Sve objave od hmdmusic
2017. god. 18. godišnji susret – Galerija
Rüdiger Thomsen-Fürst – gostujuća predavanja
Odsjek za muzikologiju
Muzičke akademije u Zagrebu
&
Hrvatsko muzikološko društvo
GOSTUJUĆA PREDAVANJA
dr. sc. Rüdiger Thomsen-Fürst
Istraživački centar Dvorska glazba u jugozapadnoj Njemačkoj, Akademija znanosti u Heidelbergu (Njemačka)
Dr. Rüdiger Thomsen-Fürst studirao je historijsku i sistematsku muzikologiju te znanost o novijoj njemačkoj književnosti na Sveučilištu u Hamburgu. Doktorirao je 1994. g. disertacijom naslova Glazbena povijest grada Rastatta u 18. stoljeću. Od 1996. g. radi kao znanstveni suradnik na projektima Akademije znanosti u Heidelbergu Povijest Dvorske kapele u Mannheimu (1996-2006) i Povijest dvorske glazbe u jugozapadnoj Njemačkoj u 18. stoljeću (od 2006.). Bavi se historijskim istraživanjima i uređivanjem notnih izdanja.
četvrtak, 4. svibnja 2017. 18:00, Muzička akademija, zbornica (I. kat)
The Music Was Excellent. Dvorska glazba u jugozapadnoj Njemačkoj: opći pregled sa studijama slučaja
Počevši od srednjega vijeka pa sve do početka 20. stoljeća, u Njemačkoj su uz crkve kneževski dvorovi povremeno bili najvažniji nositelji glazbenoga života. Unatoč toj opće poznatoj činjenici glazbena se historiografija u prošlosti utjecajem kneževskih pokrovitelja ili društveno- kulturnoga okružja u kojem su nastala glazbena djela bavila tek selektivno i u prvoj liniji iz lokalpatriotskog gledišta. Jugozapad se Njemačke osobito nameće za istraživanja te vrste jer je tamo na ograničenom teritoriju u bliskom susjedstvu zajednički egzistiralo, međusobno konkuriralo i surađivalo više plemićkih i dvorskih kapela različite veličine i opremljenosti, primjerice raskošno financirane dvorske kapele međunarodnog značaja kao što su one u Stuttgartu i Mannheimu, srednje kapele u Karlsruheu i Rastattu te male poput one u Kirchheimbolandenu. Cilj znanstvenoga projekta Povijest dvorske glazbe u jugozapadnoj Njemačkoj u 18. stoljeću Akademije znanosti u Heidelbergu, pokrenutog 2006. kao nastavak projekta Povijest Dvorske kapele u Mannheimu, čini prije svega sveobuhvatno sakupljanje i obrada arhivskih i glazbenih izvora za društvenu povijest i povijest institucija dvorskih kapela jugozapadne Njemačke. U predavanju će se istražiti glazbeno-povijesni krajolik te ga se prikazati pomoću primjera koji uza sve strukturne sličnosti ocrtavaju različite putove prema dvorskoj glazbi visoke izvrsnosti.
petak, 5. svibnja 2017. 10:00, zbornica (I. kat)
Oživjeti dvorsku glazbu zvukom. Notna izdanja Istraživačkog centra Dvorska glazba u jugozapadnoj Njemačkoj
Projekt Akademije znanosti u Heidelbergu Povijest dvorske glazbe u jugozapadnoj Njemačkoj u 18. stoljeću nije klasični izdavački projekt, no u njegove zadatke spada i izrada notnih izdanja odabranih djela skladatelja toga kulturnoga kruga. U svojem izlaganju Rüdiger Thomsen-Fürst dat će pregled nad tim aspektom rada na projektu, uzimajući pritom u obzir i prethodni projekt istraživačkoga centra Dvorska glazba u jugozapadnoj Njemačkoj, Povijest Dvorske kapele u Mannheimu. Na brojnim primjerima razmatrat će se temeljni problemi pri izdavanju glazbenih djela 18. stoljeća. Pored toga predstavit će se pokušaji Istraživačkoga centra da u svojim notnim izdanjima istodobno ispuni kriterije znanstvenosti te udovolji zahtjevima suvremene izvedbene prakse.
2017. god. 18. godišnji susret
Svim članovima HMD-a!
Ovime Vas pozivamo na
18. godišnji susret
Hrvatskog muzikološkog društva
12. i 13. svibnja 2017,
Hrvatsko društvo skladatelja, Berislavićeva 9, Zagreb
PETAK, 12.5.2017: 17.00-19.30
17.00-17.10 Mira Hadžihusejnović-Valašek: Pjesme u molitvenicima zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca
17.15-17.25 Andrea Višak: Djelovanje Božidara Mohačeka
17.30-17.40 Zdenka Weber: Glazba kao sastavnica Kulturne diplomacije i predstavljanja Hrvatske u okviru diplomatske djelatnosti
17.45-17.55 Branka Ban: Kulturno-povijesna (re)valorizacija knjižne građe (digitalizacija arhivske glazbene baštine vukovarskog franjevačkog samostana)
18.00-18.10 Vilena Vrbanić: Glazbeni instrumenti iz fundusa Dvora Veliki Tabor
18.15-18.30 stanka
18.30-18.40 Sara Ries: Iz korespondencije Franje Ksavera Kuhača: zagrebački krug kontakata (1864-1869)
18.45-18.55 Željka Tonković: Suvremeni elektronički mediji u glazbi
19.00-19.10 Vedrana Milin Ćurin: Novi program cjeloživotnog učenja naziva KLAPSKO PJEVANJE na Sveučilištu u Splitu
19.15-19.25 Lada Duraković: Iz povijesti Hrvatskoga radija: glazbeno-obrazovne emisije Školskog radija (1953-1963)
SUBOTA, 13.5.2017: 9:00-10.40
9.00-9.40 Projekt Glazbene arhivistike: Arhiv Oratorijskog zbora crkve sv. Marka; voditelj: ass. Hrvoje Beban
- Ema Gross i Nina Franulović: Glazbena djelatnost Oratorijskog zbora crkve sv. Marka od 1920. do 1945. godine
- Marija Katarina Jukić i Ana Jazbec: Arhiv Oratorijskog zbora crkve sv. Marka: pregled građe s osvrtom na najstariji fond
- Ivana Klajzner: Arhiv Oratorijskog zbora crkve sv. Marka: katalogizacija i metoda rada
9.40-10.50 Predstavljanje novih muzikoloških projekata HRZZ (2017-2021)
9.40-10.00 Hana Breko Kustura: Hrvatski glazbeni i liturgijski kodeksi srednjega vijeka: Interdisciplinarna obrada (CROMUSCODEX70; IP-2016-06-6619)
10.00-10.20 Vjera Katalinić: Umrežavanje glazbom: promjene paradigmi u „dugom 19. stoljeću“ – od Luke Sorkočevića do Franje Ks. Kuhača (NETMUS19; IP-2016-06-4476)
10.20-10.40 Ivana Tomić Ferić: Glazbeni izvori Dalmacije u kontekstu srednjoeuropske i mediteranske glazbene kulture od 18. do 20. stoljeća (GIDAL; IP-2016-06-2061)
10.40-10.50 Diskusija
Molimo referente da se drže predviđenog vremena izlaganja
Godišnja skupština počinje u 11.00.
26. redovita godišnja skupština HMD-a 2017.
Dani otvorenih vrata HAZU 2017.
Poštovani članovi HMD-a,
obavještavamo Vas da će se 9. i 10. svibnja 2017. održati
Dani otvorenih vrata HAZU
Tom prigodom Odsjek za povijest hrvatske glazbe u Opatičkoj 18
nudi nekoliko sadržaja:
1) utorak, 9. 5. 2017 od 12 do 12.45
Popularno predavanje
UMREŽENA MUZIKOLOGIJA – predstavljanje dvaju novih muzikoloških projekata Hrvatske zaklade za znanost
prof. dr. sc. Vjera Katalinić (Umrežavanje glazbom u „dugom“ 19. stoljeću: od Luke Sorkočevića do Franje Ks. Kuhača) i
izv. prof. dr. sc. Hana Breko Kustura (Glazbeni kodeksi srednjega vijeka)
2) Izložba o Borisu Papandopulu (varijanta one koja je bila postavljena u Knjižnici HAZU), a polusatni dokumentarni film o skladatelju može se pogledati prema dogovoru.
Pregled svih događanja u okviru DOV HAZU 2017. možete pogledati na:
http://info.hazu.hr/upload/File/2017/DANI-OTVORENIH-VRATA-HAZU-2017_program_final.pdf
Vaš HMD
Natječaj za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» za 2016. god
Svim članovima HMD-a!
Odlukom Upravnog odbora Hrvatskog muzikološkog društva od 27. veljače 2017, temeljem članka 3. Pravilnika o godišnjoj «Nagradi Dragan Plamenac» HMD-a, raspisuje se
Natječaj za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac»
za 2016. godinu
Prema članku 2. navedenog Pravilnika:
«Nagradu dodjeljuje HMD najboljem znanstvenom dostignuću, ponajprije vezanom uz hrvatsku glazbenu kulturu, hrvatskog ili inozemnog znanstvenika na području muzikologije, ostvarenom protekle godine. Nagrada se dodjeljuje pojedincu ili skupini znanstvenika za osobito vrijedan objavljeni znanstveni rad, relevantno primijenjeno muzikološko postignuće (muzikološko notno izdanje, nosač zvuka, organizacija simpozija, uredništvo knjige, očuvanje građe i dr.) ili za životno djelo.»
Uvjeti za dodjelu Nagrade:
- Prema čl. 4: Prijedloge za Nagradu ne može davati autor za vlastito ostvarenje.
- Prema čl. 7: Prijedlozi za dodjelu Nagrade moraju biti pismeno obrazloženi.
- Prema čl. 8: Prijedlog za dodjelu Nagrade mora sadržavati: područje djelatnosti za koje se predlaže Nagrada, opis i obrazloženje znanstvenog (muzikološkog) ostvarenja te ostalu raspoloživu dokumentaciju (knjige, muzikološka notna izdanja, nosače zvuka i druge objavljene materijale).
Rok za podnošenje prijava: 13. ožujka 2017. na adresu HMD-a, Opatička 18, 10000 Zagreb. Prijave za godišnju nagradu moraju sadržavati djelo za koje se predlaže nagrada te obrazloženje.
Druge obavijesti:
Prema čl. 5: Odluka o Nagradi objavit će se na 26. redovitoj Godišnjoj skupštini HMD-a 13. svibnja 2017.
Prema čl. 9: Nagrada se dodjeljuje u obliku povelje i novčanog iznosa.
Poziva se članstvo da podnese svoje prijedloge u predviđenom roku i u skladu s iznesenim uvjetima.
Za HMD:
Akademik Stanislav Tuksar, predsjednik, v.r.
(vrijedi kao potpis)
Gazophylacium Musicae Croaticae
Gazophylacium Musicae Croaticae
U seriji ‘Gazophylacium Musicae Croaticae’ objavljena su notna izdanja. U njima su na suvremen način pripremljene i objavljene skladbe hrvatskih skladatelja kako bi izvođači lakše nabavili izvedbeni materijal i tako češće izvodili i tzv. stariju hrvatsku glazbu.
The Latin title of the series indicates the intention of the CMS to publish a selection of interesting compositions produced by composers linked to the Croatian cultural-historical circles. Compositions for piano, chamber music, concertos, and vocal arias from the 18th-, 19th- and 20th-century were published in critical editions with scores and parts.
Popis nota:
- Dora Pejačević: Sonata za violinu i klavir, D-dur, op. 26
Sonata for Violin and Piano, D major, op. 26, 1995. - Ivan Padovec: Popijevke uz pratnju gitare
Songs with Guitar Accompaniment, 2000. - Dora Pejačević: Sonata za klavir u b-molu, op. 36
Sonata for Piano in B flat minor, op. 36, 2002. - Julije Bajamonti: Arija Frena, mio bene za sopran i orkestar (1775)
Aria Frena, mio bene for Soprano and Orchestra (1775), 2013. - Ivan Jarnović: 14. koncert za violinu i orkestar u A-duru
Fourteenth Concerto for Violin and Orchestra in A-major , 2013. - Giuseppe Michele Stratico: Koncert za dvije violine i gudače u D-duru (1)
Concerto for Two Violins and Strings in D-major (1), 2013. - Giuseppe Michele Stratico: Koncert za dvije violine i gudače u D-duru (2)
Concerto for Two Violins and Strings in D-major (2) , 2013. - Ivan Jarnović: 13. koncert za violinu i orkestar u A-duru
Thirteenth Concerto for Violin and Orchestra in A-major, 2015. - Julije Bajamonti: Aria di Arbace nell’Artaserse (1776) za sopran i orkestar
Aria di Arbace nell’Artaserse (1776) for Soprano and Orchestra, 2016. - Ivan Jarnović: 14. koncert za violinu i orkestar u A-duru, klavirski izvadak
Fourteenth Concerto for Violin and Orchestra in A-major, Piano Reduction, 2016. - Ivan Jarnović: 13. koncert za violinu i orkestar u A-duru, klavirski izvadak
Thirteenth Concerto for Violin and Orchestra in A-major, Piano Reduction, 2016.
13. koncert za violinu i orkestar u A-duru, klavirski izvadak
Ivan Jarnović / Giovanni Giornovichi
13. koncert za violinu i orkestar u A-duru, klavirski izvadak
Thirteenth Concerto for Violin and Orchestra in A major, Piano Reduction
Gazophylacium musicae croaticae, br. 11
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2016.
Glavna urednica / Editor-in-Chief: Vjera Katalinić
Priređivač klav. izv. / Revised by: Zoran Juranić
Klavirski izvadak
Predgovor/ Preface: Vjera Katalinić
Giovanni Giornovichi (Giarnovichi, Jarnovik, Zarnovitty, Žarnovik itd., u danas često korištenoj hrvatskoj inačici kao Ivan Jarnović) bio je jedan od najistaknutijih i omiljenih violinskih virtuoza druge polovice 18. stoljeća. Kršten je u Palermu 29. listopada 1747. iako je, prema inačicama prezimena, vjerojatno hrvatskog porijekla. Koncertirao je u svim najznačajnijim europskim prijestolnicama među kojima su Pariz, London, Dublin, Beč, Berlin, Stockholm, Kopenhagen i Petrograd – gdje je umro 23. studenog 1804. godine.
Ovaj trostavačni koncert br. 13 u A-duru u mnogome je obilježen značajkama Jarnovićevih skladateljskih postupaka, ali ima i nekih posebnosti. Prvi stavak, uobičajene sonatne sheme s četiri različite teme (dvije glavne, a između njih po jedna nova u tutti i solističkoj ekspoziciji) od kojih se dvije glavne ponavljaju u reprizi, trodjelne je mjere, što je suprotno uobičajenim, gotovo herojskim temama parne metrike. Stoga stavak više podsjeća na živahni plesni korak (doduše prebrz za menuet), a možda čak i na kakvu odlučnu narodnu pjesmu poput škotske Thomas the Rhymer. Nakon romance, kojoj bi se lako mogao pretpostaviti vokalni predložak kakve uspavanke, neposredno slijedi rondo attacca. Vjerojatno je najneobičniji u ovom koncertu završetak tog žustrog stavka, čija tema podsjeća na signal poštanskog roga s tri kontrastne epizode. Na kraju, naime, solist ponavlja početni motiv teme u sve tišem registru isprekidan fortissimo akordima pratnje te završava toničkim kvintakordom, ali na kvinti, što nedvojbeno izaziva dojam očekivanja nastavka. Je li taj nastavak bio Jarnovićeva najava nove priredbe, ili je – što su novinski izvještaji dali naslutiti – virtuoz u nastavku dodao neku temu s varijacijama? Takvih Jarnovićevih malih solističkih komada uz pratnju continua sačuvano je mnogo, a upravo dominiraju oni u A-duru. Moguće je, naravno, da je Jarnović na licu mjesta improvizirao na neku drugu popularnu melodiju.
U suvremenom je izdanju ovaj koncert tiskan 2015. godine (partitura i dionice s opširnijim predgovorom), a sada je tome pridodan i klavirski izvadak.
Giovanni Giornovichi (Giarnovichi, Jarnovik, Zarnovitty, Žarnovik etc., in the Croatian version frequently used today as Ivan Jarnović) was one of the most prominent and favourite violin virtuosi of the second half of the 18th century. Baptised in Palermo on 29 October 1747, according to the versions of his family name, he was probably of Croatian origins. He gave concerts in all major European capitals, like Paris, London, Dublin, Vienna, Berlin, Stockholm, Copenhagen and St Petersburg – where he eventually died on 23 November 1804.
This concerto no. 13 in A major in three movements again shows the typical characteristics of Giornovichi’s compositional procedures, but also brings some novelties and specialties. The first movement of the usual sonata form – with four different themes (two major themes and between them a new one in the tutti and solo exposition respectively) and only two main themes presented in the recapitulation – is in triple metre, in contrast to all of his other first movements which are in a heroic duple metre. Therefore, the movement evokes a lively dance rhythm (although too fast for a minuet), or even some folk tune like the Scottish song Thomas the Rhymer. After the moderately-paced movement – a Romance, to which could easily be attributed a vocal source of some lullaby – immediately follows (attacca) a vivid Rondo with a theme that recalls the signal of a post horn. Probably the most unusual part of the concerto is its ending: the soloist repeats the initial motive in the increasingly soft dynamics, interrupted by the loud chords of the accompaniment, and finally ends the concerto on the fifth of the tonic chord, which might have led the audience to expect him to continue the piece. Was such an effect actually Giornovichi’s announcement of a new concert performance? Or, did the virtuoso then actually add a theme with variations, a sort of an encore? Such small variations on popular tunes for violin and basso are quite numerous in his output, and those in A major are the most prevalent. However, it is also possible that Giornovichi improvised on the spot, using some other popular tune.
This concerto was issued (as score and parts, together with a wider foreword) in 2015, and is here supplemented by a piano reduction.
(Predgovor/Preface: Vjera Katalinić)
2016.
ISMN 979-0-9005206-8-5
100,00 kn + poštarina
14. koncert za violinu i orkestar u A-duru, klavirski izvadak
Ivan Jarnović / Giovanni Giornovichi
14. koncert za violinu i orkestar u A-duru, klavirski izvadak
Fourteenth Concerto for Violin and Orchestra in A major, Piano Reduction
Gazophylacium musicae croaticae, br. 10
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2016.
Glavna urednica / Editor-in-Chief: Vjera Katalinić
Priređivač klav. izv. / Revised by: Zoran Juranić
Klavirski izvadak
Predgovor / Preface: Vjera Katalinić
Giovanni Giornovichi (Giarnovichi, Jarnovik, Zarnovitty, Žarnovik itd., u danas često korištenoj hrvatskoj inačici kao Ivan Jarnović) bio je jedan od najistaknutijih i omiljenih violinskih virtuoza druge polovice 18. stoljeća. Kršten je u Palermu 29. listopada 1747. iako je, prema inačicama prezimena, vjerojatno hrvatskog porijekla. Koncertirao je u svim najznačajnijim prijestolnicama među kojima su Pariz, London, Dublin, Beč, Berlin, Stockholm, Kopenhagen i Petrograd – gdje je umro 1804. godine.
Njegov 14. violinski koncert, još u 18. stoljeću objavljen u dionicama, ali i kao sonata za klavir i violinu, bio je često izvođen i neobično popularan zbog korištenja ruskih tema. Svaki od tri stavka u tome djelu nose neke značajke koje ga čine posebnim, što je publika na njegovim nastupima obično dobro prihvaćala. Za razliku od uobičajenih herojskih tutti početaka, prvi sonatni Allegro nastupa kao solo i u piano dinamici s melodijskom temom, a tutti ansambl se priključuje u njezinom drugom dijelu. Slijedeći taj model čitava je prva ekspozicija temeljena na dijalogu između solista i pratnje. Druga je ekspozicija „pravi solo“, koji obilježavaju razvijene teme i pasaže, koje diskretno podupiru akordi pratnje. Nakon virtuoznog srednjega dijela, repriza počinje kao tutti, ali u vrlo tihoj dinamici, no crescendom ju razvija prema kraju stavka. Polagani stavak Amoroso con expressione (u francuskoj inačici) ili Romance (u britanskoj) započinje citatom ruske narodne melodije Как у нашего широкого двора (Kao na našem širokom dvorištu), napjev koji je V. F. Trutovski objavio 1778. godine u drugom svesku svoje zbirke ruskih narodnih pjesama, a korištena je i u ranim ruskim scenskim djelima toga razdoblja. Temu u trećem stavku – Air russe – moguće je identificirati kao popularnu Kamarinskaju (Камаринская) – napjev koji su koristili i neki drugi skladatelji. Joseph Haydn, jedan od njih, uključio ju je u svoj stavak Andante cantabile za mehanički instrument Die Flötenuhr (Hob. XIX/4) 1772. godine.
U suvremenom je izdanju ovaj koncert tiskan 2013. godine (partitura i dionice, s opširnijim predgovorom), a sada je tome pridodan i klavirski izvadak.
Giovanni Giornovichi (Giarnovichi, Jarnovik, Zarnovitty, Žarnovik etc., in the Croatian version frequently used today as Ivan Jarnović) was one of the most prominent and favourite violin virtuosi of the second half of the 18th century. Baptised in Palermo on 29 October 1747, according to the versions of his family name, he was probably of Croatian origins. He gave concerts in all major European capitals, like Paris, London, Dublin, Vienna, Berlin, Stockholm, Copenhagen and St Petersburg – where he eventually died on 23 November 1804.
His Fourteenth Violin Concerto, published in parts as well as a sonata for piano and violin already in the 18th century, was often performed and especially popular because of the use of Russian themes. Each of its three movements bears some characteristics that make the concerto exceptional, which was usually well-received by the audiences at his public concerts. Contrary to usual heroic and tutti commencements, the first sonata-Allegro movement starts as a solo, in piano dynamics with a melodious theme, and the tutti ensemble joins it in its second part. Following that model, the entire first exposition has been based on a dialogue between the soloist and the accompaniment. The second exposition is a “real solo”, marked by elaborated themes and passage works, only delicately supported by chords in the accompaniment. After a virtuoso central section, the recapitulation starts as a tutti one, in low dynamics, but with a crescendo towards the end of the movement. Giornovichi starts his slow movement Amoroso con expressione (in the French version) or Romance (in the British one) with a citation of the Russian folk tune Как у нашего широкого двора (Like in our wide yard), a tune published in the second volume of V. F. Trutovsky’s collection of Russian folk tunes in 1778. It was also used in some early Russian stage works of that time. His theme in the third movement – Air russe – can be recognised as the popular Камаринская (Kamarinskaya) – a tune also used by some other composers. Joseph Haydn, one of them, incorporates this tune in his movement Andante cantabile for the mechanical instrument Die Flötenuhr (Hob. XIX/4), in 1772.
This concerto was issued (as score and parts, together with a wider foreword) in 2013, and is here supplemented by a piano reduction.
(Predgovor/Preface: Vjera Katalinić)
2016.
ISMN 979-0-9005206-9-2
50,00 kn + poštarina