Sve objave od hmdmusic

Glazbene kulture na Jadranu u razdoblju klasicizma

Glazbene kulture na Jadranu u razdoblju klasicizma. Radovi s međunarodnog muzikološkog skupa održanog u Dubrovniku, Hrvatska, 24.-26.05.2001.

Musical Cultures at the Adriatic During the Classicist Era. Proceedings of the International Musicological Symposium held in Dubrovnik, Croatia, on May 24-26, 2001

Urednici / Editors: Vjera Katalinić – Stanislav Tuksar

Muzikološki zbornici / Musicological proceedings, br./no. 10
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2004.
158 str.

katalinic-tuksar-ur-_glazbene-kulture-na-jadranu-u-razdoblju-klasicizmaOva je knjiga zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa Glazbene kulture na Jadranu u razdoblju klasicizma, održanog u svibnju 2001. u Dubrovniku. Taj je skup bio četvrti po redu koji su organizirali Hrvatsko muzikološko društvo iz Zagreba i Fondazione Levi iz Venecije u svrhu poticanja sustavnog istraživanja glazbenih kultura u jadranskom bazenu za koje se drži da imaju kontinuitet koji traje puno tisućljeće. Dubrovnik je odabran za predstavljanje razdoblja klasicizma jer su u njemu djelovali ponajbolji skladatelji i glazbenici u tom razdoblju na hrvatskoj obali Jadrana i stoga što upravo s razdobljem klasicizma završava dugo višestoljetno razdoblje sjajne dubrovačke glazbene povijesti.
U ovom je zborniku predstavljeno, na izvornim jezicima istupanja, jedanaest tekstova niza istaknutih znanstvenika muzikologa, stručnjaka za navedeno glazbeno razdoblje iz Hrvatske, Irske, Italije, Njemačke, Poljske, SAD-a, Slovačke i Slovenije. Hrvatski su sudionici predstavili teme opće historiografije razdoblja i neke aspekte opusa splitskog skladatelja Julija Bajamontija (V. Katalinić, K. Kos, M. Grgić), dok su inozemni sudionici obradili hrvatsko-talijanske (L. P. Pruett, I. Cavallini, F. Durante) i opće muzikološke klasicističke teme (H.-P. Reinecke, H. White), te pružili komparativne uvide u neke aspekte glazbenih kultura Slovenije (I. Klemenčič), Slovačke (D. Múdra) i Poljske (A. Żórawska-Witkowska).

***

These are the Proceedings of the international musicological symposium Musical Cultures in the Adriatic Region During the Age of Classicism, held in Dubrovnik, Croatia, in May of 2001. This was the fourth in the series of symposia organized by the Croatian Musicological Society from Zagreb and the Fondazione Levi from Venice, aimed at promoting systematic research of musical cultures around the Adriatic basin, which are believed to have lasted in interplay continuously during the last millenium. Dubrovnik was chosen for representing the age of Classicism, because the best composers and musicians were active there in the period under consideration at the Croatian shores of the Adriatic, and because, in addition, it was precisely in the age of Classicism when the centuries-long period of splendid Ragusan music history was brought to end.
This Proceedings present, in their original linguistic idioms, texts by 11 outstanding musicologists, experts for the Classical era in music, from Croatia, Germany, Ireland, Italy, Poland, Slovakia, Slovenia and the U.S.A. The Croatian participants offered themes in the general historiography of the period and on some aspects of the work by the Split composer Giulio Bajamonti (V. Katalinić, K. Kos, M. Grgić). Foreign scholars elaborated some Croato-Italian (L. P. Pruett, I. Cavallini, F. Durante) and general Classicist musicological themes (H.-P. Reinecke, H. White), while I. Klemenčič, D. Múdra and A. Żórawska-Witkowska offered some comparative insights into Classicist aspects of music in Slovenia, Slovakia and Poland, respectively.

2004.
ISBN 953-6090-17-1
150,00 kn + poštarina

2004. god. 5. godišnji susret

5. Godišnji sastanak HMD-a, 28. i 29. svibnja 2004.

Hrvatsko društvo skladatelja, Berislavićeva 9, Zagreb

Petak, 28. svibnja 2004, 16:00-19:15

  • 16.00-16.10 Lada Duraković: Dvije pulske teme: “Glazbopisi” HR Radio Pule i Politika i glazba: Glazbeni život u Puli od 1945-1963
  • 16.15-16.25 Lovorka Ruck: Nova riječka glazbena izdanja
  • 16.30-16.40 Ivana Paula Gortan-Carlin: Iz istarske glazbene riznice
  • 16.45-16.55 Mirjana Škunca: Iz glazbenog života Splita
  • 17.00-17.10 Željka Radovinović: HUMKAD – Hrvatski ogranak IAML-a
  • 17.15-17.25 Rajka Dobronić-Mazzoni: Tko je bio “ztanoviti harfinista Vencel Podraszky” (umro u Zagrebu 1812)?

 

17:30-17:45 pauza

  • 17.45-17.55 Alma Zubović: Zivot i djelo Ive Mačeka
  • 18.00-18.10 Gorana Doliner: Autorske, uredničke, redaktorske, korektorske, tiskarske i ine muke po muzikologiji
  • 18.15-18.25 Emil Čić: Hrvatska glazba i glazbenici
  • 18.30-18.40 Irena Miholić: Etnomuzikologija u nastavi: što, kako i zašto?
  • 18.45-18.55 Mira Hadžihusejnović-Valašek: Crkvene pučke pjesme u Slavoniji danas
  • 19.00-19.10 Nada Bezić: Zbirka koncertnih programa HGZ-a

Subota, 11. svibnja 2002, 9:00-10:45; u nastavku: 11:00 – Godišnja skupština

  • 9.00- 9.10 Rozina Palić-Jelavić: Povijesna zvona u Hrvatskoj
  • 9.15- 9.25 Krešimir Galin: Narodna glazba gradišćanskih Hrvata – prikaz priručnika
  • 9.30- 9.40 Josip Bažant: Graditelji gitara i (pro)slav(lje)ne gitare – tragovi njihove prisutnosti u Hrvatskoj tijekom 19. st.
  • 9.45- 9.55 Branka Ban: Češki glazbenik Dragutin Karel Hruza (1859-1915) u Vukovar
  • 10.00-10.10 Josip Jerković: Crkvena glazba: norme i praksa
  • 10.15-10.25 Ljerka Perči: Prilog poznavanju glazbenog života Varaždina od 1835. do 1842.
  • 10.30-10.40 Hana Breko Kustura: Projekt: Primitivna polifonija u Hrvatskoj

Život i djelo Ferde Livadića

Ferdo Wiesner Livadić. Život i djelo. Radovi s muzikološkog skupa održanog u Samoboru, Hrvatska, 8. studenog 1992.

Ferdo Wiesner Livadić. Life and Work. Proceedings of the Musicological Symposium held in Samobor, Croatia, on November 8, 1992

Urednik / Editor: Vjera Katalinić

Muzikološki zbornici / Musicological proceedings, br./no. 9
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2003.
319 str.

Katalinić (ur.)_Ferdo Wiesner Livadić

Pokazalo se da je opus Ferda Wiesnera Livadića, koji je sebe skromno nazivao „glazbenim naturalistom“, slojevit i bogat, kako na području solo pjesme i glasovirske minijature, tako i crkvene glazbe, i da se vrijedi potruditi oko njegove revitalizacije. Presudnu je ulogu u tom procesu odigrala manifestacija Dani Ferde Livadića, održana u Samoboru od 7. do 12. studenog 1992.
Tom je prilikom Wiesnerovo stvaralaštvo svestrano predstavljeno živim izvedbama i komentirano, analizirano i vrednovano referatima na znanstvenom skupu. Tim je sadržajima posvećen upravo ovaj zbornik u kojem su sakupljeni svi tekstovi što su ih autori predali ua objavljivanje.
(Iz predgovora K. Kos)
Autori priloga u ovom zborniku su: Srećko Lipovčan, Matjaž Barbo, Sanja Majer-Bobetko, Lovro Županović, Koraljka Kos, Maja Oršić-Magdić, Rozina Palić-Jelavić, Nada Bezić, Ivanka Brekalo.

2003.
ISBN 953-6090-11-2
150,00 kn + poštarina

2003. god. 4. godišnji susret

Program 4. godišnjeg sastanka HMD-a (6. i 7. lipnja 2003.)

PETAK, 6. lipnja 2003. 16.00-18.30

  • 16.00-16.10 Naila Ceribašić: Istarski etnomuzikološki susreti
  • 16.15-16.25 Tvrtko Zebec: Neuhvatljivi ples zgrabiti u stilu catch-as-catch-can?
  • 16.30-16.40 Mojca Piškor: «Mala zemlja za veliki odmor» – Istarski zvukolici u globalnom kulturalnom supermarketu
  • 16.45-16.50 Svanibor Pettan: «Slovenska plesna hiša» – model revitalizacije tradicijske glazbe i plesa
  • 16.55-17.05 Miroslava Hadžihusejnović-Valašek: Goranski zvuci
  • *** (17.10-17.30)
  • 17.30-17.40 Krešimir Galin: Folklorne i kupovne citre i glazbovanje na njima tijekom 19. i 20. st. u Hrvatskoj
  • 17.45-17.55 Đuro Adamović: Tradicijska glazbala i duhovnost
  • 18.00-18.10 Mirna Marić: Rad na istarskoj enciklopediji s obzirom na etnomuzikologiju
  • 18.15-18.25 Lovorka Ruck: Iz riječkog glazbenog izdavaštva

SUBOTA, 7. LIPNJA 2003. 9.00-10.35

  • 9.00-9.10 Miljenko Grgić: Arhiv društva «Sv. Cecilija» u Splitu
  • 9.15-9.25 Branka Ban: Građa «Cecilijinog društva» u Osijeku: novi fond (1933-1942.) zbirke muzikalija župne crkve sv. Mihaela Arkanđela u Tvrđi
  • 9.30-9.40 Tatjana Gaćeša: Počeci cecilijanizma
  • 9.45-9.55 Josip Jerković: Crkveno pjevanje
  • 10.00-10.10 Emil Čić: Muzikologija i interdisciplinarnost kao aspekt filozofije povijesti
  • 10.15-10.25 Hana Breko: Glazbene marginalije iz kodeksa Osora i Cresa (XV/XVI st.)
  • 11.00 promocija izdanja HMD-a, Skupština (vidi program) i domijenak

SUBOTA, 7. LIPNJA, 2003. 14.30-17.30

  • 14.30-14.40 Mirjana Škunca: Božidar Kunc u Splitu
  • 14.45-14.55 Marija Riman: Život i djelo Mladena Pozajića
  • 15.00-15.10 Josip Bažant: Franjo Ksaver Kuhač (1834-1911) i njegov doprinos hrvatskoj gitaristici
  • 15.15-15.25 Nada Bezić: Rad na popisu skladbi Ferde Livadića
  • 15.30-15.40 Rajka Dobronić: Scensko djelo Franza Schuberta Čarobna harfa u knjižnici Hrvatskog glazbenog zavoda
  • *** 15.45-16.05
  • 16.05-16.15 Snježana Miklaušić-Ćeran: Luna (prilog Agramer Zeitung-u) kao izvor za poznavanje koncertnog života u Hrvatskoj do 1858.
  • 16.20-16.30 Gorana Doliner: Potpuna i selektivna bibliografija – Primjer bibliografije za područje istraživanja «Hrvatska glazbena historiografija 19. stoljeća»
  • 16.35-16.45 Ljerka Perči: Klaviri, violine i gitara. Rezultati istraživanja arhivskih vrela iz posjeda obitelji Drašković
  • 16.50-17.00 Marijana Pintar: Iskustva vezana uz istraživački rad na biografijama glazbenika za Hrvatski biografski leksikon
  • 17.05 Završna diskusija

Pulski glazbeni život u razdoblju fašističke diktature (1926.-1943.)

Lada Duraković

Pulski glazbeni život u razdoblju fašističke diktature (1926.-1943.)

Music Life in Pula during the Fascist Dictatorship (1926-1943)

Muzikološke studije, br. 8
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2003.
233 str.

pulskiglzivotKnjiga Lade Duraković istražuje kako su, u kojoj mjeri i kojim sredstvima politička kretanja, institucije i pojedinci utjecali na glazbeni život u Puli između dvaju svjetskih ratova u 20. stoljeću. Gradivo je raspoređeno u tri osnovne cjeline, njegova periodizacija temelji se na već potvrđenim kronološkim odrednicama politike fašističkog razdoblja, koje se vrlo dobro podudaraju i s etapama razvoja glazbenog života Pule.

Prva etapa (1926.-1929.) obuhvaća razdoblje institucionalizacije fašističkog režima, kada sve organizacije i udruge, pa tako i glazbene, dolaze pod okrilje fašističke stranke. Druga etapa (1930.-1940.) započinje svršetkom talijanskog parlamentarnog sustava i početkom provođenja tzv. “masovnog pristanka” uz fašizam a završava početkom konačnog raskola fašizma. U tom se razdoblju, najbogatijem glazbenim zbivanjima, najjasnije očituje utjecaj politike na glazbu, a organizacija i arbitraža nad svim glazbenim djelatnostima i društvima u rukama je lokalnih političara. U trećoj etapi (1940.-1943.) paralelno s raspadom fašizma i glazbena događanja kreću silaznom putanjom a prije svega su usmjerena k jačanju talijanske nacionalne svijesti i podizanju morala pripadnicima talijanskih oružanih snaga.

Sadržaj i naslovi pojedinih poglavlja sugerirani su ondašnjom političkom atmosferom. S ciljem izgradnje sustava koji bi u potpunosti omogućio fašizaciju društva, tijekom međuraća su u Puli osnovana mnoga tzv. potporna glazbena društva i sindikati glazbenika koji su imali zadaću fašizacije cjelokupnog glazbeničkog staleža, a politika je kreirala i sva glazbena događanja te usmjeravala i uvjetovala situaciju u glazbenom školstvu. Zato su u knjizi svakoj od tih posebnosti, koje su specifične za razdoblje fašističke diktature i na koje ni prije ni kasnije u takvom obliku ne nailazimo, posvećena posebna potpoglavlja. Cijela se studija temelji na podacima dokumentiranim u dnevnim novinama i periodici, u arhivskoj građi te u drugim izvorima. Podaci vezani uz glazbeni život smješteni su u politički, ideološki i kulturološki kontekst toga vremena, a svjedoče o tome kako su politički eksponenti postupno potpuno preuzeli svekoliku brigu oko glazbenog života grada. Na čelu glazbenih institucija izmjenjuju se tada samo “provjereni” kadrovi, glazbenici ne smiju nastupati bez posredstva sindikata, glazbeno-scenska zbivanja u Areni pod apsolutnim su patronatom udruge “Arena” u čijem su predsjedništvu podestat, prefekt te brojni visoki uglednici PNF-a. Glazbena zbivanja u velikoj mjeri organiziraju potporna društva, koja pod svojim okriljem okupljaju rijetke glazbene korpuse, a glazbena je škola u potpunosti ovisna o potpori gradske uprave i prefekture.

Prateća dokumentacija sadrži priloge vezane uz sve aspekte glazbenog života Pule u međuratnom razdoblju, a donosi i pregled opernih i operetnih izvedbi u kazalištu i u Amfiteatru, koja će biti od koristi za buduća istraživanja, budući da na muzikološkom području do sada nije zabiljen niti jedan sustavniji pokušaj obrade nekog segmenta glazbenoga života Pule. Iz tog razloga autorica iznosi sva najvažnija događanja pulskoga međuraća bez obzira jesu li ili nisu bila pod utjecaj politike.

 

2003.
ISBN 953-6090-22-8
150,00 kn + poštarina

Misal MR 70 zagrebačke Metropolitanske knjižnice

Hana Breko

Misal MR 70 zagrebačke Metropolitanske knjižnice

Missal MR 70 from Zagreb Metropolitan Library

Muzikološke studije, br. 7
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2003.
251 str.

misalOvaj je rad monografsko-analitička studija o najstarijem adijastematskom notacijom njemačkog tipa notiranom misalu iz 13. stoljeća, pohranjenom u fundusu rijetkih rukopisnih liturgijsko-glazbenih knjiga Metropolitanske knjižnice u Zagrebu – misalu MR 70.

Studija obuhvaća kodikološka i paleografska istraživanja rukopisa MR 70, istraživanja konteksta nastanka i primjene ove misne knjige na temelju njezina glazbenog repertoara, a u širokom komparativnom kontekstu regionalno bliskih i repertoarno srodnih izvora misnog bogoslužja srednjovjekovne Europe. Rezultat je ovog traganja jedna nova interpretacija – konačni odgovor na pitanje njegove provenijencije i lokaliteta u srednjovjekovnom Zagrebu, gdje je upravo misal MR 70 služio kao predložak za misno bogoslužje.
Rad sadrži potpuni inventar i registar notiranih napjeva misala, te notne primjere, tablice, transkripcije i faksimile koji su bili sredstvo za izvođenje argumenata o provenijenciji ove vrijedne rukopisne glazbene knjige.

2003.
ISBN 953-6090-20-1
150,00 kn + poštarina

------------------------------------------------------------

Autorica je za knjigu primila Nagradu HAZU 2003.

Sonata za klavir u b-molu, op. 36

Dora Pejačević

Sonata za klavir, b-mol, op. 36
Sonate für Klavier, b-Moll, Op. 36

Gazophylacium musicae croaticae, br. 3
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2002.

Urednica: Koraljka Kos
Priređivač: Jurica Murai

Predgovor: Koraljka Kos

pejacevic_sonata-za-klavir-op-36U nastojanju oko oživljavanja hrvatske glazbene baštine na koncertnome podiju i u medijima posljednjih se godina sustavno objavljuju djela skladateljice Dore Pejačević (1885-1923). Dvije glasovirske sonate (op. 35 iz 1915. i op. 57 u jednom stavku, iz 1921) namjeravao je objaviti istaknuti hrvatski pijanist Jurica Muraj, ali ga je smrt 27. siječnja 2000. prekinula u poslu, tako da je uspio dovršiti samo prvu. Nju predstavljamo u ovome kritičkom izdanju koje se temelji na iscrpnome studiju izvora, ali donosi i upute za izvoditelja pa je zato i praktične namjene.
Izdanje se temelji na notnim izvorima pohranjenima u ostavštini Dore Pejačević u Hrvatskome glazbenom zavodu u Zagrebu pod signaturom V/A-19. Sačuvana su tri primjerka sonate: autograf pisan olovkom (radni primjerak) dovršen 12. travnja 1915. u Našicama, i dva čistopisa.
(Iz predgovora K. Kos)

2002.
ISMN M-9005206-0-9
90,00 kn + poštarina

2002 god. 3. godišnji susret

3. Godišnji sastanak HMD-a, 10. i 11. svibnja 2002.

Hrvatsko društvo skladatelja, Berislavićeva 9, Zagreb

Petak, 10. svibnja 2002, 16:00-18:10

Arhivske teme

  • 16:00 Vedrana Juričić: O jednom muzikološkom skupu (RISM – Frankfurt, ožujak 2002.) i jednom knjižničarskom (Opatija, travanj 2002.)
  • 16:10 Vjera Katalinić: U potrazi za skladbama Ivana Zajca st.
  • 16:20 Ivana Jerković: Ostavština Ivana Zajca u Državnom arhivu u Rijeci
  • 16:30 Hana Breko: Pulski misal iz 11. st. («Šibenski» Liber sequentiarum)
  • 16:40 Katica Burić: Počeci djelovanja zadarskog Teatra Nobile
  • 16:50 Grozdana Marošević: Ruggiero i spagnoletta u korčulanskoj moreški

 

17-17:20 pauza

Glazbala

  • 17:20 Branka Ban: Fisharmonika iz Hummelovog instrumentarija
  • 17:30 Krešimir Galin: Dva istraživačka projekta: «Priručnik tradicijskih glazbala gradišćanskih Hrvata» i «Arheomuzikologija u Hrvatskoj»
  • 17:40 Rajka Dobronić: Harfa u starom Dubrovniku
  • 17:50 Snježana Miklaušić-Ćeran: «Faszination Schnitger-Orgel», Lübeck. Izvještaj sa skupa
  • 18:00 Nada Bezić: «Glasbilarstvo na Slovenskem». Možemo li i mi?

Subota, 11. svibnja 2002, 9:00-11:20; u nastavku: 11:30-13:00 Godišnja skupština

Muzikološka literatura

Institucije

  • 9:50 Tatjana Gaćeša: Institut za muzikologiju Sveučilišta u Regensburgu
  • 10:00 Ljerka Perči: Prilog poznavanju Glazbene zbirke Gradskog muzeja Varaždin – nastavak istraživanja

 

10:10 – 10:30 pauza

Miscellanea

Glazba s ekrana

Irena Paulus

Glazba s ekrana. Hrvatska filmska glazba od 1942. do 1990. godine

Music from the Screen. Croatian Film Music from 1942 till 1990

Muzikološke studije, br. 6
Filmološke studije, br. 1
Hrvatsko muzikološko društvo, Hrvatski filmski savez / Croatian Musicological Society, Croatian Film Clubs’ Association, 2002.
503 str.

 

glsekranaKao prva knjiga o filmskoj glazbi u Hrvatskoj, Glazba s ekrana muzikološko-filmološkom analizom sustavno obrađuje partiture hrvatskih filmova koje su svrstane po kriteriju autora, ali i vremena u kojemu su nastale. Time se nastojalo, osim pregleda autorskog rada, dobiti i povijesni pregled razvoja filmske glazbe u Hrvatskoj. Knjiga sadrži analize filmske glazbe sedamnaestorice filmskih skladatelja, a posebnim dodatkom mogu se smatrati razgovori sa skladateljima Živanom Cvitkovićem, Anđelkom Klobučarom, Alfijem Kabiljom i Miljenkom Prohaskom. Obrađeno je 58 (ponajviše igranih, ali i dokumentarnih i crtanih) filmova, a tu je i sedamnaest notnih primjera te tridesetak fotografija. Uz svakog autora navedena je njegova filmografija (precizno koliko su to dopuštali prikupljeni podaci a i činjenica da neki od skladatelja još uvijek aktivno skladaju filmsku glazbu).

Među najranijim imenima navedeni su Ivo Tijardović i Fran Lhotka, “veterani” hrvatske filmske glazbe koji se pri skladanju nisu mogli osloniti ni na kakve postojeće domaće uzore.

Njihovi nasljednici, skladateljski “trolist” rođen 1906 – Boris Papandopulo, Milo Cipra i Ivan Brkanović – koristio se suvremenijim postupcima, zalazio u prošireni tonalitet i atonalitet te koristio mogućnost povezivanja različitih stilova.

Mlađe kolege ove “klasične” skladateljske skupine teško je nazvati pravim filmskim skladateljima, jer potpisuju samo jedan ili dva filma: Bruno Bjelinski, Silvije Bombardelli i Dragutin Savin pripadaju generaciji koja se odmakla od ideologije glazbenog nacionalnog smjera.

Kada je u zagrebačkoj Dubravi godine 1946. “Dubrava film”, prvi je put otvorena mogućnost studijskog povezivanja filmskih glazbenika. Tako je Hrvatska dobila svoje prve “prave” filmske skladatelje: Vladimira Krausa-Rajterića, Anđelka Klobučara i Živana Cvitkovića. Filmografije skladatelja iz “Dubrava filma”, za razliku od njihovih prethodnika, bile su prebogate, jer im je skladanje filmske glazbe bio glavni, a nekima i jedini posao.

Početkom 1950-ih na scenu su stupili skladatelji-samostalni umjetnici koji su se većinom bavili zabavnom glazbom: Miro Belamarić, Nikica Kalogjera, Alfi Kabiljo i Arsen Dedić. Stilovi i žanrovi njihove filmske glazbe isprepleteni su, pa su osim “zabavn” ti skladatelji “lake” glazbe pisali i neobaroknu, kvazisrednjovjekovnu, renesansnu ili čak atonalitetnu, a ponekad i raskošnu glazbu romantično-baroknih crta.

Ovoj skupini skladatelja pripadaju i skladatelji iz posljednjeg poglavlja knjige “Jazz – animirani film – jazz” – Miljenko Prohaska i Tomislav Simović, posebni zbog interesa prema glazbi crtanih filmova. Rukovodeći se pretežno jazz izričajem i žanrom crtanih filmova kao dominantama njihovih filmografija, poglavlje je zamišljeno kao početak otvaranja još jednog problemskog područja hrvatske filmske glazbe – a možda i nove knjige.

2002.
ISBN 953-6090-21-X
ISBN 953-96219-6-8
190,00 kn + poštarina

Istraživanje recepcije u muzikologiji

Dalibor Davidović

Istraživanja recepcije u muzikologiji i njihovi izgledi

Reception Research in Musicology and its Prospects

Muzikološke studije, br. 5
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2002.
124 str.

recepcijaKako se ono što tekst čini odnosi prema onome što govori? U kakvu je odnosu ono što tekst performira prema onome što konstatira, i obratno? Tim se pitanjem bavi ovaj rad, istražujući mehanizme pojedinih muzikoloških tekstova. Na primjeru dvaju muzikoloških istraživanja recepcije, od kojih je jedno historijskog, a drugo sistematskog tipa (Zdenka Weber, Impresionizam u hrvatskoj glazbi. Recepcija glazbe Claudea Debussya u Hrvatskoj 1918-1940; Ekkehard Jost, Sozialpsychologische Faktoren der Popmusik-Rezeption – Društvenopsihološki faktori recepcije pop-glazbe), pokazuje se njihova sličnost, jer oba nastoje odijeliti performativni od konstativna momenta. Muzikološki radovi o kojima je riječ žele u određenom trenutku biti ili jedno ili drugo, ili onaj tko upućuje na same stvari ili pak onaj tko se usredotočuje na tuđu retoriku, no oni uvijek istodobno čine i jedno i drugo. Kada se žele razlikovati od drugih i drukčijih muzikoloških radova, tada s jedne strane upućuju na njih jer drže da su prozirni i da govore o samim stvarima, no s druge istovremeno zauzimaju i suprotnu poziciju, budući da je predmet njihova interesa upravo tekstualnost dotičnih radova.
U čemu je onda razlika između historijskog i sistematskog istraživanja recepcije? U drugom se pokušaju njihov odnos razmatra polazeći od teorijskih nacrta kojima su se ta dva područja istraživanja recepcije nastojala teorijski situirati. Kao primjeri uzimaju se dva zbornika što okupljaju takve tekstove (Helmut Rösing, ur., Rezeptionsforschung in der Musikwissenschaft – Istraživanje recepcije u muzikologiji, 1983; Hermann Danuser – Friedhelm Krummacher, ur., Rezeptionsästhetik und Rezeptionsgeschichte in der Musikwissenschaft – Estetika i povijest recepcije u muzikologiji, 1991). Prateći pokušaje svakoga od njih da se što je moguće jednoznačnije razgraniči od druge strane, otkriva se upravo nemogućnost takva razgraničenja, budući da svaki od njih čini suprotno od onoga što bi htio iskazati. Sljedeća razina na kojoj se pokušava ovjeriti razlika između dvaju istraživanja recepcije jest ona u kojoj se polazi od teorijskih nacrta koji su imali za cilj razgraničiti historijsku od sistematske muzikologije (i obratno). Željeno je razgraničenje i u tome slučaju nemoguće, budući da je riječ o dvjema koncepcijama što se uzajamno reproduciraju: onom koja inzistira na strogom razgraničenju sistematske od historijske muzikologije i njezinu višem hijerarhijskom mjestu, te drugom, koja takvu koncepciju smatra polazištem za vlastiti pokušaj razgradnje čvrsto utvrđenih disciplinarnih granica.
Međutim, ne dolazi li na taj način u pitanje i mogućnost razgraničenja unutrašnjeg od vanjskog same muzikologije? Što se događa kada upitnom postaje njezina distinktivnost?

2002.
ISBN 953-6090-19-8
90,00 kn + poštarina