Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2006. godinu dodijeljena je dr. sc. Vjeri Katalinić
Dodijeljena je nagrada Plamenac za 2006. god. Dobitnica je dr. sc. Vjera Katalinić za knjigu Violinski koncerti Ivana Jarnovića. Glazbeni aspekt i društveni kontekst njihova uspjeha u 18. stoljeću, Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb 2006.
Obrazloženje
Rođena 1955. godine u Zagrebu Vjera Katalinić je u rodnom gradu diplomirala (1978.) i magistrirala (1990.) muzikologiju na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je 1999. na Sveučilištu u Beču. Kao stipendistica DAAD usavršavala se u Berlinu (1987-88.). Viša je znanstvena suradnica na Odsjeku za povijest hrvatske glazbe HAZU i naslovni docent na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Održala je i gostujuća predavanja u Italiji, Irskoj i SAD-u. Suradnica je na znanstvenom projektu „Sređivanje, katalogizacija i obradba muzikalija u Hrvatskoj“ (voditelj Stanislav Tuksar) pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa RH te na međunarodnom interdisciplinarnom projektu „Oper im Wandel der Gesellschaft“ u Njemačkoj. Dosad je sudjelovala na šezdesetak znanstvenih skupova u Hrvatskoj, europskim zemljama te u SAD-u i Kanadi. Dobitnica je nagrade „Franjo Ks. Kuhač“ Hrvatskoga glazbenog zavoda (1978.).
Nakon Kataloga muzikalija u Franjevačkom samostanu u Omišu (1992.) i šezdesetak znanstvenih radova Vjera Katalinić napisala je knjigu Violinski koncerti Ivana Jarnovića. Glazbeni aspekt i društveni kontekst njihova uspjeha u 18. stoljeću, koju je 2006. objavilo Hrvatsko muzikološko društvo. Kako je već dvadesetak godina glavno područje autoričina istraživanja hrvatska glazba u europskom okviru u 18. i 19. stoljeću, ona je svojom knjigom kompetentno i akribijski predstavila kontroverznog Jarnovića, skladatelja i virtuoza, uključujući sve poznate prijepore oko njegova života i opusa, ali, istodobno ih i rasvjetljavajući na temelju novi(ji)h dokumenata i spoznaja. Sami violinski koncerti podvrgnuti su temeljitoj muzikološkoj analizi, koja uključuje usporedbe s dosad objavljenom relevantnom literaturom. Vjera Katalinić nije se zadržala samo na toj razini analitičkog postupka, već je, prvi put u muzikološkoj literaturi, Jarnovića i njegove violinske koncerte sagledala i sa stajališta socijalne povijesti, ističući društvenu uvjetovanost njegova koncertiranja i glazbenog stvaralaštva, poglavito, dakako, na području violinskih koncerata. Zato je vrijednost ove knjige dvojaka; ona, s jedne strane, sumira sve dosadašnje istraživačke i spisateljske napore na temi Jarnović, a, s druge strane, otvara nove teme, ili, kako je sama autorica istaknula, zacrtava „smjernice za nastavak istraživanja“. Takvim postupcima Vjera Katalinić istkala je muzikološku znanstvenu knjigu, koja istodobno funkcionira kao zanimljivo, živo štivo širem krugu čitatelja od onog usko specijalističkog, pa stoga nije samo izniman prinos hrvatskoj muzikologiji, već i hrvatskom znanstvenom prostoru uopće.
Akademik Ivan Supičić, rođen 18. srpnja 1928. u Zagrebu, završio je gimnaziju i glazbenu školu u Zagrebu, apsolvirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i diplomirao klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Postigao je dva doktorata: 1962. na pariškom Sveučilištu Sorbonne i 1986. na Sveučilištu za Humanističke znanosti u Strasbourgu. Od 1964. do umirovljenja bio je profesor na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije u Zagrebu, a od 1979. do 1994. profesor na Sveučilištu za Humanističke znanosti u Strasbourgu, Francuska. Odlučujuće je sudjelovao u pokretanju Odsjeka za muzikologiju 1970. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, te pokrenuo, organizirao i vodio prvi istraživački zavod za područje muzikologije pri Muzičkoj akademiji u Zagrebu (1970-80), a potom i drugi, pri JAZU (HAZU) (od 1980. nadalje). U razdoblju 1977-82. bio je potpredsjednik, a 1982-87. predsjednik Međunarodnog muzikološkog društva. Sudjelovao je na mnogobrojnim međunarodnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu (Italija, Nizozemska, Švedska, SAD, Francuska), bio je znanstvenik, gostujući profesor i stipendist u Parizu, Bruxellesu i na Harvardovu sveučilištu, a objavio je oko 120 znanstvenih radova (mnoge u inozemstvu) i više knjiga u Hrvatskoj, Francuskoj i SAD-u. Redoviti je član HAZU, dopisni je član Slovenske akademije znanosti in umetnosti (Ljubljana), pravi je član Académie Européenne des Sciences, des Arts et des Lettres (Pariz), te doživotni član Savjeta Međunarodnog muzikološkog društva (Basel). Kroz dva mandata bio je i predsjednik Hrvatske komisije za suradnju s UNESCO-om. Ivan Supičić bio je prvi predsjednik Hrvatskog muzikološkog društva (1992-97), koje mu je 1993. o 65. obljetnici života izdalo višejezični svečani zbornik, Glazba, ideje i društvo / Music, Ideas, and Society. God. 1970. pokreće prvi (trojezični, s člancima na engleskom, francuskom i njemačkom) specijalizirani časopis za područje estetike i sociologije glazbe International Review of the Aesthetics and Sociology of Music (IRASM), te ostaje tijekom 30 godina do 1999. njegov glavni i odgovorni urednik. Glavni je urednik prvih triju svezaka i pokretač velike komparativne povijesti Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, prvog multidisciplinarnog djela te vrste u Hrvatskoj (na hrvatskom, engleskom i francuskom) u izdanju HAZU.
Zbornik Između moderne i avangarde. Hrvatska glazba 1910.-1960. objavljuje izbor radova s istoimenog znanstvenog skupa artikuliran unutar tri raspoznatljive cjeline. Prvu čine tekstovi vezani uz neke problemske aspekte promatranog razdoblja hrvatske glazbene povijesti unutar kojega se o onima između godina 1941.-1945.-1952. ovdje govori prvi put. Drugu cjelinu čine nova istraživanja i interpretacije opusa Stjepana Šuleka i Borisa Papandopula, dvojice najjačih stvaralačkih osobnosti između moderne i avangarde shvaćenih prvenstveno kao idejno tipskih, a tek potom periodizacijskih kategorija. U posljednju, ponešto heterogenu skupinu tekstova uvršteni su rezultati nekih pojedinačnih istraživanja i otkrića koji nadopunjuju pluralističku sliku promatranog glazbenopovijesnog razdoblja.