Suvremeni informacijski stručnjaci koji se bave očuvanjem bibliotečne i arhivske građe utvrdili su da se taj segment baštine dugoročno najbolje može zaštiti postupkom digitalizacije. Sagledavajući stanje medija koji nose glazbene informacije u Hrvatskoj, …
Skladateljski značaj splitskog skladatelja Josipa Hatzea (1879.-1959.) ne treba osobito isticati. Neprijeporno je isto tako i golemo nasljeđe koje je Josip Hatze ostavio svom rodnom gradu Splitu u smislu oživljavanja glazbenoga života i podizanja razine glazbene kulture zbog čega će trajno ostati jednom od najsvjetlijih figura u glazbenoj povijesti ovoga grada ali i široj, hrvatskoj.
Novosti iz riječkog glazbenog izdavaštva Lovorka Ruck, Rijeka Dušan Prašelj: OD UČKE DO TRSATA /Skladbe za zboroveIzdavač: Ustanova «Ivan Matetić Ronjgov» 2006. -priredila Marija Riman -79 skladbi za mješoviti, muški, ženski i dječji zbor a cappella i uz instrumentalnu pratnju Urednica: Marija Riman Dušan Prašelj: TRSATSKI SPOMEN /Kantata za zbor i recitatora uz instrumentalnu pratnju
Govor o filozofiji povijesti u materijaliziranom XX. i XXI. stoljeću koje plazi po prizemnim opipljivim činjenica zvuči prilično deplasirano. Tako zvane duhovne znanosti zabavljene su pozitivističkim skupljanjem dokumenata i svjedočanstava, te njihovom golom prezentacijom, no ulazak u interpretaciju činjenica redovito se uzima kao subjektivan stav i to s velikom rezervom prema tumačenju, a ne kao spoznajna dimenzija koja je dokučila suštinu saznanja.
Prije svega bih se želio zahvaliti što mi je pružena prilika da govorim o temi za koju mi se čini da je važna, a kojoj se u glazbenim i pogotovo muzikološkim krugovima izgleda ne posvećuje dovoljno pažnje. Problemi koje ću izložiti temeljeni su uglavnom na osobnom iskustvu praćenja fenomena klasične glazbe u opće-kulturnom kontekstu (a lako možete zaključiti da to iskustvo ne može baš biti sveobuhvatno s obzirom na moju dob). Međutim, kako sam upravo zbog toga izazvao određeno čuđenje kada sam artikulirao svoje ideje na nastavi na Akademiji, možda će vam biti zanimljivo čuti nešto iz studentske perspektive.
Namjera mi je ukratko vas upoznati s rezultatima moga istraživačkog rada vezanog uz glazbeni život Pule u razdoblju fašističke diktature, to je ujedno i naslov moje poslijediplomske radnje, pisane pod mentorstvom dr. Marijana Maticke i dr. Stanislava Tuksara, nedavno obranjene na odsjeku za povijest FF u Zagrebu.
Ustanova “Ivan Matetić Ronjgov” (Ronjgi, Viškovo) objavila je 2001. godine dva notna izdanja: Dušan Prašelj, “Staroslavenska misa” te Ivan pl. Zajc, “Misa solemnis u C-duru op. 578.” Oba su notna izdanja promovirana na završnoj večeri (prosinac, 2001.) manifestacije “Zajčevi dani”, kada su spomenute skladbe doživjele koncertnu izvedbu (Zajc) odnosno praizvedbu (Prašelj).
U župnoj crkvi Svetoga Mihaela Arkanđela u osječkoj Tvrđi postoji fisharmonika iz Hummelovog instrumentarija. Od 1850. godine Ivan Nepomuk Hummel je djelovao u ž. c. Sv. Mihaela kao zborovođa, orguljaš, skladatelj te iznad svega “kao virtuoz na fisharmonici”.
Galerija fotografija sa skupa održanog u Knjižnici HAZU, Strossmayerov trg 14, Zagreb