Sve objave od hmdmusic

Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2016. godinu

Godišnja „Nagrada Dragan Plamenac“ za 2016. dodijeljena je akademiku Stanislavu Tuksaru

 

Nagrada Plamenac godišnja Tuksaru

Dodijeljena je nagrada Plamenac za 2016. god. Dobitnik je akademik Stanislav Tuksar za urednički rad na zborniku radova “Ivan Zajc (1832-1914): Glazbene migracije i kulturni transferi u srednjoj Europi i šire u ‘dugom’ 19. stoljeću”, Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb 2016.

 

Obrazloženje

Akademik i redoviti profesor u miru i profesor Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Magisterij muzikologije postigao je na Muzičkoj akademiji 1978. godine, a doktorat je obranio na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. Iza njega bogata je istraživačka, znanstvenička i nastavnička karijera. Uz redovita sudjelovanja na domaćim i međunarodnim istraživačkim projektima, Tuksar se vrlo intenzivno bavio uredničkim poslovima na više časopisa i knjižnih serija u zemlji i inozemstvu. Sudjelovao je na brojnim inozemnim i tuzemnim znanstvenim skupovima, a kao nastavnik predavao je muzikološke predmete poput estetike glazbe i raznih povijesti glazbe na Odsjeku za muzikologiju zagrebačke Muzičke akademije. Također je u izvođenju nastave sudjelovao na Sveučilištu u Osijeku, na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, te je održao pozvana predavanja na 23 inozemna visoka učilišta. Od osnivanja Hrvatskog muzikološkog društva, kojega je i sam bio suosnivač 1992. godine, predano radi u izdavačkoj djelatnosti Društva koje se u svojih 25 godina djelovanja može podičiti muzikološkim izdanjima visoke kvalitete.
Zbornik radova što ga je uredio Stanislav Tuksar nosi naslov: Ivan Zajc (1832-1914): Glazbene migracije i kulturni transferi u srednjoj Europi i šire u ‘dugom’ 19. stoljeću / Ivan Zajc (1832-1914): Musical Migrations and Cultural Transfers in the ‘Long’ 19th Century in Central Europe and Beyond, a objavljen je kao 17. svezak u seriji „Muzikološki zbornici“ HMD-a. Zbornik sadrži 28 priloga s međunarodnog muzikološkog skupa istoga naslova, održanog 2014. godine. Fokus nije samo na životu i djelu Ivana Zajca, već i na fenomenu glazbenih migracija i kulturnih transfera čime je glavni protagonist ovoga zbornika osvijetljen iz dosad često zanemarivanog kuta, prekoračivši na taj način iz nacionalnih okvira u širi srednjoeuropski pa i daljnji prostor. Sadržaj zbornika promišljeno je artikuliran u pet većih tematskih cjelina s naslovima: Zajčeve opere, Zajčev opus i šire, Glazbene migracije i kulturni transferi, Recepcija Zajčevih djela izvan Hrvatske te Oko Zajca. Autori studija na hrvatskome i engleskome jeziku mahom su sve ugledni i etablirani muzikolozi, sveučilišni profesori i skladatelji, od kojih čak dvanaest dolazi iz inozemstva čiji važni prinosi često donose nova otkrića, uvide i interpretacije. Svaki tekst opremljen je sažetkom na engleskom ili hrvatskom jeziku, uz niz atraktivnih slikovnih priloge u boji (portreti, etikete ploča i dr.).
Urednički posao akademika Tuksara rezultirao je impozantnim sveskom (kako opsegom od čak 575 stranica, tako i sadržajem) vrijednih muzikoloških „čitanja“ života i djela Ivana Zajca što će zasigurno postati nezaobilaznom literaturom u budućem bavljenju tom važnom ličnošću hrvatske glazbe. Riječ je o iznimnom znanstveno-stručnom doprinosu, u okvirima prije svega hrvatske muzikologije, a s obzirom na teme i autore priloga i u okvirima širim od nacionalnog.
Svime što je rečeno Povjerenstvo smatra da ova knjiga predstavlja vrijedan znanstveni prilog hrvatskoj muzikologiji i stoga predlaže da Hrvatsko muzikološko društvo akademiku Stanislavu Tuksaru dodijeli godišnju „Nagradu Dragan Plamenac“ za 2016. godinu.

 

Rüdiger Thomsen-Fürst – gostujuća predavanja

Odsjek za muzikologiju
Muzičke akademije u Zagrebu
&
Hrvatsko muzikološko društvo

GOSTUJUĆA PREDAVANJA

 

dr. sc. Rüdiger Thomsen-Fürst
Istraživački centar Dvorska glazba u jugozapadnoj Njemačkoj, Akademija znanosti u Heidelbergu (Njemačka)

 

Dr. Rüdiger Thomsen-Fürst studirao je historijsku i sistematsku muzikologiju te znanost o novijoj njemačkoj književnosti na Sveučilištu u Hamburgu. Doktorirao je 1994. g. disertacijom naslova Glazbena povijest grada Rastatta u 18. stoljeću. Od 1996. g. radi kao znanstveni suradnik na projektima Akademije znanosti u Heidelbergu Povijest Dvorske kapele u Mannheimu (1996-2006) i Povijest dvorske glazbe u jugozapadnoj Njemačkoj u 18. stoljeću (od 2006.). Bavi se historijskim istraživanjima i uređivanjem notnih izdanja.

 

 

 

četvrtak, 4. svibnja 2017. 18:00, Muzička akademija, zbornica (I. kat)

The Music Was Excellent. Dvorska glazba u jugozapadnoj Njemačkoj: opći pregled sa studijama slučaja

Počevši od srednjega vijeka pa sve do početka 20. stoljeća, u Njemačkoj su uz crkve kneževski dvorovi povremeno bili najvažniji nositelji glazbenoga života. Unatoč toj opće poznatoj činjenici glazbena se historiografija u prošlosti utjecajem kneževskih pokrovitelja ili društveno- kulturnoga okružja u kojem su nastala glazbena djela bavila tek selektivno i u prvoj liniji iz lokalpatriotskog gledišta. Jugozapad se Njemačke osobito nameće za istraživanja te vrste jer je tamo na ograničenom teritoriju u bliskom susjedstvu zajednički egzistiralo, međusobno konkuriralo i surađivalo više plemićkih i dvorskih kapela različite veličine i opremljenosti, primjerice raskošno financirane dvorske kapele međunarodnog značaja kao što su one u Stuttgartu i Mannheimu, srednje kapele u Karlsruheu i Rastattu te male poput one u Kirchheimbolandenu. Cilj znanstvenoga projekta Povijest dvorske glazbe u jugozapadnoj Njemačkoj u 18. stoljeću Akademije znanosti u Heidelbergu, pokrenutog 2006. kao nastavak projekta Povijest Dvorske kapele u Mannheimu, čini prije svega sveobuhvatno sakupljanje i obrada arhivskih i glazbenih izvora za društvenu povijest i povijest institucija dvorskih kapela jugozapadne Njemačke. U predavanju će se istražiti glazbeno-povijesni krajolik te ga se prikazati pomoću primjera koji uza sve strukturne sličnosti ocrtavaju različite putove prema dvorskoj glazbi visoke izvrsnosti.

 

petak, 5. svibnja 2017.  10:00, zbornica (I. kat)

Oživjeti dvorsku glazbu zvukom. Notna izdanja Istraživačkog centra Dvorska glazba u jugozapadnoj Njemačkoj

Projekt Akademije znanosti u Heidelbergu Povijest dvorske glazbe u jugozapadnoj Njemačkoj u 18. stoljeću nije klasični izdavački projekt, no u njegove zadatke spada i izrada notnih izdanja odabranih djela skladatelja toga kulturnoga kruga. U svojem izlaganju Rüdiger Thomsen-Fürst dat će pregled nad tim aspektom rada na projektu, uzimajući pritom u obzir i prethodni projekt istraživačkoga centra Dvorska glazba u jugozapadnoj Njemačkoj, Povijest Dvorske kapele u Mannheimu. Na brojnim primjerima razmatrat će se temeljni problemi pri izdavanju glazbenih djela 18. stoljeća. Pored toga predstavit će se pokušaji Istraživačkoga centra da u svojim notnim izdanjima istodobno ispuni kriterije znanstvenosti te udovolji zahtjevima suvremene izvedbene prakse.

 

 

2017. god. 18. godišnji susret

Svim članovima HMD-a!

Ovime Vas pozivamo na

18. godišnji susret
Hrvatskog muzikološkog društva

12. i 13. svibnja 2017,
Hrvatsko društvo skladatelja, Berislavićeva 9, Zagreb

PETAK, 12.5.2017: 17.00-19.30

17.00-17.10 Mira Hadžihusejnović-Valašek: Pjesme u molitvenicima zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca
17.15-17.25 Andrea Višak: Djelovanje Božidara Mohačeka
17.30-17.40 Zdenka Weber: Glazba kao sastavnica Kulturne diplomacije i predstavljanja Hrvatske u okviru diplomatske djelatnosti
17.45-17.55 Branka Ban: Kulturno-povijesna (re)valorizacija knjižne građe (digitalizacija  arhivske glazbene baštine vukovarskog franjevačkog samostana)
18.00-18.10 Vilena Vrbanić: Glazbeni instrumenti iz fundusa Dvora Veliki Tabor

18.15-18.30 stanka

18.30-18.40 Sara Ries: Iz korespondencije Franje Ksavera Kuhača: zagrebački krug kontakata (1864-1869)
18.45-18.55 Željka Tonković: Suvremeni elektronički mediji u glazbi
19.00-19.10 Vedrana Milin Ćurin: Novi program cjeloživotnog učenja naziva KLAPSKO PJEVANJE na Sveučilištu u Splitu
19.15-19.25 Lada Duraković: Iz povijesti Hrvatskoga radija: glazbeno-obrazovne emisije Školskog radija (1953-1963)

SUBOTA, 13.5.2017: 9:00-10.40

9.00-9.40 Projekt Glazbene arhivistike: Arhiv Oratorijskog zbora crkve sv. Marka; voditelj: ass. Hrvoje Beban

9.40-10.50 Predstavljanje novih muzikoloških projekata HRZZ (2017-2021)
9.40-10.00 Hana Breko Kustura: Hrvatski glazbeni i liturgijski kodeksi srednjega vijeka: Interdisciplinarna obrada (CROMUSCODEX70; IP-2016-06-6619)
10.00-10.20 Vjera Katalinić: Umrežavanje glazbom: promjene paradigmi u „dugom 19. stoljeću“ – od Luke Sorkočevića do Franje Ks. Kuhača (NETMUS19; IP-2016-06-4476)
10.20-10.40 Ivana Tomić Ferić: Glazbeni izvori Dalmacije u kontekstu srednjoeuropske i mediteranske glazbene kulture od 18. do 20. stoljeća (GIDAL; IP-2016-06-2061)
10.40-10.50 Diskusija

Molimo referente da se drže predviđenog vremena izlaganja

Galerija slika

------------------------------------------------------------
Godišnja skupština počinje u 11.00.

26. redovita godišnja skupština HMD-a 2017.

Zagreb, 2. svibnja 2017.

Svim članovima HMD-a!

Ovime Vas pozivamo na

26. REDOVITU GODIŠNJU SKUPŠTINU
HRVATSKOG MUZIKOLOŠKOG DRUŠTVA
ZA 2017. GODINU.

Uvod:

  • 25 godina Hrvatskog muzikološkog društva: 1992.-2017. – kratak pregled
  • Promocija novih izdanja HMD-a

Dnevni red:

  1. Izbor radnog predsjedništva, zapisničara i ovjerovitelja
  2. Zapisnik s godišnje skupštine HMD za 2016. godinu
  3. Izvješće o djelatnostima i ostvarenim akcijama HMD u 2016. godini
  4. Izvješće o prihodima i rashodima HMD u 2016. godini
  5. Plan i proračun za 2017. godinu (rekapitulacija)
  6. Program rada HMD za 2018. godinu
  7. Proračun HMD-a za 2018. godinu
  8. Izvješće Nadzornog odbora HMD-a
  9. Izvješće Pedagoške sekcije HMD-a
  10. Izvješće Povjerenstva za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» HMD-a za 2016.
  11. Razno

------------------------------------------------------------

Skupština s uvodnim dijelom održat će se:
– u subotu 13. svibnja 2017.
– s početkom u 11:00 sati
– u dvorani Hrvatskog društva skladatelja, Berislavićeva 9, u Zagrebu.

Ponovno će biti organizirana prigodna prodaja edicija HMD-a.

Nakon održane Skupštine domjenak.

 

Za Upravni odbor HMD:
Akademik Stanislav Tuksar, predsjednik

Galerija slika

Dani otvorenih vrata HAZU 2017.

Poštovani članovi HMD-a,

obavještavamo Vas da će se 9. i 10. svibnja 2017. održati

Dani otvorenih vrata HAZU


Tom prigodom Odsjek za povijest hrvatske glazbe u Opatičkoj 18
nudi nekoliko sadržaja:

1) utorak, 9. 5. 2017 od 12 do 12.45

Popularno predavanje

UMREŽENA MUZIKOLOGIJA – predstavljanje dvaju novih muzikoloških projekata Hrvatske zaklade za znanost

prof. dr. sc. Vjera Katalinić (Umrežavanje glazbom u „dugom“ 19. stoljeću: od Luke Sorkočevića do Franje Ks. Kuhača) i
izv. prof. dr. sc. Hana Breko Kustura (Glazbeni kodeksi srednjega vijeka)

 

2) Izložba o Borisu Papandopulu (varijanta one koja je bila postavljena u Knjižnici HAZU), a polusatni dokumentarni film o skladatelju može se pogledati prema dogovoru.

Pregled svih događanja u okviru DOV HAZU 2017. možete pogledati na:
http://info.hazu.hr/upload/File/2017/DANI-OTVORENIH-VRATA-HAZU-2017_program_final.pdf

Vaš HMD

Natječaj za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» za 2016. god

Svim članovima HMD-a!

Odlukom Upravnog odbora Hrvatskog muzikološkog društva od 27. veljače 2017, temeljem članka 3. Pravilnika o godišnjoj «Nagradi Dragan Plamenac» HMD-a, raspisuje se

Natječaj za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac»
za 2016. godinu

Prema članku 2. navedenog Pravilnika:

«Nagradu dodjeljuje HMD najboljem znanstvenom dostignuću, ponajprije vezanom uz hrvatsku glazbenu kulturu, hrvatskog ili inozemnog znanstvenika na području muzikologije, ostvarenom protekle godine. Nagrada se dodjeljuje pojedincu ili skupini znanstvenika za osobito vrijedan objavljeni znanstveni rad, relevantno primijenjeno muzikološko postignuće (muzikološko notno izdanje, nosač zvuka, organizacija simpozija, uredništvo knjige, očuvanje građe i dr.) ili za životno djelo.»

Uvjeti za dodjelu Nagrade:
  •     Prema čl. 4: Prijedloge za Nagradu ne može davati autor za vlastito ostvarenje.
  •     Prema čl. 7: Prijedlozi za dodjelu Nagrade moraju biti pismeno obrazloženi.
  •     Prema čl. 8: Prijedlog za dodjelu Nagrade mora sadržavati: područje djelatnosti za koje se predlaže Nagrada, opis i obrazloženje znanstvenog (muzikološkog) ostvarenja te ostalu raspoloživu dokumentaciju (knjige, muzikološka notna izdanja, nosače zvuka i druge objavljene materijale).

Rok za podnošenje prijava: 13. ožujka 2017. na adresu HMD-a, Opatička 18, 10000 Zagreb. Prijave za godišnju nagradu moraju sadržavati djelo za koje se predlaže nagrada te obrazloženje.

Druge obavijesti:
Prema čl. 5: Odluka o Nagradi objavit će se na 26. redovitoj Godišnjoj skupštini HMD-a 13. svibnja 2017.
Prema čl. 9: Nagrada se dodjeljuje u obliku povelje i novčanog iznosa.
Poziva se članstvo da podnese svoje prijedloge u predviđenom roku i u skladu s iznesenim uvjetima.

Za HMD:
Akademik Stanislav Tuksar, predsjednik, v.r.
(vrijedi kao potpis)

Gazophylacium Musicae Croaticae

Gazophylacium Musicae Croaticae

U seriji ‘Gazophylacium Musicae Croaticae’ objavljena su notna izdanja. U njima su na suvremen način pripremljene i objavljene skladbe hrvatskih skladatelja kako bi izvođači lakše nabavili izvedbeni materijal i tako češće izvodili i tzv. stariju hrvatsku glazbu.

The Latin title of the series indicates the intention of the CMS to publish a selection of interesting compositions produced by composers linked to the Croatian cultural-historical circles. Compositions for piano, chamber music, concertos, and vocal arias from the 18th-, 19th- and 20th-century were published in critical editions with scores and parts.

Popis nota:

  1. Dora Pejačević: Sonata za violinu i klavir, D-dur, op. 26
    Sonata for Violin and Piano, D major, op. 26, 1995.
  2. Ivan Padovec: Popijevke uz pratnju gitare
    Songs with Guitar Accompaniment
    , 2000.
  3. Dora Pejačević: Sonata za klavir u b-molu, op. 36
    Sonata for Piano in B flat minor, op. 36, 2002.
  4. Julije Bajamonti: Arija Frena, mio bene za sopran i orkestar (1775)
    Aria Frena, mio bene for Soprano and Orchestra (1775), 2013.
  5. Ivan Jarnović: 14. koncert za violinu i orkestar u A-duru
    Fourteenth Concerto for Violin and Orchestra in A-major , 2013.
  6. Giuseppe Michele Stratico: Koncert za dvije violine i gudače u D-duru (1)
    Concerto for Two Violins and Strings in D-major (1)
    , 2013.
  7. Giuseppe Michele Stratico: Koncert za dvije violine i gudače u D-duru (2)
    Concerto for Two Violins and Strings in D-major (2)
    , 2013.
  8. Ivan Jarnović: 13. koncert za violinu i orkestar u A-duru
    Thirteenth Concerto for Violin and Orchestra in A-major, 2015.
  9. Julije Bajamonti: Aria di Arbace nell’Artaserse (1776) za sopran i orkestar
    Aria di Arbace nell’Artaserse (1776) for Soprano and Orchestra, 2016.
  10. Ivan Jarnović: 14. koncert za violinu i orkestar u A-duru, klavirski izvadak
    Fourteenth Concerto for Violin and Orchestra in A-major, Piano Reduction, 2016.
  11. Ivan Jarnović: 13. koncert za violinu i orkestar u A-duru, klavirski izvadak
    Thirteenth Concerto for Violin and Orchestra in A-major, Piano Reduction, 2016.

13. koncert za violinu i orkestar u A-duru, klavirski izvadak

Ivan Jarnović / Giovanni Giornovichi

13. koncert za violinu i orkestar u A-duru, klavirski izvadak
Thirteenth Concerto for Violin and Orchestra in A major, Piano Reduction

Gazophylacium musicae croaticae, br. 11
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2016.

Glavna urednica / Editor-in-Chief: Vjera Katalinić
Priređivač klav. izv. / Revised by: Zoran Juranić
Klavirski izvadak

Predgovor/ Preface: Vjera Katalinić

 

Giovanni Giornovichi (Giarnovichi, Jarnovik, Zarnovitty, Žarnovik itd., u danas često korištenoj hrvatskoj inačici kao Ivan Jarnović) bio je jedan od najistaknutijih i omiljenih violinskih virtuoza druge polovice 18. stoljeća. Kršten je u Palermu 29. listopada 1747. iako je, prema inačicama prezimena, vjerojatno hrvatskog porijekla. Koncertirao je u svim najznačajnijim europskim prijestolnicama među kojima su Pariz, London, Dublin, Beč, Berlin, Stockholm, Kopenhagen i Petrograd – gdje je umro 23. studenog 1804. godine.
Ovaj trostavačni koncert br. 13 u A-duru u mnogome je obilježen značajkama Jarnovićevih skladateljskih postupaka, ali ima i nekih posebnosti. Prvi stavak, uobičajene sonatne sheme s četiri različite teme (dvije glavne, a između njih po jedna nova u tutti i solističkoj ekspoziciji) od kojih se dvije glavne ponavljaju u reprizi, trodjelne je mjere, što je suprotno uobičajenim, gotovo herojskim temama parne metrike. Stoga stavak više podsjeća na živahni plesni korak (doduše prebrz za menuet), a možda čak i na kakvu odlučnu narodnu pjesmu poput škotske Thomas the Rhymer. Nakon romance, kojoj bi se lako mogao pretpostaviti vokalni predložak kakve uspavanke, neposredno slijedi rondo attacca. Vjerojatno je najneobičniji u ovom koncertu završetak tog žustrog stavka, čija tema podsjeća na signal poštanskog roga s tri kontrastne epizode. Na kraju, naime, solist ponavlja početni motiv teme u sve tišem registru isprekidan fortissimo akordima pratnje te završava toničkim kvintakordom, ali na kvinti, što nedvojbeno izaziva dojam očekivanja nastavka. Je li taj nastavak bio Jarnovićeva najava nove priredbe, ili je – što su novinski izvještaji dali naslutiti – virtuoz u nastavku dodao neku temu s varijacijama? Takvih Jarnovićevih malih solističkih komada uz pratnju continua sačuvano je mnogo, a upravo dominiraju oni u A-duru. Moguće je, naravno, da je Jarnović na licu mjesta improvizirao na neku drugu popularnu melodiju.
U suvremenom je izdanju ovaj koncert tiskan 2015. godine (partitura i dionice s opširnijim predgovorom), a sada je tome pridodan i klavirski izvadak.

------------------------------------------------------------

Giovanni Giornovichi (Giarnovichi, Jarnovik, Zarnovitty, Žarnovik etc., in the Croatian version frequently used today as Ivan Jarnović) was one of the most prominent and favourite violin virtuosi of the second half of the 18th century. Baptised in Palermo on 29 October 1747, according to the versions of his family name, he was probably of Croatian origins. He gave concerts in all major European capitals, like Paris, London, Dublin, Vienna, Berlin, Stockholm, Copenhagen and St Petersburg – where he eventually died on 23 November 1804.
This concerto no. 13 in A major in three movements again shows the typical characteristics of Giornovichi’s compositional procedures, but also brings some novelties and specialties. The first movement of the usual sonata form – with four different themes (two major themes and between them a new one in the tutti and solo exposition respectively) and only two main themes presented in the recapitulation – is in triple metre, in contrast to all of his other first movements which are in a heroic duple metre. Therefore, the movement evokes a lively dance rhythm (although too fast for a minuet), or even some folk tune like the Scottish song Thomas the Rhymer. After the moderately-paced movement – a Romance, to which could easily be attributed a vocal source of some lullaby – immediately follows (attacca) a vivid Rondo with a theme that recalls the signal of a post horn. Probably the most unusual part of the concerto is its ending: the soloist repeats the initial motive in the increasingly soft dynamics, interrupted by the loud chords of the accompaniment, and finally ends the concerto on the fifth of the tonic chord, which might have led the audience to expect him to continue the piece. Was such an effect actually Giornovichi’s announcement of a new concert performance? Or, did the virtuoso then actually add a theme with variations, a sort of an encore? Such small variations on popular tunes for violin and basso are quite numerous in his output, and those in A major are the most prevalent. However, it is also possible that Giornovichi improvised on the spot, using some other popular tune.
This concerto was issued (as score and parts, together with a wider foreword) in 2015, and is here supplemented by a piano reduction.

(Predgovor/Preface: Vjera Katalinić)

2016.
ISMN 979-0-9005206-8-5
100,00 kn + poštarina