Sve objave od hmdmusic

Međunarodni muzikološki skup „Franjo Ksaver Kuhač (1834-1911): Glazbena historiografija i identitet“

Međunarodni muzikološki skup
„Franjo Ksaver Kuhač (1834-1911):
Glazbena historiografija i identitet“

Hrvatsko muzikološko društvo
(hmd@hmd-music.hr)
i
Odsjek za povijest hrvatske glazbe Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
(glazba@hazu.hr)
Kuhačev portret
Kuhačev portret

organiziraju međunarodni muzikološki skup „Franjo Ksaver Kuhač (1834-1911): Glazbena historiografija i identitet“ u povodu stote obljetnice preminuća istaknutog pionira historijske muzikologije, etnomuzikologije i glazbene historiografije u Hrvatskoj.
Skup će se održati 27., 28. i 29. listopada 2011. u palači HAZU, Zagreb, Zrinjski trg 11.

Prvo tematsko težište skupa, kako je najavljeno u njegovu naslovu, je problematizacija poimanja, konstruiranja i pisanja glazbene historiografije kako ju je u svojem opsežnom i složenom opusu oprimjerio na slučaju hrvatske i južnoslavenske glazbene historiografije F. Ks. Kuhač. S obzirom da je Kuhač djelovao pretežno u doba „nacionalnog romantizma“, u kojem su se sličnom ili identičnom problematikom bavile i mnoge druge europske nacionalne muzikologije, obuhvaćene su – uz one s temama vezanim uz Kuhača – i sukladne etničke i nacionalne teme, kao i one koji ovu problematiku obrađuju teorijski i načelno.

Drugo tematsko težište jest pitanje poimanja, stvaranja i utvrđivanja glazbenog identiteta – na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i/ili nadnacionalnoj razini – koji na složen i ponekad kontroverzan način ilustrira upravo Kuhačev primjer vlastita laviranja između hrvatskog, južnoslavenskog ili panslavenskog identiteta. Moguće ga je artikulirati unutar širega tematskog okvira odnosa glazbe i identiteta, koji uključuje procese izražavanja i stvaranja identitetâ glazbom u različitim povijesnim i društvenim uvjetima i s različitim ideološkim pozadinama, s obzirom na etnicitet, većinske i manjinske zajednice, pojedince i kolektiv, spol i rod, profesiju itd.

Službeni jezici skupa su hrvatski i engleski, duljina izlaganja 20 minuta.

 

Program skupa / Programme of the meeting
Sažetci / Abstracts
Slike / Images
Program koncerta / Programme of the concert

20. redovita godišnja skupština HMD-a 2011.

Svim članovima HMD!

Poštovana kolegice / poštovani kolega,
Ovime Vas pozivamo na

20. REDOVITU GODIŠNJU SKUPŠTINU
HRVATSKOG MUZIKOLOŠKOG DRUŠTVA
ZA 2011. GODINU.

------------------------------------------------------------

Uvod

Promocija novih izdanja HMD-a

Dnevni red

  1. Izbor radnog predsjedništva, zapisničara i ovjerovitelja
  2. Zapisnik s godišnje skupštine HMD za 2010. godinu
  3. Izvješće o djelatnostima i ostvarenim akcijama HMD u 2010. godini
  4. Izvješće o prihodima i rashodima HMD u 2010. godini
  5. Plan rada HMD za 2011. godinu
  6. Proračun HMD za 2011. godinu (redovita djelatnost Društva)
  7. Izvješće Nadzornog odbora
  8. Izvješće Povjerenstva za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» za 2010.
  9. Razno

rule08

Skupština s uvodnim dijelom održat će se:

u subotu 14. svibnja 2011.
s početkom u 11:00 sati
u dvorani Tribine grada Zagreba, Kaptol 27, u Zagrebu.

Ponovno će biti organizirana prigodna prodaja edicija HMD-a, a svi koji su ih naručili, moći će ih i preuzeti.

Za Upravni odbor HMD:
Dr. Vjera Katalinić, predsjednica

Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2011. godinu

Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2011. godinu dodijeljena je dr. sc. Gorani Doliner

DolinerDodijeljena je nagrada Plamenac za 2011. god. Dobitnica je dr. sc. Gorana Doliner za nosač zvuka Tradicija glagoljaškog pjevanja u Hrvatskoj nakladnika Cantus d.o.o. iz Zagreba (CD 98898499442), te za knjigu Glagoljaško pjevanje u Kraljevici u izdanju Hrvatskog muzikološkog društva. Oba izdanja objavljena su 2011. godine.

Obrazloženje

Gorana Doliner niz godina proučava tradiciju glagoljaškog pjevanja. Njezin kontinuiran rad na tom području urodio je 2011. dvama izdanjima koja su važan prinos istraživanju ovog specifičnog fenomena hrvatske kulture.
Prvo izdanje, kompaktni disk naslovljen Tradicija glagoljaškog pjevanja u Hrvatskoj, kojega je uz potporu HDS ZAMP-a objavio Cantus d.o.o. iz Zagreba, uspjeli je, reprezentativan izbor od 25 primjera zemljopisno i sadržajno raznolikih oblika glagoljaškog pjevanja snimljenih od pedesetih do devedesetih godina 20. stoljeća. Riječ je o dokumentarnim (terenskim) snimcima pohranjenima u Staroslavenskom institutu i Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu koje su snimili razni istraživači glagoljaškog pjevanja. Ovim odabirom Gorana Doliner željela je predstaviti tradicijski najvažnije (i najstarije) slojeve glagoljaške pjevane baštine ne zanemarujući pritom estetske kriterije zvukovne kvalitete izvedbi i oblikovanja glazbene cjeline. Osim što je riječ o dokumentarnom zvučnom prikazu, namjera priređivačice je bila da odabrani primjeri postanu i rado slušani glazbeni sadržaj.
U pomnoj gradnji cjeline albuma Gorana Doliner je predstavila raznolikost i kontraste tradicije glagoljaškog pjevanja koja se usmenim putem očuvala od Istre i kvarnerskih otoka Krka i Cresa te primorskih žarišta Novog Vinodolskog, Senja i Kraljevice, preko sjeverne Dalmacije, otoka Paga i srednjodalmatinskih otoka Šolte, Brača i Hvara do otoka Korčule i Neretvanske krajine. Primjere liturgijskog i paraliturgijskog pjevanja, pjevane molitve i pučke nabožne popjevke, otpjevane na jednom od slojeva hrvatskoga jezika – od crkvenoslavenskoga hrvatske redakcije do živoga pučkog jezika – izvode pučki pjevači i pjevačice, solistički i višeglasno, ponekad i uz orguljsku pratnju. Pomno transkribirani tekstovi napjeva otisnuti su u popratnoj knjižici nakon uvodnog teksta u kojem autorica izbora sažeto prikazuje stanje izvora, ishodišta i namjeru ovog izdanja.
U knjizi Glagoljaško pjevanje u Kraljevici, koju je kao 14. naslov serije Muzikološke studije objavilo Hrvatsko muzikološko društvo, Gorana Doliner muzikološko-filološkim pristupom sagledava fenomen uglazbljenog glagoljaštva u cjelini kako je postojao i još postoji u društvenoj zbilji i praksi. Ne dovodeći u pitanje činjenicu da su glazbeni oblici glagoljaškog pjevanja neraskidivo vezani uz sadržaj, funkciju i strukturu uglazbljenih tekstova, ovakav pristup potvrđuje glazbenu, odnosno muzikološku komponentu kao bitno specifično obogaćenje u sagledavanju kompleksa glagoljaštva kao liturgijsko-crkvene, jezične i jezikoslovne, spisateljske, tiskarske, političke i kulturološke pojave. Nastala na temelju autoričina višegodišnjeg rada i istraživanja glagoljaškog pjevanja u Kraljevici, ali i u široj sjevernojadranskog regiji, uz obradu ostavštine proučavateljice glagoljaškog pjevanja Lujze Kozinović i drugih povijesnih izvora nastalih tijekom više od dva stoljeća, ova knjiga proširuje zemljopisnu kartu obrađenih lokaliteta s tradicijom glagoljaškog pjevanja i dopunjuje dosadašnje spoznaje o razvoju ovog fenomena.

2011. god. 12. godišnji susret

12. godišnji susret Hrvatskog muzikološkog društva
13. i 14. svibnja, 2011.
Tribine grada Zagreba, Kaptol 27

PETAK, 13. 5. 2011, 16.30-19.30

18.00-18.15 odmor

SUBOTA, 9.30-11.00

  • 9.30-9.40 Lovorka Ruck: Vijesti iz Rijeke: 100. obljetnica rođenja skladatelja i glazbenog pedagoga Josipa Kaplana i Simfonijska impresija Vjekoslava Gržinića
  • 9.45-9.55 Hrvoje Beban: Badijska zbirka liturgijsko-glazbenih kodeksa u franjevačkom samostanu Male braće u Dubrovniku
  • 10.00-10.10 Ana Čizmić: Katalog srednjovjekovnih glazbenih rukopisa u Dalmaciji
  • 10.15-10.25 Davorka Radica: O utemeljenosti vizualne predodžbe glazbenog prostora i vremena
  • 10.30-10.40 Lada Duraković: Odjel za glazbu pulskoga Sveučilišta
  • 10.45-10.55 Ljerka Perči: Nekoliko riječi o F. A. Werneru i putovanju željeznicom u 19. stoljeću

U 11 sati počinje godišnja skupština Hrvatskog muzikološkog društva promocijom novih izdanja

Glazbeno kazalište kao elitna kultura

Musical Theatre as High Culture? The Cultural Discourse on Opera and Operetta in the 19th Century

Glazbeno kazalište kao elitna kultura? Kulturološki diskurs o operi i opereti u 19. stoljeću

Urednici / Editors: Vjera Katalinić – Stanislav Tuksar – Harry White

Muzikološki zbornici / Musicological proceedings, br./no. 15
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2011.
166 str.

katalinic-tuksar-white-ur-_glazbeno-kazaliste-kao-elitna-kulturaOvaj je zbornik rezultat simpozija održanog u Zagrebu 24. i 25. studenog 2006. godine u organizaciji Hrvatskog muzikološkog društva. U pojedinim člancima u zborniku analiziraju se i propituju razni tipovi pozornica u 19. stoljeću na kojima se susreću elitno i popularno: u glazbeno-scenskim žanrovima kao takvima, u literarnim predlošcima, u povijesno-političkim utjecajima na produkciju, u organizacijskim aspektima, u društveno-povijesnom kontekstu te u arhitektonskim i vizualnim elementima. Istražuje se koncepcija repertoara i predstavljanje nacionalnih težnji te njihov odnos prema internacionalnome; transfer ideja, ljudi, projekata, kulturnih modela te mijene i prilagodba repertoara u novim okvirima; recepcija domaćih i stranih djela, obrazovanje publike i izvođačkog kadra. Raznovrsni pristupi i metodologija istraživača povjesničara kulture i medicine, sociologa i muzikologa najčešće počivaju na analizi usporedba, gradnji modela i statistici.

***

These Proceedings present a collection of papers delivered at an international scholarly conference held in Zagreb on 24 and 25 November 2006, organized by the Croatian Musicological Society. In the papers presented here, various phases of nineteenth-century musical theatre which combined high and popular modes of culture are analysed: these include the impact of political and historical elements on theatrical production, as well as the socio-historical dimension of operatic production and its architectonic and visual elements. The following themes are also explored: the concept of repertories; the presentation of national aspirations and their relation to international practice; the adaptation of ideas, personnel, projects, cultural models and repertories to new circumstances; the reception of domestic and foreign works; the education of both the audiences and the performing artists. The interdisciplinary approach of the contributors to this volume, which draws on the history of culture, literature, medicine, sociology and musicology, is supported by an analysis of parallels, paradigms and statistics relevant to the subject as a whole.

2011.
ISBN 978-953-6090-39-6
120,00 kn + poštarina

Natječaj za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» za 2011. godinu

Svim članovima HMD-a!

Odlukom Upravnog odbora Hrvatskog muzikološkog društva od 16. travnja 2012., temeljem članka 3. Pravilnika o godišnjoj «Nagradi Dragan Plamenac» HMD-a, raspisuje se

Natječaj za dodjelu
«Nagrade Dragan Plamenac»

za 2011. godinu.

Prema članku 2. navedenog Pravilnika:

«Nagradu dodjeljuje HMD najboljem znanstvenom dostignuću, ponajprije vezanom uz hrvatsku glazbenu kulturu, hrvatskog ili inozemnog znanstvenika na području muzikologije, ostvarenom protekle godine. Nagrada se dodjeljuje pojedincu ili skupini znanstvenika za osobito vrijedan objavljeni znanstveni rad, relevantno primijenjeno muzikološko postignuće (muzikološko notno izdanje, nosač zvuka, organizacija simpozija, uredništvo knjige, očuvanje građe i dr.) ili za životno djelo.»

Uvjeti za dodjelu Nagrade:

  • Prema čl. 4: Prijedloge za Nagradu ne može davati autor za vlastito ostvarenje.
  • Prema čl. 7: Prijedlozi za dodjelu Nagrade moraju biti pismeno obrazloženi.
  • Prema čl. 8: Prijedlog za dodjelu Nagrade mora sadržavati: područje djelatnosti za koje se predlaže Nagrada, opis i obrazloženje znanstvenog (muzikološkog) ostvarenja te ostalu raspoloživu dokumentaciju (knjige, muzikološka notna izdanja, nosače zvuka i druge objavljene materijale).

Rok za podnošenje prijava: 23. travnja do 6. svibnja 2012. na adresu HMD-a, Opatička 18, 10000 Zagreb. Prijave za godišnju nagradu moraju sadržavati djelo za koje se predlaže nagrada te obrazloženje.

Druge obavijesti:

Prema čl. 9: Nagrada se dodjeljuje u obliku povelje i novčanog iznosa.

Poziva se članstvo da podnese svoje prijedloge u predviđenom roku i u skladu s iznesenim uvjetima.

Za HMD:
Dr. Vjera Katalinić, predsjednica, v.r.
(vrijedi kao potpis)

Pučki napjevi misa iz srednje Dalmacije u kontekstu glagoljaške tradicije

Jerko Martinić

Pučki napjevi misa iz srednje Dalmacije u kontekstu glagoljaške tradicije (šire područje Splita, otoci Brač i Hvar)

Folk Mass Tunes from Central Dalmatia in the Context of the Glagolitic Tradition

Muzikološke studije, br. 13
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2011.
375 str.

 

martinicU ovoj su knjizi predstavljene transkripcije pučkih misnih napjeva i to, u prvom redu, njihovih stalnih dijelova (Cantus Ordinarii Missae), sa šireg područja Splita te otoka Brača i Hvara i nastavak su sustavnog istraživanja i proučavanja cjelokupne pučke crkvene muzičke građe na tom prostoru srednje Dalmacije. Uz te stalne dijelove prikazani su i poneki tekstovi promjenljivih dijelova mise (ulazne pjesme, posljednice na Uskrs Žrtvi vazmenoj i na Duhove Dođi, Duše Prisveti, posljednice na misi za mrtve Dan od gnjeva i napjevi za tekst Braćo, brata sprovodimo).

Transkripcije ovih napjeva temelje se isključivo na snimljenom materijalu koji je sâm autor J. Martinić u više navrata između 1970. i 1975. godine sakupio u 36 mjesta. Cilj istraživanja bio je prije svega snimiti sve čega su se pjevači tada još sjećali, a onda naknadno i postupno snimljeno transkribirati i intenzivnije obraditi.

Vrlo opsežan prikupljeni materijal od 379 napjeva iz 29 lokaliteta, odnosno župa, nedvojbeno daje mogućnost uvida u stanje tada još uvijek uglavnom žive tradicije i to u odnosu na rasprostranjenost i različitost napjeva, te na raznolikost aspekata njihove izvedbe. Tih 29 lokaliteta su: 1) u širem području Splita: Krilo – Jesenice, Stobreč, Vali varoš (župa Sveti Križ), Solin, Klis, Vranjic, Kaštel Kambelovac, Kaštel Lukšić, Kaštel Stari, Kaštel Novi, Kaštel Štafilić, Trogir i Gornje Selo (otok Šolta); 2) otok Brač: Supetar, Donji Humac, Nerežišća, Dol, Splitska, Gornji Humac, Pražnica, Pučišća, Bol, Selca i Novo Selo; 3) otok Hvar: Vrboska, Vrbanj, Vrisnik, Jelsa i Svirče.

Gotovo cijeli materijal ove zbirke snimljen je izvan službe Božje. Na taj su se način sigurno mnogi napjevi, koji se inače više nisu u crkvi pjevali, ipak uspjeli sačuvati. Slično kao i u ranijim autorovim studijama, i ovdje se analizira svaki pojedini transkribirani napjev, imajući na umu pojedinosti o tekstu, opsegu intervala, formi, melodijskoj strukturi, tonalitetno-modalnoj određenosti napjeva, ritmu, višeglasju kao i porijeklu melodija. Analizom se izdvojilo ono najbitnije kako bi se na temelju svega izloženog na kraju, jednom zaključnom i temeljitom sintezom – za jedno cijelo područje – ukazalo na uočene datosti, strukturu, raznovrsnost i raznolikost izvedbe ovih nekoć tradicijski čvrsto uhodanih pučkih napjeva kao sastavnih dijelova jedne duge tradicije.

2011.
ISBN 978-953-6090-37-2
150,00 kn + poštarina

 

19. redovita godišnja skupština HMD-a 2010.

Svim članovima HMD!

Poštovana kolegice / poštovani kolega,
Ovime Vas pozivamo na

19. REDOVITU GODIŠNJU SKUPŠTINU
HRVATSKOG MUZIKOLOŠKOG DRUŠTVA
ZA 2010. GODINU.

------------------------------------------------------------

Uvod

  1. Promocija novih izdanja HMD-a

Dnevni red

  1. Izbor radnog predsjedništva, zapisničara i ovjerovitelja
  2. Zapisnik s godišnje skupštine HMD za 2009. godinu
  3. Izvješće o djelatnostima i ostvarenim akcijama HMD u 2009. godini
  4. Izvješće o prihodima i rashodima HMD u 2009. godini
  5. Plan rada HMD za 2010. godinu
  6. Proračun HMD za 2010. godinu (redovita djelatnost Društva)
  7. Izvješće Nadzornog odbora
  8. Izvješće Povjerenstva za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» za 2009.
  9. Izbor za predsjednika, dopredsjednika, Upravnog obora i Povjerenstva za nagrade Društva
  10. Razno

rule08

    Skupština s uvodnim dijelom održat će se:

  • u subotu 16. listopada 2010.
  • s početkom u 10:00 sati
  • u dvorani Hrvatskog društva skladatelja, Berislavićeva 9 u Zagrebu.

Ponovno će biti organizirana prigodna prodaja edicija HMD-a, a svi koji su ih naručili, moći će ih i preuzeti.

Za Upravni odbor HMD:
Dr. Vjera Katalinić, predsjednica

Natječaj za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» za 2010. godinu

Svim članovima HMD-a!

Odlukom Upravnog odbora Hrvatskog muzikološkog društva od 5. veljače 2011., temeljem članka 3. Pravilnika o godišnjoj «Nagradi Dragan Plamenac» HMD-a, raspisuje se

Natječaj za dodjelu
“Nagrade Dragan Plamenac”
za 2010. godinu.

Prema članku 2. navedenog Pravilnika:

   “Nagradu dodjeljuje HMD najboljem znanstvenom dostignuću, ponajprije vezanom uz hrvatsku glazbenu kulturu, hrvatskog ili inozemnog znanstvenika na području muzikologije, ostvarenom protekle godine. Nagrada se dodjeljuje pojedincu ili skupini znanstvenika za osobito vrijedan objavljeni znanstveni rad, relevantno primijenjeno muzikološko postignuće (muzikološko notno izdanje, nosač zvuka, organizacija simpozija, uredništvo knjige, očuvanje građe i dr.) ili za životno djelo.”

Uvjeti za dodjelu Nagrade:

  • Prema čl. 4: Prijedloge za Nagradu ne može davati autor za vlastito ostvarenje.
  • Prema čl. 7: Prijedlozi za dodjelu Nagrade moraju biti pismeno obrazloženi.
  • Prema čl. 8: Prijedlog za dodjelu Nagrade mora sadržavati: područje djelatnosti za koje se predlaže Nagrada, opis i obrazloženje znanstvenog ostvarenja te ostalu raspoloživu dokumentaciju (knjige, muzikološka notna izdanja, nosače zvuka i druge objavljene materijale).

Rok za podnošenje prijava:: 25. ožujka do 7. travnja 2011. na adresu HMD-a, Opatička 18, 10000 Zagreb. Prijave za godišnju nagradu moraju sadržavati djelo za koje se predlaže nagrada te obrazloženje.

Druge obavijesti:

  • Prema čl. 9: Nagrada se dodjeljuje u obliku povelje i novčanog iznosa.

Poziva se članstvo da podnese svoje prijedloge u predviđenom roku i u skladu s iznesenim uvjetima.

Za HMD:

Dr. Vjera Katalinić, predsjednica, v.r.

2010. god. 11. godišnji susret

11. godišnji susret HMD-a

Program 11. godišnjeg susreta Hrvatskog muzikološkog društva
(28. i 29. 5. 2010.): podrumskoj dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda, Gundulićeva 6, Zagreb

Petak, 28. svibnja 2010, 16:30-19:45

  • 16:30-16:40 Željka Tonković: Odraz srednjeg školstva na glazbeni život Hrvatske
  • 16:45-16:55 Lucija Konfic: Liga Doroghy i Križevci: stanje istraživanja glazbenog života Križevaca 30-ih godina XX. stoljeća
  • 17:00-17.10 Lovorka Ruck: Katalog rukopisnih muzikalija iz ostavštine Ivana Matetića Ronjgova te Draga nan je zemja /Istarsko-primorski autori za manje vokalne sastave ili klape
  • 17:15-17.25 Branka Ban: Glazbeni život Osijeka kroz prizmu djelovanja glazbenih društava u župnoj crkvi svetog Mihaela arkanđela u Tvrđi
  • 17:30-17.40 Josip Bažant: Popis djela hrvatskih skladatelja za harfu – prinosi za tematski katalog
  • 17:45-17.55 Jakša Primorac: Andrija Pauli, U hvalu od mužike (1740.)

 

odmor uz kavu

  • 18:15-18.25 Rozina Palić-Jelavić: Stanje istraživanja hrvatskoga zborskog stvaralaštva s obzirom na radove objavljenje u časopisu Arti musices (1969. – 2009.). Prinos istraživanju hrvatske glazbene historiografije u 20. stoljeću
  • 18:30-18.40 Emil Čić: Predstavljanje knjige Hrvatski zvjezdani trenuci – Glazbene interpretacije
  • 18:45-18.55 Vilena Vrbanić: Ostavština Jure Tkalčića u Muzeju grada Zagreba
  • 19:00-19.10 Marija Saraga: Počeci djelovanja Zagrebačkih solista pod vodstvom Antonija Janigra: prijedlog za katalogizaciju građe
  • 19:15-19.25 Ana Kuštrak: Korespondencija Borisa Papandopula u Hrvatskom glazbenom zavodu
  • 19.30-19.40 Nada Bezić: Prva izdanja Sabranih djela Blagoja Berse

Subota, 29. svibnja 2010, 9:30-11:00

  • 9:30-9.40 Zdenka Weber: Pripreme za 40. jubilarne Varaždinske barokne večeri – koncerti i znanstveni skup
  • 9:45-9.55 Ivana Petravić i Ivana Jurenec: Arhivistička radionica u sklopu Orguljaške ljetne škole u Šibeniku
  • 10:00-10.10 Snježana Miklaušić-Ćeran: Pregled koncerata u Zagrebu u 20. st. – iskustva iz istraživanja koncerata Zagrebačke filharmonije
  • 10:15-10.25 Ljerka Perči: Nakladnik Franz Anton Werner (Prag, 1813-1846)
  • 10:30-10.40 Koraljka Kos: Novi pogledi na Vatroslava Lisinskog. Uz novo izdanje izabranih popijevki
  • 10.45-11.00 Marija Benić Zovko: Umjetničke paralele intimizma: glazba – poezija – slikarstvo. Osvrt na vokalnu liriku Josipa Hatzea