), Flammarion, Paris 1986, pp. 370, ill., ex. mus., 20/2
(1989) 243-244.

–
Musik und Verstehen. Aufsätze zur semiotischen Theorie,
Ästhetik und Soziologie der musikalischen Rezeption, hrsb. von Peter Faltin
und Hans-Peter Reinecke, Arno Volk Verlag – Hans Gering KG, Köln 1973, pp. 340,
V/2 (1974) 341-342.

–
Perspectives in Musicology, edit. by Barry S. Brook,
Edward O. D. Downes and Shermann Van Solkema, W. W. Norton & Company, Inc.,
New York 1972, pp. XV-363, V/2 (1974) 338-340.

–
PISTONE, Danièle: La musique en France de la Révolution
à 1900, Honoré Champion, Paris 1979, pp. 243, 18/1 (1987) 173-175.

–
SALMEN, Walter (ed.): The Social Status of the Professional
Musician from the Middle Ages to the 19th Century (Sociology of Music
Series, No. 1), Pendragon Press, New York 1983, pp. IX + III + 281, 19/1
(1988) 125-126.

–
SILBERMANN, Alphons: Empirische Kunstsoziologie. Eine
Einführung mit kommentierter Bibliographie, Ferdinand Enke Verlag,
Stuttgart 1973, pp. XII + 238, VIII/1 (1977) 88.

–
STEFANI, Gino: Musica barocca, Poetica e ideologia,
Bompiani, Milano 1974, pp. 262, V/2 (1974) 342.

–
TATARKIEWICZ, Wladyslaw: History of Aesthetics; Ancient
Aesthetics (Vol. I); Medieval Aesthetics (Vol. II), Mouton – Polish
Scientific Publishers, The Hague – Paris – Warszawa 1970, pp. 352 + 315, III/1
(1972) 136-137.

–
TATARKIEWICZ, Wladyslaw: History of Aesthetics; Modern
Aesthetics (Vol. III), edit. by D. Petsch, Mouton – Polish Scientific
Publishers, The Hague – Paris – Warszawa 1974, pp. XX + 481, V/2 (1974) 343.

–
KNEIF, Tibor (Hrsg.): Texte zum Musiksoziologie, Vorwort
von Carl Dahlhaus, Arno

Volk Verlag, Köln 1975, pp. 274, VI/2 (1975) 324-325.

–
WEBER, Edith: La musique mesurée à l’antique en
Allemagne (2 vols.); Le théâtre humaniste et scolaire dans les Pays
Rhénans (1 vol.), Klicksieck, Paris 1974, pp. IV-1009 + 376, VII/2 (1976)
117.

THOVERON,
Gabriel

–
DE CLERCQ, Jacqueline: La profession de musicien – Une
enquête, Editions de l’Institut de Sociologie de l’Universiteté Libre
de Bruxelles, Bruxelles 1970, pp. 166, I/2 (1970) 218-220.

TUKSAR,
Stanislav

–
DEMOVIĆ, Miho: Musik und Musiker in der Republik Dubrovnik vom
Anfang des 11. Jahrhunderts bis zur Mitte des 17. Jahrhunderts (originally
published in Croatia under the title Glazba i glazbenici u Dubrovačkoj
Republici od početka XI. do polovine XVII. stoljeća, Yugoslav Academy of
Science and Arts, Zagreb 1981), Musikinformationszentrum, Zagreb 1981, pp. 417,
13(1 (1982) 127-130.

–
DURAKOVIĆ, Lada: Pulski glazbeni život u razdoblju fašističke
diktature 1926.-1943. (Music Life in Pulla During the Period of the Fascist
Dictatorship, 1926-1943), Hrvatsko muzikološko društvo (Croatian Musicological
Society), Zagreb 2003, pp. 233, 35/1 (2004) 117-122.

–
THOMSON, J. M. (ed.): Early Music (Vol. I), Oxford
University Press, London 1973. pp. 260, VI/2 (1975) 325-327.

–
ØRBAEK JENSEN, Anne – KONGSTED, Ole (eds.): Heinrich
Schütz und die Musik in Dänemark zur Zeit Christians IV, Engstrøm
& Sødring, Kopenhagen 1989, pp. 326, 24/1 (1993) 91-95.

–
KAYSER, Hans: Akróasis, Die Lehre von der Harmonik der Welt,
Schwabe & Co., Basle-Stuttgart 1976, 3rd ed., pp. 181,  11/2 (1980)
253-256.

–
LAUDON, Robert Tallant: The Era after the Baroque. Music and
the Fine Arts 1750-1900 (Monographs in Musicology, No. 13), Pendragon
Press, Hillsdale 2008, 40/2 (2009), 361-362.

–
MAJER-BOBETKO, Sanja: Estetika glazbe u Hrvatskoj u 19.
stoljeću (Aesthetics of Music in 19th-Century Croatia), Yugoslav Academy of
Sciences and Arts, Zagreb 1979, pp. 99, 13/1 (1982) 132-134.

–
WALKER, D. P.: Studies in Musical Science in the Late
Renaissance, The Warburg Institute / University of London – E. J. Brill,
London – Leiden 1987, pp. 174, 12/1 (1981) 75-78.

VEBER,
Zdenka (vidi WEBER, Zdenka)

–
WENK, Arthur B.: Claude Debussy and the Poets, University
of California Press, Berkeley – Los Angeles – London 1976, pp. 345, 12/1 (1981)
86-87.

WEBER,
Zdenka (vidi VEBER, Zdenka)

–
WIORA, Walter: Ergebnisse und Aufgaben vergleichender Musikforschung,
Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt 1975, pp. 108, VII/1 (1976)
115-116.

–
GEORGIADES, Thrasybulos G.: Musik und Sprache, Springer-Verlag,
Berlin – Heidelberg – New York 1974, pp. 142, VIII/1 (1977) 95-96.

VIRET,
Jacques

–
GUT, Serge: Liszt, Editions de Fallois / L’Age d’Homme,
Lausanne – Paris 1989, pp. 665 avec nombreux tableaux, exemples musiciaux et
illustrations, 21/2 (1990) 223-225.

 

  1. REPORTS AND NEWS –
    IZVJEŠTAJI I NOVOSTI

ALER,
Jan: The Seventh International Congress of Aesthetics, I/2 (1970) 210-211.

ANDREIS,
Josip: Symposium on the First Croatian Philosopher of Music, III/2 (1972)
259-260.

ANDREIS,
Josip: The Institute of Musicology in 1970, II/1 (1971) 115-117.

ANDREIS,
Josip: The Zagreb Institute of Musicology, I/1 (1970) 105-106.

BERGAMO,
Marija: Ethno-National Interrelationships in Central-European Music, Brno,
Czech Republic, 1992, 27/2 (1996) 208-209.

BLAUKOPF,
Kurt: L’Institut International de Musique, Danse et Théâtre dans le moyens
audio-visuels (IMDT), I/1 (1970) 107-110.

BLAUKOPF,
Kurt: Three Years of IMDT Research, III/1 (1972) 126-129.

BONTINCK,
Irmgard: New Patterns of Musical Behaviour of the Young Generation in
Industrial Societies, III/2 (1972) 263-271.

BONTINCK, Irmgard – ETZKORN,
K. Peter: Changes in Professional Profiles of Music Educators Prompted by
Technological Innovation, Report on a Seminar organised by the ISME Commision
for Music in Cultural Educational and Mass Media Policies, in cooperation with
MEDIA-CULT, Byron Bay, New South Wales, Australia, 1988, 19/2 (1988) 269-272.

BREITENFELD,
Darko: New Developments in Musik Therapy, I/2 (1970) 212-213.

BREKO,
Hana: Der lateinische Hymnus im Mittelalter: Überlieferung – Ästhetik –
Ausstrahlung, Erlangen, Germany, 1995, 29/2 (1998) 169-170.

BREKO,
Hana: Mediaeval Music in Slovenia nad Its European Connections, Ljubljana,
Slovenia, 1997, 31/2 (2000) 217-219.

BROOK,
Barry S.: A Seminar in 18th-Century Music and Sociology, IV/2 (1973) 319-323.

BROOK,
Barry S. – BAIN, David: Music in the Life of Man: Theoretical and Practical
Foundation for a World History, 16/1 (1985) 103-121.

CERIBAŠIĆ,
Naila: Music and Gender Study Group Meeting (ICTM): Theory and Method of
the Gender-Based Studies in Music, Turku, Finland, 1994, 27/2 (1996) 187-190.

CERIBAŠIĆ,
Naila: 34th World Conference of the International Council for Traditional Music
(ICTM), Nitra, Slovakia, 1997, 31/2 (2000) 219-220.

ĆURKOVIĆ,
Ivan: Bartók’s Orbit. The Context and Sphere of Influence of His Work, Budapest,
Hungary, 2006, 40/1 (2009) 157-159.

ĆURKOVIĆ,
Ivan: 13th Biennial International Conference on Baroque Music, University of
Leeds, School of Music, Leeds, U. K., 2008, 40/1 (2009) 169-171.

DE CLERCQ, Jacqueline: Le
Centre de Sociologie de la Musique à Bruxelles, I/2 (1970) 211.

DOLINER, Gorana: ICTM: Music
and Gender Study Group Meeting – Music, Violence, War, and Gender, Punat
(Island of Krk), Croatia, 1995, 29/2 (1998) 178-179.

DOLINER, Gorana: Salzburg
Seminar. Music for a New Millennium: The Classical Genre in Contemporary
Society (Session 352), Schloss Leopoldskron, Salzburg, Austria, 19997, 31/2
(2000) 222-223.

Editorship: XIV
International Congress of the International Musicological Society, Bologna, 1987,
16/2 (1985) 221-222.

ETZKORN, K. Peter – BONTINCK,
Irmgard: Changes in Professional Profiles of Music Educators Prompted by
Technological Innovation, Report on a Seminar organised by the ISME Commision
for Music in Cultural Educational and Mass Media Policies, in cooperation with
MEDIA-CULT, Byron Bay, New South Wales, Australia, 1988, 19/2 (1988) 269-272.

GOLUB, Ivan: On the
Manuscript of Juraj Križanić’s De Musica, 17/1 (1986) 123-128.

GOLUB, Ivan: On the
Manuscript of Juraj Križanić’s De Musica (II), 18/1 (1987) 163-168.

GORTAN-CARLIN, Ivana: The
2nd International Meeting «From the Istrian Music Treasury»: Antonio Smareglia
and His Time, Novigrad, Croatia, 1999, 31/2 (2000) 235.

HEIMES, Klaus F.: 88: The
George Herzog International Forum for Socio-Musical Sciences, Tel Aviv (Ramat
Gan), 1988, 19/2 (1988) 272-273.

IKONOMOVA, Vera: Music and
the Audience (Social Determinants of Musical Tastes – A Draft Plan of
Research), III/1 (1972) 121-126.

JOHNSTON, Thomas F.: The
Social Determinants of Tsonga Musical Behaviour, IV/1 (1973) 108-130.

KAPKO-FORETIĆ, Zdenka:
Stockhausen 70, Köln, Germany, 1998, 31/2 (2000) 223-228.

KARBUSICKÝ,
Vladimir: Empirische Musiksoziologie in der Tschechoslowakei, I/1 (1970)
113-116.

KATALINIĆ,
Vjera: Gegenreformation und Barock in Mitteleuropa / in der Slowakei,
Bratislava, Slovakia, 1999, 31/2 (2000) 236-237.

KATALINIĆ,
Vjera: Musical Theatre as High Culture? Discourse on Opera and Operetta During
the Late 19th Century, Zagreb, Croatia, 2006, 40/1 (2009) 164-167.

KATALINIĆ,
Vjera: Musik der geistlichen Orden in Mitteleuropa zwischen Tridentinum und
Josephinismus, Trnava, Slovakia, 1996, 29/2 (1998) 188-190.

KATALINIĆ,
Vjera: Off-Mozart. Musical Culture and the «Kleinmeister» in Central Europe
1750-1820, Zagreb, Croatia, 1992, 27/2 (1996) 206-298.

KATALINIĆ,
Vjera: Pietro Alessandro Guglielmi (1728-1804). Musicista Italiano nel
Settecento Europeo, Massa, Italy, 2001, 33/2 (2002) 234-236.

KATALINIĆ,
Vjera: 32nd National Convention of the American Association for the Advancement
of Slavic Studies (AAASS), Denver, U. S. A., 2000, 33/2 (2002) 223.

KENDRICK,
Robert L.: X. Convegno internazionale di studi – La musica e il sacro:
prospettive e intertestualità nel Barocco lombardo-padano, 2001, 33/2
(2002) 228-230.

KNEIF,
Tibor: Ein Bericht aus der BRD, I/1 (1970) 110-113.

KOS,
Koraljka: Glasbeni barok na Slovenskem in evropska glasba / Musical Baroque in
Slovenia and European Music, Ljubljana, Slovenia, 1994, 27/2 (1996) 193-194.

KOS,
Koraljka: International Musicological Conference «International Relations in
Central-European Music of the 16th and 17th Centuries», Budapest, Hungary,
1993, 27/2 (1996) 200-201.

KOS,
Koraljka: International Musicological Conference «Stredoeurópske kontexty
barokovej hudbi / Central-European Context of Baroque Music», Bratislava, Slovakia,
1994, 27/2 (1996) 185-186.

KOS,
Koraljka: Schriftenreihe Musik und Gesellschaft (Verlag G. Braun,
Karlsruhe), I/2 (1970) 211-212.

KOS,
Koraljka: The Dilemmas of Current Musicology, III/2 (1972) 260-263.

KRISTL,
Ljiljana: The First International Congress of the Semiotics of Music, V/2
(1974) 334-337.

KUČUKALIĆ,
Zija: Collaboration avec Zvuk, II/1 (1971) 118.

LING,
Jan: A Musico-Sociological Conference in Gothenburg, IV/2 (1973) 323-329.

LING,
Jan: Music-Sociological Projects in Gothenburg, II/1 (1971) 119-130.

LIVLJANIĆ,
Katarina: Musica mediaval y camino de Santiago, Villafranca del Bierzo, Leon,
Spain, 1993, 27/2 (1996) 202-204.

LOCKWOOD,
Lewis: The Twelfth Congress of the IMS, V/2 (1974) 332-333.

MAJER-BOBETKO,
Sanja: Fifth Conference of the International Society of European Ideas (ISSEI):
Memory, History and Critique – European Identity at Millenium, Utrecht, The
Netherlands, 1996, 29/2 (1998) 186-188.

MAJER-BOBETKO,
Sanja: International Musicological Society. 16th International Congress –
Musicology and Sister Disciplines: Past, Present and Future, London, U. K.,
1997, 31/2 (2000) 220-222.

MAJER-BOBETKO, Sanja: The
Socio-Musikological Conference in Gothenburg, 1988, 19/2 (1988) 274-276.

MAJER-BOBETKO, Sanja: 200th
Anniversary Celebration of the Birth of Ivan Padovec (1800-73), Zagreb –
Varaždin, Croatia, 2000, 33/2 (2002) 220-222.

MAROŠEVIĆ,
Grozdana: ICTM: Conference of the Study Group on Historical Sources of Folk
Music, Copenhagen, Denmark, 1995, 29/2 (1998) 165-166.

MIHOLIĆ,
Irena: United Europe – United Music?, Ljubljana, Slovenia, 2001, 33/2 (2002) 230-231.

MIHOLIĆ,
Irena: 14th Meeting of the Study Group on Folk Musical Instruments, ICTM,
Markneukirchen, Germany, 2000, 33/2 (2002) 213-236.

PETTAN,
Svanibor: Aspects on Music and Multiculturalism, Falun, Sweden, 1995, 29/2
(1998) 171-172.

PETTAN,
Svanibor: Künste und Bildung zwischen Ost und West: Polyästhetische Erziehung
und europäische Integration, Mittersil, Austria, 1993, 27/2 (1996) 196-197.

PETTAN,
Svanibor: Musicisti del Mediterraneo: storia e antropologia, Bari Molfetta,
Italy, 1996, 29/2 (1998) 183-184.

PETTAN,
Svanibor: Passato e presente: Prospettive per l’antropologia della musica
mediterranea, Venice, Italy, 1995, 29/2 (1998) 170-171.

PETTAN,
Svanibor: The 46th Annual Meeting of the Society for Ethnomusicology,
Southfield, U. S. A., 2001, 33/2 (2002) 231-232.

PETTAN, Svanibor:
Thirty-Second World Conference of the ICTM, Berlin, Germany, 1993, 27/2 (1996)
194-196.

PETTAN,
Svanibor: 22nd ISME World Conference, Amsterdam, The Netherlands, 1996, 29/2
(1998) 184-186.

RAMOS,
Pilar: Cours Vincente Ripollés (1867-1943) et l’historiographie musicale de
son temps, Valencia, Spain, 2005, 40/1 (2009) 155-157.

SEDAK,
Eva: Banned Music: Composers in the Dictatorship of the 20th Century, Dresden,
Germany, 1993, 27/2 (1996) 209-210.

SEDAK,
Eva: The International Congress «New Music and Its Criticism», I/2 (1970) 213.

SUPIČIĆ,
Ivo (vidi SUPIČIĆ, Ivan): Colloque de la Société Internationale de Musicologie
consacré à la sociologie de la musique, IV/1 (1973) 106-107.

SUPIČIĆ,
Ivo (vidi SUPIČIĆ, Ivan): Das Symposion der Internationalen Gesellschaft für
Musikwissenschafte über Musiksoziologie, IV/1 (1973) 107-108.

SUPIČIĆ,
Ivo (vidi SUPIČIĆ, Ivan): Hommage à Gisèle Brelet, IV/2 (1973)
317-319.

SUPIČIĆ,
Ivo (vidi SUPIČIĆ, Ivan): Musique et Technologie – un Colloque de l’UNESCO,
II/1 (1971) 117.

SUPIČIĆ,
Ivo (vidi SUPIČIĆ, Ivan): The IMS Inquiry, VII/2 (1976) 265-267.

SUPIČIĆ,
Ivo (vidi SUPIČIĆ, Ivan): The International Musicological Society’s Symposium
on the Sociology of Music, IV/1 (1973) 105-106.

SUPIČIĆ,
Ivo (vidi SUPIČIĆ, Ivan): The 2nd Symposium of the IMS in Zagreb, V/2 (1974)
333.

ŠTER,
Katarina: Functional and Autonomuos in Music: Patterns and Meanings, Ljubljana,

Slovenija, 2006, 40/1 (2009) 161-164.

TUKSAR,
Stanislav: Aurora musas nutrit – Die Jesuiten und die Kultur
Mitteleuropas im 16.-18. Jahrhundert, Bratislava, Slovakia, 2007, 40/1 (2009)
167-169.

TUKSAR,
Stanislav: Austria, 996-1996: Music in a Changing Society, Ottawa, Canada,
1996, 180-182.

TUKSAR,
Stanislav: Broadway an der Ruhr: das Musical im neuen Jahrhundert, Dortmund,
Germany, 2000, 33/2 (2002) 215-217.

TUKSAR,
Stanislav: Civiltà musicali a confronto: tendenze del periodo barocco a
Venezia e in Dalmazia, Venezia, Italy, 1999, 31/2 (2000) 228-229.

TUKSAR,
Stanislav: Fifteenth International Research Seminar of the ISME (International
Society for Music Education) Research Commission, Coral Gables, Floria, U. S.
A., 1994, 27/2 (1996) 186-187.

TUKSAR,
Stanislav: First International Musicological Symposium «The Present Sate of
Systematic Musicology», Moravany, Slovakia, 1993, 27/2 (1996) 198-200.

TUKSAR,
Stanislav: La musica nelle cappelle in area lombardo-padana nel Barocco,
Brescia, Italy, 1999, 31/2 (2000) 229-232.

TUKSAR,
Stanislav: Mediaeval Musical Cultures on the Eastern and Western Shores of the
Adriatic Until the Beginning of the 15th Century, Split, Croatia, 1997, 31/2
(2000) 215-217.

TUKSAR,
Stanislav: Musica, scienza e idee nella Serenissima del Seicento, Venezia,
Italy, 1993, 27/2 (1996) 201-202.

TUKSAR,
Stanislav: Musical Cultures in the Adriatic Region During the Age of
Classicism: Reflections and Contacts, Dubrovnik, Croatia, 2001, 33/2 (2002)
224-225.

TUKSAR,
Stanislav: Seminario di studio: La musica delle antiche civiltà
mediterranee – Civiltà musicali a confronto. Istria e Dalmazia nella
dominazione veneziana del Cinquecento e del Seicento, Venice, Italy, 1995, 29/2
(1998) 167-169.

TUKSAR,
Stanislav: VI Convegno internazionale: Relazioni musicali tra Italia e Germania
nell’età barocca, Como-Loveno di Menaggio, Italy, 1995, 29/2 (1998)
173-176.

TUKSAR,
Stanislav: Zagreb and Croatia Lands as a Bridge between Central-European and
Mediterranean Musical Cultures, Zagreb, Croatia, 1994, 27/2 (1996) 190-193.

TUKSAR,
Stanislav: Zagreb Institute of Musicology in 1971, III/1 (1972) 119-120.

TUKSAR,
Stanislav: XV Congreso de la Sociedad Internacional de Musicologia, Madrid,
Spain, 1992, 27/2 (1996) 204-206.

TUKSAR,
Stanislav: 1. Internationale Andreas-Werckmeisterkonferenz: Theorie und Praxis
der Musik im Zeitalter von Andreas Werckmeister, Halberstadt, Germany, 1995,
29/2 (1998) 176-178.

TUKSAR,
Stanislav: 12th Biennial International Conference on Baroque Music, Warsaw,
Poland, 2006, 40/1 (2009) 159-161.

TUKSAR,
Stanislav: 26th Annual Congress of the Musicological Society of Southern
Africa, Department of Music, University of the Orange Free State, Bloemfontein,
South Africa, 31/2 (2000) 232-234.

TUKSAR,
Stanislav: 300 Years of Academia Philharmonicorum Labacensium 1701-2001,
Ljubljana, Slovenia, 2001, 33/2 (2002) 232-234.

TURKALJ,
Nenad: Ein Festival der Neuen Musik in Jugoslawien, I/1 81970) 116-118.

ZEBEC,
Tvrtko: 21th Symposium of the Ethnochoreographical Study Group, ICTM, Korčula,
Croatia, 2000, 33/2 (2002) 217-219.

ZENKL,
Ludek: Das Publikum des Musiktheaters in der ČSSR, III/1 (1972) 129-132.

ZLOKOVIĆ,
Nada: Towards Synthesis… (Open Forum of the Institute of Musicology of the
Serbian Academy of Arts and Science), VII/2 (1976) 267-270.

ZUBOVIĆ,
Alma: 36th World Conference of the ICTM, Rio de Janeiro, Brazil, 2001, 33/2
(2002) 225-228.

ZWEERS,
Willem: An Investigation among Dutch Composers, I/1 (1970) 106-107.

 

  1. MISCELLANEA

 

ANDREIS, Josip: Un
compositeur croate en Alsace et trois musiciens français à Dubrovnik,
13/1 (1982) 107-110.

BLAUKOPF, Kurt: Democratisation
of the Musical Theatre of Our Days, 13/2 (1982) 199-200.

BLOOM, Peter: Letter to the
Editor, 22/1 (1991) 115-116.

CVETKO, Dragotin: Slovene
Musicology 1977-1982. Achievements and Plans, 13/1 (1982) 116-119.

DEMOVIĆ, Miho: Un
compositeur croate en Alsace et trois musiciens français à Dubrovnik,
13/1 (1982) 110-116.

Das
Organisationskomitee des Symposiums der IGMw: Vorwort, V/1 (1973) 7-8.

Die kroatische Gesellschaft für
Musikwissenschaft: Vorwort, 23/1 (1992) 118.

GREEN, Edward: Haydn and
Ellington: Parallel Lives?, 40/2 (2009) 349-351.

Hrvatsko muzikološko društvo:
Uvodna napomena, 23/1 (1992) 4.

Hrvatsko muzikološko društvo:
Uvodna riječ, 23/2 (1992) 118.

La societe Croate de musicologie:
Introductory Word, 23/1 (1992) 3-4.

La societe Croate de musicologie:
Note liminaire, 23/2 (1992) 117-118.

Le Comité
d’Organisation du Colloque de la SIM: Préface, V/1 (9174) 6-7.

Organizacijski
odbor Simpozija IMD-a: Predgovor, V/1 (1974) 9.

Organizing
Committee of the Symposium of IMS: Foreword, V/1 (1974) 5-6.

SUPIČIĆ, Ivan (vidi SUPIČIĆ,
Ivo): Dragotin Cvetko (1911-1993), 24/2 (1993) 186-187.

SUPIČIĆ, Ivan (vidi SUPIČIĆ,
Ivo): Introductory Word – Uvodna riječ, 25/1-2 (1994) 3-4.

SUPIČIĆ, Ivo (vidi SUPIČIĆ,
Ivan): Foreword – Preface – Vorwort, 13/1 (1982) 3-4.

SUPIČIĆ,
Ivo (vidi SUPIČIĆ, Ivan): Foreword – Préface – Vorwort – Predgovor, VI/1 (1975)
7-8.

The Croatian Musicological
Society: Introductory Note, 23/1 (1992) 3.

The Croatian Musicological
Society: Introductory Word, 23/2 (1992) 115-116.

TUKSAR, Stanislav: Editor’s
Note, 31/1 (2000) 3-4.

TUKSAR, Stanislav:Uvodna
riječ, 31/1 (2000) 5-6.

VILJOEN, Martina:
Introduction: Critical Theories and Musicology, 36/1 (2005) 3-6.

VILJOEN, Martina: Uvod:
Kritičke teorije i muzikologija, 36/1 (2005) 7-10.

 

  1. BIBLIOGRAPHIES – BIBLIOGRAFIJE

SUPIČIĆ, Ivo (vidi SUPIČIĆ,
Ivan): Sociology of Music – Selected Bibliography 1950-1970, I/2 (1970) 229-240.

Editorship: Bibliography and
Publications Received, 12/2 (1981) 203-211.

Editorship: Bibliography and
Publications Received, 15/1 (1984) 85-87.

Editorship: Index nominorum
IRASM 31/1 & 31/2 – 2000, 31/2 (2000) 239-259.

Editorship: Index nominorum
IRASM 32/1 & 32/2 – 2001, 32/2 (2001) 213-223.

Editorship: Index nominorum
IRASM 33/1 & 33/2 – 2002, 33/2 (2002) 239-256.

Editorship: Index nominorum
IRASM 34/1 & 34/2 – 2003, 34/2 (2003) 197-207.

Editorship: Index – Indeks
1970-1979, offprint, pp. 16.

Editorship: Publications
Received, VII/1 (1976) 118.

Editorship: Publications
Received – Bibliography, II/2 (1971) 299-302.

Editorship: Publications
Received – Bibliography, III/2 (1972) 273-277.

Editorship: Publications
Received – Bibliography, IV/2 (1973) 331-334.

Editorship: Publications
Received – Bibliography, V/2 (1974) 351-352.

Editorship: The Sociology of
Music – A Selected Bibliography (A to F), VII/2 (1976) 284-342.

Editorship: The Sociology of
Music – A Selected Bibliography (G to M), VIII/1 (1977) 97-154.

Editorship: The Sociology of
Music – A Selected Bibliography (N to Z), VIII/2 (1977) 273-325.

Editorship: The Sociology of
Music – A Supplement, IX/1 (1978) 131-146.

Editorship: The Sociology of
Music – A Supplement II, X/2 (1979) 249-268.

Editorship: The Sociology of
Music – A Supplement III, 14/1 (1983) 107-115.

Sastavila
Zrinka Vitković

Zagreb
zrinka@hazu.hr