Proslava 25 godina djelovanja HMD-a

Hrvatsko muzikološko društvo obilježilo je 25 godina svoga djelovanja (1992.-2017.)

HMD25Povodom obilježavanja 25 godina djelovanja Hrvatskog muzikološkog društva u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 28. veljače do 8. ožujka 2017. godine održana je izložba izdanja Hrvatskog muzikološkog društva. Izložba je realizirana zajedničkom suradnjom Hrvatskog muzikološkog društva i Nacionalne i sveučilišne knjižnice, a na njoj je predstavljena izdavačka djelatnost Hrvatskog  muzikološkog društva koja obuhvaća časopise (hrvatski muzikološki časopis Arti musices: hrvatski muzikološki zbornik te međunarodni časopis International Review of the Aesthetics and Sociology of Music), knjige (podijeljene u nekoliko specifičnih serija: Muzikološke studije, Muzikološki zbornici, Muzikologija bez granica, Muzikološki udžbenici, Opća povijest glazbe), kataloge (serija Indices collectiorum musicarum tabulariorumque in Croatia) te note (serija Gazophylacium Musicae Croaticae). Uz vitrine u kojima su bila izložena izdanja bili su postavljeni plakati koje je za ovu prigodu izradila Lucija Konfic, a na kojima je ukratko bila opisana djelatnost Hrvatskog muzikološkog društva. Svečano otvorenje izložbe održano je 28. veljače 2017. godine uz prigodni program. U ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice nazočnima se obratila voditeljica  Zbirke muzikalija i audiomaterijala, dr. sc. Tanja Mihalić, a potom je prigodni govor održao predsjednik Hrvatskog muzikološkog društva, akademik Stanislav Tuksar. U glazbenom dijelu programa nastupili su studenti Muzičke akademije u Zagrebu, Luka Lovreković (gitara) i Lana Maletić (sopran), koji su izveli dvije skladbe Ivana Padovca: Polonezu u A-duru za gitaru solo, B. A:10 te Die Einsame za sopran i gitaru, op. 60 (b). Nakon službenog dijela otvorenja posjetitelji su nastavili druženje uz razgovor i skromnu zakusku.

------------------------------------------------------------

Galerija slika

 

Pozivnica HMD-NSK

O otvorenju možete pogledati i na stranicama NSK:

http://www.nsk.hr/otvorena-izlozba-izdanja-hrvatskog-muzikoloskog-drustva-povodu-25-godina-djelovanja/

“Nagrada Dragan Plamenac” 2016. za životno djelo

„Nagrada Dragan Plamenac“ za životno djelo za 2016. dodijeljena je prof. dr. sc. Evi Sedak

Obrazloženje

Eva Sedak rođena je 17. srpnja 1938. godine u Zagrebu, u obitelji Auer. Maturirala je na VII. ženskoj gimnaziji. Glazbeno je školovanje započela u glazbenoj školi “Pavao Markovac”, a studij klavira nastavila privatno kod prof. Ladislava Šabana. Godine 1963. diplomirala na Odjelu za historiju muzike Muzičke akademije u Zagrebu. Glazbenom kritikom počela se baviti još 1961., a s užim muzikološkim radom nastavila je 1982. magisterijem i 1986. doktoratom iz muzikologije. Uoči Domovinskog rata, 1990. godine preuzima funkciju glavne i odgovorne urednice Glazbenog programa Hrvatskog radija, a 1991. i Glazbene proizvodnje. Od 1981. predavala je na Odjelu za muzikologiju i glazbenu publicistiku Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu kolegije iz novije hrvatske glazbene baštine te teorije i povijesti glazbene kritike, isprva honorarno a potom od 1993. do umirovljenja 2008. kao izvanredni i redoviti profesor. Predavala je i na Pedagoškom fakultetu u Puli Sveučilišta u Rijeci. Bila je mentorica pri izradi 26 diplomskih radnji, jednog magisterija i tri doktorata. Od 1980. do 2004. bila je voditeljica nekoliko projekata istraživanja hrvatske glazbe 20. stoljeća. Od 1989. bila je članica Ravnateljstva Hrvatskoga glazbenog zavoda, od 1993. njegova tajnica, te od 2002. do 2014. potpredsjednica.
Autorica je monografije u dva sveska Josip Štolcer Slavenski – skladatelj prijelaza (1984.) i priredila je monografiju o Lovri Matačiću (1996.). U zemlji i inozemstvu objavila i četrdesetak znanstvenih radova, te pedesetak stručnih tekstova. Uredila je četiri znanstvena zbornika i prevela više od stotinu znanstvenih i stručnih radova iz područja muzikologije.
Sudjelovala je u organizaciji četiriju međunarodnih i deset nacionalnih muzikoloških znanstvenih skupova, a aktivno je referatima sudjelovala na pedesetak simpozija u zemlji i inozemstvu.
Bila je suradnica međunarodnih i nacionalnih glazbenih enciklopedija i leksikona. Dvaput je (1984., 2011.) bila dobitnica “Nagrade Josip Andreis” Hrvatskog društva skladatelja. Od 2008. godine bila je član-suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Težište profesionalnih interesa Eve Sedak od samih je početaka bilo fokusirano na hrvatsku glazbu 20. stoljeća u kontekstu europske i svjetske suvremene glazbe putem radijskih i televizijskih emisija, rekonstrukcija, izvedaba i studijskih produkcija, kao nastavka njezinih muzikoloških istraživanja. Pritom se osobito ističe istraživačko-izdavački projekt Sabrana djela Blagoja Berse u okvirima kojega je priredila Dnevnik i Uspomene te dva sveska Korespondencije.
Evidentirala je i zajedno sa suradnicima obradila rukopisne fondove i autorske ostavštine više od četrdeset hrvatskih skladatelja i izvodilaca. Posljednjih dvadesetak godina na rezultatima ovakvih pojedinačnih istraživanja Eva Sedak temeljila je i neke studije sintetičkog karaktera u kojima se bavila historiografskom, periodizacijskom i estetičkom problematikom karakterističnom za europsku glazbu prve polovine 20. stoljeća i glazbene kulture s njezinih rubova.
Na temelju svega što je rečeno Povjerenstvo je predložilo Upravnom odboru da Hrvatsko muzikološko društvo prof. dr. sc. Evi Sedak dodijeli „Nagradu Dragan Plamenac“ za životno djelo u 2016. godinu. Ovaj je prijedlog usvojen i ovime se Skupština obavještava o toj odluci.

Nagrada Plamenac za životno djelo - Marija Sedak za Evu Sedak

Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2016. godinu

Godišnja „Nagrada Dragan Plamenac“ za 2016. dodijeljena je akademiku Stanislavu Tuksaru

 

Nagrada Plamenac godišnja Tuksaru

Dodijeljena je nagrada Plamenac za 2016. god. Dobitnik je akademik Stanislav Tuksar za urednički rad na zborniku radova “Ivan Zajc (1832-1914): Glazbene migracije i kulturni transferi u srednjoj Europi i šire u ‘dugom’ 19. stoljeću”, Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb 2016.

 

Obrazloženje

Akademik i redoviti profesor u miru i profesor Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Magisterij muzikologije postigao je na Muzičkoj akademiji 1978. godine, a doktorat je obranio na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. Iza njega bogata je istraživačka, znanstvenička i nastavnička karijera. Uz redovita sudjelovanja na domaćim i međunarodnim istraživačkim projektima, Tuksar se vrlo intenzivno bavio uredničkim poslovima na više časopisa i knjižnih serija u zemlji i inozemstvu. Sudjelovao je na brojnim inozemnim i tuzemnim znanstvenim skupovima, a kao nastavnik predavao je muzikološke predmete poput estetike glazbe i raznih povijesti glazbe na Odsjeku za muzikologiju zagrebačke Muzičke akademije. Također je u izvođenju nastave sudjelovao na Sveučilištu u Osijeku, na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, te je održao pozvana predavanja na 23 inozemna visoka učilišta. Od osnivanja Hrvatskog muzikološkog društva, kojega je i sam bio suosnivač 1992. godine, predano radi u izdavačkoj djelatnosti Društva koje se u svojih 25 godina djelovanja može podičiti muzikološkim izdanjima visoke kvalitete.
Zbornik radova što ga je uredio Stanislav Tuksar nosi naslov: Ivan Zajc (1832-1914): Glazbene migracije i kulturni transferi u srednjoj Europi i šire u ‘dugom’ 19. stoljeću / Ivan Zajc (1832-1914): Musical Migrations and Cultural Transfers in the ‘Long’ 19th Century in Central Europe and Beyond, a objavljen je kao 17. svezak u seriji „Muzikološki zbornici“ HMD-a. Zbornik sadrži 28 priloga s međunarodnog muzikološkog skupa istoga naslova, održanog 2014. godine. Fokus nije samo na životu i djelu Ivana Zajca, već i na fenomenu glazbenih migracija i kulturnih transfera čime je glavni protagonist ovoga zbornika osvijetljen iz dosad često zanemarivanog kuta, prekoračivši na taj način iz nacionalnih okvira u širi srednjoeuropski pa i daljnji prostor. Sadržaj zbornika promišljeno je artikuliran u pet većih tematskih cjelina s naslovima: Zajčeve opere, Zajčev opus i šire, Glazbene migracije i kulturni transferi, Recepcija Zajčevih djela izvan Hrvatske te Oko Zajca. Autori studija na hrvatskome i engleskome jeziku mahom su sve ugledni i etablirani muzikolozi, sveučilišni profesori i skladatelji, od kojih čak dvanaest dolazi iz inozemstva čiji važni prinosi često donose nova otkrića, uvide i interpretacije. Svaki tekst opremljen je sažetkom na engleskom ili hrvatskom jeziku, uz niz atraktivnih slikovnih priloge u boji (portreti, etikete ploča i dr.).
Urednički posao akademika Tuksara rezultirao je impozantnim sveskom (kako opsegom od čak 575 stranica, tako i sadržajem) vrijednih muzikoloških „čitanja“ života i djela Ivana Zajca što će zasigurno postati nezaobilaznom literaturom u budućem bavljenju tom važnom ličnošću hrvatske glazbe. Riječ je o iznimnom znanstveno-stručnom doprinosu, u okvirima prije svega hrvatske muzikologije, a s obzirom na teme i autore priloga i u okvirima širim od nacionalnog.
Svime što je rečeno Povjerenstvo smatra da ova knjiga predstavlja vrijedan znanstveni prilog hrvatskoj muzikologiji i stoga predlaže da Hrvatsko muzikološko društvo akademiku Stanislavu Tuksaru dodijeli godišnju „Nagradu Dragan Plamenac“ za 2016. godinu.

 

Rüdiger Thomsen-Fürst – gostujuća predavanja

Odsjek za muzikologiju
Muzičke akademije u Zagrebu
&
Hrvatsko muzikološko društvo

GOSTUJUĆA PREDAVANJA

 

dr. sc. Rüdiger Thomsen-Fürst
Istraživački centar Dvorska glazba u jugozapadnoj Njemačkoj, Akademija znanosti u Heidelbergu (Njemačka)

 

Dr. Rüdiger Thomsen-Fürst studirao je historijsku i sistematsku muzikologiju te znanost o novijoj njemačkoj književnosti na Sveučilištu u Hamburgu. Doktorirao je 1994. g. disertacijom naslova Glazbena povijest grada Rastatta u 18. stoljeću. Od 1996. g. radi kao znanstveni suradnik na projektima Akademije znanosti u Heidelbergu Povijest Dvorske kapele u Mannheimu (1996-2006) i Povijest dvorske glazbe u jugozapadnoj Njemačkoj u 18. stoljeću (od 2006.). Bavi se historijskim istraživanjima i uređivanjem notnih izdanja.

 

 

 

četvrtak, 4. svibnja 2017. 18:00, Muzička akademija, zbornica (I. kat)

The Music Was Excellent. Dvorska glazba u jugozapadnoj Njemačkoj: opći pregled sa studijama slučaja

Počevši od srednjega vijeka pa sve do početka 20. stoljeća, u Njemačkoj su uz crkve kneževski dvorovi povremeno bili najvažniji nositelji glazbenoga života. Unatoč toj opće poznatoj činjenici glazbena se historiografija u prošlosti utjecajem kneževskih pokrovitelja ili društveno- kulturnoga okružja u kojem su nastala glazbena djela bavila tek selektivno i u prvoj liniji iz lokalpatriotskog gledišta. Jugozapad se Njemačke osobito nameće za istraživanja te vrste jer je tamo na ograničenom teritoriju u bliskom susjedstvu zajednički egzistiralo, međusobno konkuriralo i surađivalo više plemićkih i dvorskih kapela različite veličine i opremljenosti, primjerice raskošno financirane dvorske kapele međunarodnog značaja kao što su one u Stuttgartu i Mannheimu, srednje kapele u Karlsruheu i Rastattu te male poput one u Kirchheimbolandenu. Cilj znanstvenoga projekta Povijest dvorske glazbe u jugozapadnoj Njemačkoj u 18. stoljeću Akademije znanosti u Heidelbergu, pokrenutog 2006. kao nastavak projekta Povijest Dvorske kapele u Mannheimu, čini prije svega sveobuhvatno sakupljanje i obrada arhivskih i glazbenih izvora za društvenu povijest i povijest institucija dvorskih kapela jugozapadne Njemačke. U predavanju će se istražiti glazbeno-povijesni krajolik te ga se prikazati pomoću primjera koji uza sve strukturne sličnosti ocrtavaju različite putove prema dvorskoj glazbi visoke izvrsnosti.

 

petak, 5. svibnja 2017.  10:00, zbornica (I. kat)

Oživjeti dvorsku glazbu zvukom. Notna izdanja Istraživačkog centra Dvorska glazba u jugozapadnoj Njemačkoj

Projekt Akademije znanosti u Heidelbergu Povijest dvorske glazbe u jugozapadnoj Njemačkoj u 18. stoljeću nije klasični izdavački projekt, no u njegove zadatke spada i izrada notnih izdanja odabranih djela skladatelja toga kulturnoga kruga. U svojem izlaganju Rüdiger Thomsen-Fürst dat će pregled nad tim aspektom rada na projektu, uzimajući pritom u obzir i prethodni projekt istraživačkoga centra Dvorska glazba u jugozapadnoj Njemačkoj, Povijest Dvorske kapele u Mannheimu. Na brojnim primjerima razmatrat će se temeljni problemi pri izdavanju glazbenih djela 18. stoljeća. Pored toga predstavit će se pokušaji Istraživačkoga centra da u svojim notnim izdanjima istodobno ispuni kriterije znanstvenosti te udovolji zahtjevima suvremene izvedbene prakse.

 

 

2017. god. 18. godišnji susret

Svim članovima HMD-a!

Ovime Vas pozivamo na

18. godišnji susret
Hrvatskog muzikološkog društva

12. i 13. svibnja 2017,
Hrvatsko društvo skladatelja, Berislavićeva 9, Zagreb

PETAK, 12.5.2017: 17.00-19.30

17.00-17.10 Mira Hadžihusejnović-Valašek: Pjesme u molitvenicima zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca
17.15-17.25 Andrea Višak: Djelovanje Božidara Mohačeka
17.30-17.40 Zdenka Weber: Glazba kao sastavnica Kulturne diplomacije i predstavljanja Hrvatske u okviru diplomatske djelatnosti
17.45-17.55 Branka Ban: Kulturno-povijesna (re)valorizacija knjižne građe (digitalizacija  arhivske glazbene baštine vukovarskog franjevačkog samostana)
18.00-18.10 Vilena Vrbanić: Glazbeni instrumenti iz fundusa Dvora Veliki Tabor

18.15-18.30 stanka

18.30-18.40 Sara Ries: Iz korespondencije Franje Ksavera Kuhača: zagrebački krug kontakata (1864-1869)
18.45-18.55 Željka Tonković: Suvremeni elektronički mediji u glazbi
19.00-19.10 Vedrana Milin Ćurin: Novi program cjeloživotnog učenja naziva KLAPSKO PJEVANJE na Sveučilištu u Splitu
19.15-19.25 Lada Duraković: Iz povijesti Hrvatskoga radija: glazbeno-obrazovne emisije Školskog radija (1953-1963)

SUBOTA, 13.5.2017: 9:00-10.40

9.00-9.40 Projekt Glazbene arhivistike: Arhiv Oratorijskog zbora crkve sv. Marka; voditelj: ass. Hrvoje Beban

9.40-10.50 Predstavljanje novih muzikoloških projekata HRZZ (2017-2021)
9.40-10.00 Hana Breko Kustura: Hrvatski glazbeni i liturgijski kodeksi srednjega vijeka: Interdisciplinarna obrada (CROMUSCODEX70; IP-2016-06-6619)
10.00-10.20 Vjera Katalinić: Umrežavanje glazbom: promjene paradigmi u „dugom 19. stoljeću“ – od Luke Sorkočevića do Franje Ks. Kuhača (NETMUS19; IP-2016-06-4476)
10.20-10.40 Ivana Tomić Ferić: Glazbeni izvori Dalmacije u kontekstu srednjoeuropske i mediteranske glazbene kulture od 18. do 20. stoljeća (GIDAL; IP-2016-06-2061)
10.40-10.50 Diskusija

Molimo referente da se drže predviđenog vremena izlaganja

Galerija slika

------------------------------------------------------------
Godišnja skupština počinje u 11.00.

26. redovita godišnja skupština HMD-a 2017.

Zagreb, 2. svibnja 2017.

Svim članovima HMD-a!

Ovime Vas pozivamo na

26. REDOVITU GODIŠNJU SKUPŠTINU
HRVATSKOG MUZIKOLOŠKOG DRUŠTVA
ZA 2017. GODINU.

Uvod:

  • 25 godina Hrvatskog muzikološkog društva: 1992.-2017. – kratak pregled
  • Promocija novih izdanja HMD-a

Dnevni red:

  1. Izbor radnog predsjedništva, zapisničara i ovjerovitelja
  2. Zapisnik s godišnje skupštine HMD za 2016. godinu
  3. Izvješće o djelatnostima i ostvarenim akcijama HMD u 2016. godini
  4. Izvješće o prihodima i rashodima HMD u 2016. godini
  5. Plan i proračun za 2017. godinu (rekapitulacija)
  6. Program rada HMD za 2018. godinu
  7. Proračun HMD-a za 2018. godinu
  8. Izvješće Nadzornog odbora HMD-a
  9. Izvješće Pedagoške sekcije HMD-a
  10. Izvješće Povjerenstva za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» HMD-a za 2016.
  11. Razno

------------------------------------------------------------

Skupština s uvodnim dijelom održat će se:
– u subotu 13. svibnja 2017.
– s početkom u 11:00 sati
– u dvorani Hrvatskog društva skladatelja, Berislavićeva 9, u Zagrebu.

Ponovno će biti organizirana prigodna prodaja edicija HMD-a.

Nakon održane Skupštine domjenak.

 

Za Upravni odbor HMD:
Akademik Stanislav Tuksar, predsjednik

Galerija slika