Sve objave od hmdmusic

Godišnja skupština, O društvu

18. redovita godišnja skupština HMD-a 2009.

Svim članovima HMD!

Poštovana kolegice / poštovani kolega,
Ovime Vas pozivamo na

18. REDOVITU GODIŠNJU SKUPŠTINU
HRVATSKOG MUZIKOLOŠKOG DRUŠTVA
ZA 2009. GODINU.

------------------------------------------------------------

Uvod

  • Promocija novih izdanja HMD-a

Dnevni red

  1. Izbor radnog predsjedništva, zapisničara i ovjerovitelja
  2. Zapisnik s godišnje skupštine HMD za 2008. godinu
  3. Izvješće o djelatnostima i ostvarenim akcijama HMD u 2008. godini
  4. Izvješće o prihodima i rashodima HMD u 2008. godini
  5. Plan rada HMD za 2009. godinu
  6. Proračun HMD za 2009. godinu (redovita djelatnost Društva)
  7. Izvješće Nadzornog odbora
  8. Izvješće Povjerenstva za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» za 2008.
  9. Razno

rule08

    Skupština s uvodnim dijelom održat će se:

  • u subotu 16. svibnja 2009.
  • s početkom u 11:00 sati
  • u dvorani Hrvatskog društva skladatelja, Berislavićeva 9 u Zagrebu.

Za Upravni odbor HMD:
Dr. Vjera Katalinić, predsjednica

Djelatnosti, Nagrada Dragan Plamenac, Objave natječaja

Natječaj za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» za 2009. godinu

Svim članovima HMD-a!

Odlukom Upravnog odbora Hrvatskog muzikološkog društva od 5. svibnja 2010., temeljem članka 3. Pravilnika o godišnjoj «Nagradi Dragan Plamenac» HMD-a, raspisuje se

Natječaj za dodjelu
“Nagrade Dragan Plamenac”
za 2009. godinu.

Prema članku 2. navedenog Pravilnika:

   “Nagradu dodjeljuje HMD najboljem znanstvenom dostignuću, ponajprije vezanom uz hrvatsku glazbenu kulturu, hrvatskog ili inozemnog znanstvenika na području muzikologije, ostvarenom protekle godine. Nagrada se dodjeljuje pojedincu ili skupini znanstvenika za osobito vrijedan objavljeni znanstveni rad, relevantno primijenjeno muzikološko postignuće (muzikološko notno izdanje, nosač zvuka, organizacija simpozija, uredništvo knjige, očuvanje građe i dr.) ili za životno djelo.”

Uvjeti za dodjelu Nagrade:

  • Prema čl. 4: Prijedloge za Nagradu ne može davati autor za vlastito ostvarenje.
  • Prema čl. 7: Prijedlozi za dodjelu Nagrade moraju biti pismeno obrazloženi.
  • Prema čl. 8: Prijedlog za dodjelu Nagrade mora sadržavati: područje djelatnosti za koje se predlaže Nagrada, opis i obrazloženje znanstvenog ostvarenja te ostalu raspoloživu dokumentaciju (knjige, muzikološka notna izdanja, nosače zvuka i druge objavljene materijale).

Rok za podnošenje prijava:: 7.-21. svibnja 2010. na adresu HMD-a, Opatička 18, 10000 Zagreb. Prijave za godišnju nagradu moraju sadržavati djelo za koje se predlaže nagrada te obrazloženje.

Druge obavijesti:

  • Prema čl. 9: Nagrada se dodjeljuje u obliku povelje i novčanog iznosa.

Poziva se članstvo da podnese svoje prijedloge u predviđenom roku i u skladu s iznesenim uvjetima.

Za HMD:

Dr. Vjera Katalinić, predsjednica, v.r.

Djelatnosti, Godišnja nagrada, Nagrada Dragan Plamenac

Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2009. godinu

Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2009. godinu

 

plamenac2010Dodijeljena je nagrada Plamenac za 2009. god. Dobitnici su dr. sc. Sanja Majer-Bobetko, dr. sc. Zdravko Blažekoviću i dr. sc. Gorana Doliner za knjigu Hrvatska glazbena historiografija u 19. stoljeću, Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb 2009.

Obrazloženje

Ova je knjiga nastala kao prvi sintetički rezultat višegodišnjih istraživanja troje autora, provedenih u okviru rada na višegodišnjem znanstvenom projektu Hrvatska glazbena historiografija do 1945. godine.

Dr. sc. Sanja Majer-Bobetko, viša znanstvena suradnica u Odsjeku za povijest hrvatske glazbe HAZU u svom se dosadašnjem muzikološkom radu bavila područjem istraživanja ideja o glazbi i glazbene kritike u 19. i 20. stoljeću. Dr. sc. Zdravko Blažeković, voditelj Istraživačkog centra za glazbenu ikonografiju pri CUNY, uz ikonografske teme istražuje i glazbenu povijest i ideje o glazbi 18. i 19. stoljeća. Dr. sc. Gorana Doliner, znanstveni suradnik u Odsjeku za povijest hrvatske glazbe HAZU usmjerila je svoja istraživanja prema glagoljaškom pjevanju te crkvenoj i tradicijskoj glazbi.

Svoje su zajedničke i pojedinačne interese objedinili u knjizi Hrvatska glazbena historiografija u 19. stoljeću i preuzeli odgovarajuće teme: S. Majer-Bobetko u uvodnim teorijskim razmatranjima iznosi stavove o povijesti glazbe i njezinu odnosu prema estetici, sociologiji, etnomuzikologiji i psihologiji glazbe, zatim glazbeno-teorijskim disciplinama, glazbenoj paleografiji, glazbenoj kritici i ostalim znanostima i disciplinama, te poglavlje o predpovijesti hrvatske glazbene historiografije; Z. Blažeković se bavi Franjom Ksaverom Kuhačem kao «utemeljiteljem hrvatske glazbene historiografije». Analiziraju se pojedine istaknute ličnosti koje su dale važne prinose historiografiji, napisi u periodici kao i monografska izdanja, a analitičke studije o pojedinim problemima donose S. Majer-Bobetko (opća pitanja i svjetovna glazba) i Gorana Doliner (crkvena i tradicijska glazba).

Knjiga Hrvatska glazbena historiografija u 19. stoljeću prvi je moderni rad koji se bavi tom problematikom. Artikuliran je pregledno, popraćen brojnim popisima koji predstavljaju koristan izvor podataka za istraživače, a temeljitost očituju i brojnim novim podacima koji do sada nisu bili nigdje evidentirani u odgovarajućoj priručnoj literaturi. Tome valja pridodati izdvojene pretiske i kritička izdanja te pregled rukopisnih materijala s lokalitetima na kojima su pohranjeni te pripadajućom signaturom, što će im zasigurno olakšati pristup. Napokon, iscrpna literatura upotpunjuje izvore i nudi širok spektar korisnog materijala.

Zbog svega navedenog smatramo da knjiga Hrvatska glazbena historiografija u 19. stoljeću autora S. Majer-Bobetko, Z. Blažekovića i G. Doliner predstavlja vrijedan znanstveni prilog hrvatskoj muzikologiji te ju predlažemo za dodjelu godišnje «Nagrade Dragan Plamenac» za 2009. godinu.

 

 

Izdanja, Studije

Hrvatska glazbena historiografija u 19. stoljeću

Komentiraj

Sanja Majer-Bobetko – Zdravko Blažeković – Gorana Doliner

Hrvatska glazbena historiografija u 19. stoljeću

Croatian Music Historiography in the 19th Century

Muzikološke studije, br. 10
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2009.
252 str.

 

majer-bobetko-blazekovic-doliner_hrvatska-glazbena-historiografija-u-19-stoljecuNakon uvodnih teorijskih razmatranja o povijesti glazbe i njezinu odnosu prema estetici, sociologiji, etnomuzikologiji i psihologiji glazbe, zatim glazbeno-teorijskim disciplinama, glazbenoj paleografiji, glazbenoj kritici i ostalim znanostima i disciplinama, te nakon poglavlja o predpovijesti hrvatske glazbene historiografije, predstavlja se povijest glazbene historiografije u Hrvatskoj tijekom 19. stoljeća. Na temelju analize glazbenohistoriografskih tekstova iz 19. stoljeća, bibliografija kojih je predstavljena u Popisu izvora, a potom i njihove valorizacije zasnovane na usporedbi s relevantnim izvorima toga doba i na suvremenim historiografskim postignućima, potvrdilo se dosadašnje mišljenje o Franji Kuhaču kao utemeljitelju hrvatske glazbene historiografije. Međutim, uočeni su i vrjednovani prilozi i drugih autora, poglavito Vjenceslava Novaka, koji je napisao prvu glazbenopovijesnu sintezu, te Vjekoslava Klaića i Franje Markovića. Posebna su poglavlja posvećena glazbenohistoriografskim prilozima u periodici i monografskim izdanjima, među kojima ima značajnih priloga i ostalih autora, mahom bavećih se glazbom tek kao svojim sekundarnim, iako ne manje važnim područjem.
Knjiga je u prvom redu namijenjena muzikolozima, povjesničarima i povjesničarima književnosti, studentima muzičkih akademija, humanističkih i društvenih studija, te širem krugu čitatelja koje zanima hrvatski kulturološki prostor.

2009.
ISBN 978-953-6090-38-9
150,00 kn + poštarina

 

Vidi i: Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2009. godinu

 

Godišnja skupština, O društvu

17. redovita godišnja skupština HMD-a 2008.

Svim članovima HMD!

Poštovana kolegice / poštovani kolega,
Ovime Vas pozivamo na

17. REDOVITU GODIŠNJU SKUPŠTINU
HRVATSKOG MUZIKOLOŠKOG DRUŠTVA
ZA 2008. GODINU.

------------------------------------------------------------

Uvod

  1. Promocija novih izdanja HMD-a

Dnevni red

  1. Zapisnik s godišnje skupštine HMD za 2007. godinu
  2. Izvješće o djelatnostima i ostvarenim akcijama HMD u 2007. godini
  3. Izvješće o prihodima i rashodima HMD u 2007. godini
  4. Plan rada HMD za 2008. godinu
  5. Proračun HMD za 2008. godinu (redovita djelatnost Društva)
  6. Izvješće Nadzornog odbora
  7. Izvještaj Povjerenstva za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» za 2007.
  8. Izbori za Povjerenstvo za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» za razdoblje 2008.-2011.
  9. Razno

rule08

Skupština s uvodnim dijelom održat će se:

  • u subotu 10. svibnja 2008.
  • s početkom u 11:00 sati
  • u dvorani Hrvatskog društva skladatelja, Berislavićeva 9 u Zagrebu.

Za Upravni odbor HMD:
Dr. Vjera Katalinić, predsjednica

Djelatnosti, Nagrada Dragan Plamenac, Objave natječaja

Natječaj za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» za 2008. godinu

Svim članovima HMD-a!
Odlukom Upravnog odbora Hrvatskog muzikološkog društva od26. veljače 2009., temeljem članka 3. Pravilnika o godišnjoj«Nagradi Dragan Plamenac» HMD-a, raspisuje se

Natječaj za dodjelu
“Nagrade Dragan Plamenac”
za 2008. godinu.

Prema članku 2. navedenog Pravilnika:

“Nagradu dodjeljuje HMD najboljem znanstvenom dostignuću, ponajprije vezanom uz hrvatsku glazbenu kulturu, hrvatskog ili inozemnog znanstvenika na području muzikologije, ostvarenom protekle godine. Nagrada se dodjeljuje pojedincu ili skupini znanstvenika za osobito vrijedan objavljeni znanstveni rad, relevantno primijenjeno muzikološko postignuće (muzikološko notno izdanje, nosač zvuka, organizacija simpozija, uredništvo knjige, očuvanje građe i dr.) ili za životno djelo.”

Uvjeti za dodjelu Nagrade:

  • Prema čl. 4: Prijedloge za Nagradu ne može davati autor za vlastito ostvarenje.
  • Prema čl. 7: Prijedlozi za dodjelu Nagrade moraju biti pismeno obrazloženi.
  • Prema čl. 8: Prijedlog za dodjelu Nagrade mora sadržavati: područje djelatnosti za koje se predlaže Nagrada, opis i obrazloženje znanstvenog ostvarenja te ostalu raspoloživu dokumentaciju (knjige, muzikološka notna izdanja, nosače zvuka i druge objavljene materijale).

Rok za podnošenje prijava: 10-25. ožujka 2009. na adresu HMD-a, Opatička 18, 10000 Zagreb.

Druge obavijesti:

  • Prema čl. 9: Nagrada se dodjeljuje u obliku povelje i novčanog iznosa.

Poziva se članstvo da podnese svoje prijedloge u predviđenom roku i u skladu s iznesenim uvjetima.

Za HMD:
Dr. Vjera Katalinić, predsjednica, v.r.
(vrijedi kao potpis)

Izdanja, Udžbenici

Metode analize glazbe

Leon Stefanija

Metode analize glazbe: povijesno-teorijski ocrt

Muzikološki udžbenici, br. 1
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2008.
238 str.
Prijevod na hrvatski: Mario Kopić

 

Stefanija_Metode-analize-glazbeBilješka o knjizi

Završavajući pisanje ove knjige, negdje krajem 2003., imao sam dojam da je manjkava i da ne uzima u obzir mnoge sadržaje koji bi trebali ući u ovakvu publikaciju. Taj se dojam do danas nije promijenio, premda knjiga već neko vrijeme sasvim prihvatljivo služi svojim namjenama, kao udžbenik povijesti i teorije analize glazbe studentima muzikologije na Ljubljanskom sveučilištu.
Možda najviše smeta manjak dvaju tematskih sklopova: informatike na području analize glazbe, te sistemske analize. To je doista ranjivo mjesto ovog priručnika. Naime, iako se u pedagogiji analize glazbe računalo rabi uglavnom kao modernija varijanta pisaćeg stroja, neprihvatljivo bi bilo prešutjeti neke projekte, kao što su Humdrum Toolkit Davida Hurona, namijenjen analizi notiranih struktura, potom RUBATO Guerina Mazzole za analizu snimaka, ChordGeometries Dmitrija Tymoczka, svojevrstan »work-in-progress« za vizualizaciju harmonijskih struktura, »nedovršeni« projekt Tonalities Anthonyja Poplea, koji se temelji na teoriji skupova, ili pak »kompozicijsku analizu« Davida Copea. Štoviše, na području računalno poduprte analize glazbe bilo bi nedopustivo preskočiti problematiku analize »cjelovitosti glazbene činjenice«: svaka glazbena struktura ima svoje »prije« i »sada«, što udžbenici analize uvijek pretpostavljaju, dapače stimuliraju refleksiju o »bezbroju analitičkih pitanja«. No, ipak, postoje razlozi zašto su oba spomenuta područja izostavljena. Povijesno i teorijski gledano, ona nisu drugo doli metodološki produžetak zahtjeva i htijenja kojima možemo naći trag kako u holističkim postulatima devetnaestostoljetnog nauka o glazbenim oblicima, tako i u analitičko-metodološkim namjerama hermeneutike glazbe u najširem, općem smislu, dakle kao modusa recepcije umjetnosti. U duhu Davida Copea i njegovih pragmatičkih analiza, koje teže »računalnoj sintezi glazbenog stila«, kod koje, u završnom stadiju, analiza stila omogućuje »živu interpretaciju«, dok nadalje sama postaje predmetom analize kognitivnih i kulturoloških datosti: informatika i sistemizacija analize nalaze se na početku klupka u kojem se prepleću analiza glazbe (u užem smislu raščlanjivanja »glazbenih struktura«) i analiza muzikologije kao discipline, pri čemu – i zbog implicitnih ili posve određenih mjerila – analizirane strukture dobivaju neku »uporabnu vrijednost«. Naravno, to nije predmet analize glazbe, no svaka se analiza na nekoj točki zapleće u to klupko…
(Leon Stefanija, Iz predgovora hrvatskom izdanju)

 

Bilješka o autoru

Leon Stefanija (1970) studirao je muzikologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, gdje je i zaposlen u svojstvu izvanrednog profesora. Njegovi se radovi kreću u širokom rasponu, obuhvaćajući epistemologiju istraživanja glazbe, psihologiju i sociologiju glazbe, te glazbu 20. stoljeća. Autor je dviju knjiga (O glazbeno novom: O slovenskoj instrumentalnoj glazbi zadnje četvrtine 20. stoljeća, 2001; Metode analize glazbe: Povijesno-teorijski ocrt, 2004), brošure Računalno poduprto poučavanje glazbe (2006), te brojnih znanstvenih i stručnih članaka. U izradi su Pojmovnik teorije glazbe (zajedno s Nicom Schülerom), kao i uvod u sociologiju glazbe.

2008.
ISBN 978-953-6090-31-0
150,00 kn + poštarina

Godišnji susreti, O društvu

2008. god. 9. godišnji susret

 9. godišnji susret HMD-a

Program 9. godišnjeg susreta Hrvatskog muzikološkog društva

Hrvatsko društvo skladatelja, Berislavićeva 9, Zagreb

PETAK, 9. 5. 2008. 16:30

  • 16:30-16:40 Ivana Gortan-Carlin (Novigrad): Predstavljanje 5. Zbornika radova “Iz istarske glazbene riznice” i izvješće o radu Katedre čakavskog sabora za glazbu Novigrad
  • 16:45-16:55 Branka Ban (Osijek): Crkvena zvona u župi Sv. Mihaela u Tvrđi od 1750. godine do danas: povijesni prikaz
  • 17:00-17:10 Emil Čić (Zagreb): Predstavljanje knjige Liturgijska glazba u Hrvatskoj nakon II. vatikanskog sabora
  • 17:15-17:25 Lovorka Ruck (Rijeka): Riječka glazbena izdanja 2007. godine
  • 17:30-17:40 Miroslava Hadžihusejnović-Valašek (Zagreb): Pjevana/šetana kola u Slavoniji
  • 17:45-17:55 Rozina Palić-Jelavić (Zagreb): Interdisciplinarni poslijediplomski doktorski studij kroatologije
  • (odmor: 18:00 – 18:15)
  • 18:15-18:25 Grozdana Marošević (Zagreb): Što nam povijesne snimke s početka 20. stoljeća govore o hrvatskoj tradicijskoj (narodnoj) glazbi
  • 18:30-18:40 Stanislav Tuksar (Zagreb): Znanstvena suradnja između poljske i hrvatske Akademije znanosti
  • 18:45-18-55 Jakša Primorac (Zagreb): Dalmatinsko klapsko pjevanje i srodni fenomeni tradicijskog urbanog višeglasja
  • 19:00-19:20 Nada Medenica – Rozina Palić-Jelavić (Zagreb): Udžbenici glazbene umjetnosti za gimnazije; Predmet glazbene umjetnosti u gimnaziji – glazbena umjetnost kao izborni predmet na državnoj maturi
  • 19:25-19:35 Željka Tonković (Zagreb): Položaj i zadaci muzikologa u srednjoškolskoj nastavi

SUBOTA, 10. 5. 2008, 9:00-10:45

  • 9:00-9:10 Davorka Radica (Split): O nekim aspektima duhovnog u glazbi
  • 9:15-9:25 Julijana Žabeva (Skopje): Nastup hrvatskih glazbenih umjetnika na Festivalu Ohridsko ljeto 1961-1991.
  • 9:30.9:40 Miljenko Grgić (Split): 40 godina Festivala dalmatinskih klapa u Omišu
  • 9:45-9:55 Gorana Doliner (Zagreb): Sociologija glazbe u Hrvatskoj između muzikologije i sociologije
  • 10:00-10:10 Lucija Konfic (Zagreb): Prijedlog za digitalizaciju zbirke Vatroslava Kolandera
  • 10:15-10:25 Ljerka Perči (Varaždin): O rezultatima istraživanja od lipnja 2007. do svibnja 2008. godine
  • 10:30-10:40 Hrvoje Beban (Zagreb): Graduale Franciscanum iz 15. stoljeća iz Zbirke franjevačkoga samostana Male braće u Dubrovniku

U 11:00 započinje skupština HMD-a (poziv u prilogu) predstavljanjem novih izdanja Društva

Nagrada Dragan Plamenac, Nagrada za životno djelo

“Nagrada Dragan Plamenac“ 2008. za životno djelo

“Nagrada Dragan Plamenac” u 2008. za životno djelo dodijeljena je akademkinji Koraljki Kos

Obrazloženje

plamenac2008_kosKoraljka Kos rođena je 12. svibnja 1934. godine u Zagrebu, gdje je diplomirala na Historijsko-teoretskom odjelu Muzičke akademije (1957). Na Filozofskom fakultetu studirala je povijest umjetnosti i njemački jezik s književnošću koji je diplomirala 1959. Doktorsku disertaciju iz muzikologije pod naslovom Muzički instrumenti u srednjovjekovnoj likovnoj umjetnosti Hrvatske obranila je 1967. na Muzikološkom odjelu filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani. Iz muzikologije se usavršavala 1957.-58. u Edinburghu (kod Ferdinanda Redlicha i Hansa Gála), a 1973.-74. je kao stipendistica zaklade Alexander von Humboldt boravila u SR Njemačkoj.
Nakon zaposlenja na Radničkom sveučilištu Moša Pijade u Zagrebu gdje je radila kao stručni suradnik, od kraja 1967. počela je raditi na Muzičkoj akademiji u Zagrebu najprije kao stručni suradnik u knjižnici, a od 1970. na Odjelu za muzikologiju, gdje je 1984. izabrana u zvanje redovitog profesora. Predavala je opću povijest glazbe i povijest hrvatske glazbe, paleografiju i organologiju. Pod njezinim su mentorstvom izrađene brojne diplomske te nekoliko magistarskih i doktorskih radova. Predavala je kao gostujući profesor na Muzikološkom odjelu Sveučilišta u Grazu (ak. god. 1983.-84.) te na Hochschule (danas Universität) für Musik und darstellende Kunst u Beču (1993.), a održala je i nekoliko predavanja na dva američka sveučilišta (UCLA, Stanford, 1985.).
God. 1977. postala je članom suradnikom, 1986. izvanrednim članom JAZU, a od 1991. redovitim članom HAZU.
Sudjelovala je u radu niza kongresa i znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. Bila je članom mnogih organizacijskih odbora i savjeta, pa tako i članom programskog odbora XV. kongresa Međunarodnog muzikološkog društva, održanog 1992. u Madridu.
Kontinuirano se bavi uredničkim radom. Član je uredništva i niz je godina bila glavna urednica časopisa Arti musices (1980.-89.); uredila je dvije knjige Rada JAZU/HAZU (1988., 1992.), nekoliko notnih izdanja (dvije simfonije L. Sorkočevića za Garlandove serije Symphonies 1720-1840, 1984; popijevke I. Zajca, klavirske minijature i solo pjesme D.Pejačević), dva sveska korespondencije F. Ks. Kuhača (1985?, 1992?), spomenicu Muzička akademija u Zagrebu 1921-1981, te je sa S. Majer-Bobetko uredila zbornik radova Božidar Kunc. Život i djelo (2007) s istoimenog znanstvenog skupa u čijoj je organizaciji također sudjelovala.
U svojih šest knjiga i više od 100 znanstvenih i stručnih radova u časopisima i zbornicima bavila se temama iz područja hrvatske glazbe u međunarodnome kontekstu od srednjega vijeka do 20. stoljeća. Posebno se ističu teme vezane uz novootvorena područja istraživanja: glazbena ikonografija (gdje je uz knjige i niz radova kao članica međunarodne komisije za muzičku ikonografiju pokrenula sustavna istraživanja ikonografije u Hrvatskoj), glazbena kultura u razdoblju renesanse, ranog baroka (uključujući Pavlinsku pjesmaricu)i pretklasicizma (L. Sorkočević), povijest Lieda (od Lisinskog do Kunca), te hrvatska glazbena moderna (uključujući posebno život i djelo Dore Pejačević).
God. 1982. dobila je „Nagradu Josip Andreis“ Društva skladatelja Hrvatske (danas: HDS) za monografiju o D. Pejačević, god. 1994. državnu „Nagradu Bartol Kašić“ (zajedno s O. Šojat i V. Zagorcem) za Pavlinski zbornik 1644, a 2008. „Nagradu D. Plamenac“ HMD-a (zajedno sa S. Majer-Bobetko i R. Palić-Jelavić) za zbornik radova B. Kunc. Život i djelo.

Na temelju svega što je izloženo Povjerenstvo smatra da je akademkinja Koraljka Kos svojim ukupnim dugogodišnjim i predanim znanstvenim i nastavnim radom na području muzikologije otvorila neka nova poglavlja u hrvatskoj muzikologiji, ili postojećima pristupila na nov način, te trajnom prisutnošću i blagotvornim djelovanjem u struci znatno zadužila hrvatsku muzikologiju. Stoga predlaže da Hrvatsko muzikološko društvo akademkinji Koraljki Kos dodijeli „Nagradu Dragan Plamenac“ u 2008. za životno djelo.

Godišnja nagrada, Nagrada Dragan Plamenac

Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2008. godinu

Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2008. godinu dodijeljena je prof. dr. Stanislavu Tuksaru za vođenje izdavačkog projekta «Opća povijest glazbe» u okviru kojeg su objavljeni prijevodi sedam knjiga s tog područja u izdanju HMD-a 2004-2008.

Obrazloženje

plamenac2008_tuksarRođen u Gornjem Kraljevcu 1945. godine Stanislav Tuksar je na Sveučilištu u Zagrebu diplomirao na Muzičkoj akademiji i Filozofskom fakultetu, magistrirao (1978.) i doktorirao (1990.). Usavršavao se u Francuskoj (Pariz, 1974.-76.) i Njemačkoj (Berlin, 1986.-88.). Redoviti je profesor na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu i na Hrvatskim studijima u Zagrebu. Predavao je i na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Osijeku. Usto je držao predavanja iz povijesti hrvatske glazbene kulture i opće estetike glazbe na dvadesetak inozemnih sveučilišta u SAD-u, Kanadi, Australiji, Južnoj Africi, Irskoj i Njemačkoj, sudjelovao na preko 70 domaćih i inozemnih znanstvenih skupova, a brojne je i organizirao. Objavio je šest knjiga i više od 150 znanstvenih i stručnih radova u hrvatskim i inozemnim časopisima. Suradnik je hrvatskih i inozemnih glazbenih enciklopedija. Od 1980. je voditelj znanstvenih projekata pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa RH. Od 1990. je član suradnik HAZU. Bio je i jedan od suosnivača Hrvatskoga muzikološkog društva (1992.), njegov tajnik (1992.-1997.) i predsjednik (2001.-2006.).
Uz znanstvenu i predavačku djelatnost Stanislav Tuksar se intenzivno bavio prevođenjem i uredničkim radom. Bio je glavni urednik hrvatskog muzikološkog časopisa Arti musices (1991.-1997. ), od 2000. glavni je urednik međunarodnog časopisa International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 1988. pokrenuo je i postao glavni urednik serije Indices collectiorum musicarum tabulariorumque in Croatia Odsjeka za povijest hrvatske glazbe HAZU i Hrvatskoga muzikološkog društva, uredio je 10 zbornika znanstvenih muzikoloških radova i pojedinačnih naslova te preveo pet knjiga, a od 1996. urednik je za glazbu u Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu. Vrhunac njegove dosadašnje bogate djelatnosti na tom području predstavlja sedam knjiga što ih je Hrvatsko muzikološko društvo u razdoblju 2004.-2008. godine objavilo u okviru projekta “Opća povijest glazbe”. Riječ je o prijevodima respektabilnih djela iz svjetske muzikološke literature. To su: Jacques Chailley: Povijest glazbe srednjega vijeka; Howard M. Brown i Louise K. Stein: Glazba u renesansi; Claude Palisca: Barokna glazba; Peter Rummenhöller: Glazbena pretklasika; Giorgio Pestelli: Doba Mozarta i Beethovena; Carl Dahlhaus: Glazba 19. stoljeća; Hermann Danuser: Glazba 20. stoljeća. Uočivši nedostatak odgovarajuće literature na hrvatskom jeziku – jer zadnja verzija trosveščane Povijesti glazbe Josipa Andreisa objavljena je pred više od trideset godina (1975.-1977.) – Stanislav Tuksar je osmislio ovaj projekt, uporno ga provodio unatoč brojnim poteškoćama, s Nikšom Gligom bio i urednik, a nekim je knjigama bio i prevoditelj (Glazba u renesansi i Barokna glazba). Svoju viziju uspješno je realizirao, podarivši hrvatskoj muzikološkoj, ali i široj znanstvenoj i kulturnoj javnosti niz vrhunskih djela na hrvatskom jeziku. Stoga se može zaključiti da je projekt “Opća povijest glazbe” kapitalan i bez presedana u hrvatskoj muzikologiji.

Stoga je prijedlog povjerenstva HMD-a za dodjelu godišnje «Nagrade Dragan Plamenac» za 2008. godinu, da se nagradi prof. dr. Stanislav Tuksar za voditeljstvo jedinstvenog izdavačkog projekta «Opća povijest glazbe» koji obuhvaća prijevode sedam kapitalnih knjiga s tog područja objavljenih u Hrvatskom muzikološkom društvu od 2004. do kraja 2008. godine.