Arhiva kategorije: Djelatnosti

Arhiv, Izdanja, Razno, Zbornici

Nagnuće tišini: Marko Ruždjak, skladatelj

Nagnuće tišini: Marko Ruždjak, skladatelj

Inclination towards Silence: Marko Ruždjak, Composer

Urednici / Editors: Dalibor Davidović – Sanja Kiš Žuvela

Muzikološki zbornici / Musicological proceedings, br./no. 19
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2017.
156 str./p.

Nagnuće tišini: Marko Ruždjak, skladatelj zbornik je radova predstavljenih 25. i 26. listopada 2013. na znanstvenom skupu U čast Marku Ruždjaku (1946. – 2012.) što su ga u Zagrebu organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Osorske glazbene večeri i Hrvatsko društvo skladatelja. Za ovu je prigodu većina priloga dopunjena, a neki su u međuvremenu i objavljeni, što je navedeno uz njihove naslove. Radovi se okupljaju oko triju tematskih težišta. Prvo predstavljaju studije o pojedinačnim skladbama ili skupinama skladbi, pružajući uvid u karakteristične skladateljske postupke Marka Ruždjaka. Prilog Gregora Pompea tako se usredotočuje na skupinu Ruždjakovih djela pisanih za orkestralne sastave, studija Ingrid Pustijanac na ulogu boje u artikulaciji glazbenog oblika u Ruždjaka, rad Davorke Radica na strukturu ritma u trima Ruždjakovim skladbama, dočim je studija Nikše Gliga u potpunosti posvećena ranome Ruždjakovu djelu Trois chansons de geste.
Druga skupina radova obuhvaća priloge koji nastoje odrediti Ruždjakovu umjetničku poetiku u cjelini. Dok prilog Tomislava Olivera polazi od zapažanja o nagnuću Ruždjakove glazbe statičnosti, praznini i jedva čujnim stanjima, pronalazeći tako na djelu »poetiku tišine«, studija Dalibora Davidovića istražuje u Ruždjakovoj glazbi igru skrivenosti i neskrivenosti, prozirnosti i tajnovitosti.
Naposljetku, u trećoj su skupini prilozi koji djelo Marka Ruždjaka istražuju u širem okviru, u dodiru s drugim umjetnostima. Esej Marka Grčića Ruždjakovu umjetnost razmatra s obzirom na povijesnu i kulturološku pozadinu njezina nastanka, uključujući osobna svjedočanstva o susretima i suradnji. Prilog Marcela Bačića usredotočuje se pak na Ruždjakovo »polidimenzionalno mišljenje«, sposobnost da u onome muzičkom prizna i prepozna ono likovno i obratno. Ovoj skupini radova, kao stanovita kopula s onom prvom, bliska je i već spomenuta studija Nikše Gliga, koja istražuje specifičnosti skladateljeva odnosa prema pjesništvu.
Knjiga je opremljena sažecima i ključnim riječima na hrvatskom i engleskom jeziku, kazalom imena i popisom obrađenih skladbi Marka Ruždjaka.

 * * *

The book you are holding in your hands comprises the proceedings of a scientific conference, In Honour of Marko Ruždjak (1946-2012), which was held on 25 and 26 October 2013. The meeting was co-organized by the Croatian Academy of Sciences and Arts, the Musical Evenings in Osor and the Croatian Composers’ Association. Many of the contributions were extended for inclusion in this volume, and some have also been published in the meantime (as mentioned in their respective footnotes).
The proceedings focus on three thematic areas. The first of them deals with particular works or groups of works, elucidating Marko Ruždjak’s specific compositional procedures. Gregor Pompe’s contribution concentrates upon a group of the composer’s orchestral pieces; Ingrid Pustijanac discusses the role of sound colour for the formal articulation of his works; Davorka Radica writes about the rhythmic structure of three Ruždjak’s pieces; and Nikša Gligo devotes his study to an early Ruždjak’s cycle, Trois chansons de geste.
The second thematic area includes contributions devoted to Ruždjak’s poetics. Tomislav Oliver discusses the inclination of Ruždjak’s music towards static, empty and barely audible states, the result of a certain “poetics of silence”, and Dalibor Davidović explores interplays of covertness and overtness, transparency and secrecy in Ruždjak’s musical output.
Finally, the third thematic area comprises contributions that investigate the position of Marko Ruždjak’s work within a wider framework, in contact with other art forms. Marko Grčić’s essay observes Ruždjak’s art against its historical and cultural background, including his personal testimonies of their encounters and collaboration. Marcel Bačić concentrates on Ruždjak’s “polydimensional thinking”, his exploration of visual-spatial phenomena in musical media, and his ability to recognise musical phenomena in visual media. This pair of texts is in turn linked to the first thematic area, with Gligo’s investigation of the composer’s specific relationship with poetry.
All contributions are followed by summaries (some of them signed by the editors), as well as lists of keywords in Croatian and English.

2017.
ISBN 978-953-6090-58-7
120,00 kn + poštarina

Djelatnosti, Predavanja

Richard Taruskin – inauguralno predavanje

Hrvatsko muzikološko društvo
&
Odsjek za muzikologiju
Muzičke akademije u Zagreb

INAUGURALNO PREDAVANJE

povodom otvorenja doktorskog studija muzikologije

 

Prof. Dr. Richard Taruskin
Berkeley, SAD

Dr. Richard Taruskin američki je muzikolog, rođen 2. travnja 1945. u New Yorku. Studirao je i doktorirao 1975. na Sveučilištu Columbia u New Yorku. Od 1975. do 1986. bio je profesor na istom sveučilištu, a od 1986. do 2014. bio je profesor na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju, gdje je i postao Profesor emeritus 2015. godine. Dobitnik je najprestižnijih muzikoloških nagrada u SAD-u i inozemstvu: Alfred Einstein Award (1980), The Dent Medal (1987), ASCAP Deems Taylor Award (1993, 2005), Royal Philharmonic Society Music Award (1996), Otto Kinkeldey Award (1997, 2006), Kyoto Prize (2017). Član je Američke akademije umjetnosti i znanosti i Mađarske akademije znanosti. Među njegova najistaknutija djela spadaju: Opera and Drama in Russia as Preached and Practiced in the 1860s, UMI Research Press, 1981; Musorgsky: Eight Essays and an Epilogue, Princeton University Press, 1993; Text and Act: Essays on Music and Performance, Oxford University Press, 1995; Stravinsky and the Russian Traditions: A Biography of the Works through Mavra, University of California Press, 1996; Defining Russia Musically: Historical and Hermeneutical Essays, Princeton University Press, 1997; The Oxford History of Western Music, Oxford University Press, 2005; The Danger of Music and Other Anti-Utopian Essays, University of California Press, 2008; On Russian Music, University of California Press, 2008; Russian Music at Home and Abroad: New Essays, University of California Press, 2016.

 

ponedjeljak, 30. listopada 2017. u 18:30, Muzička akademija, Dvorana Stančić (IV. kat)

Liszt and Bad Taste
Liszt i loš ukus

 

Ovaj moj naslov može izgledati provokativan, ali sumnjam da će itko proturječiti tome da, prvo, među svim velikim skladateljima Liszt je onaj kojega se najčešće optuživalo za loš ukus; i drugo, da te optužbe na neki način nisu nikada ugrozile njegov status među velikima. I doista, kao što je Charles Rosen jednom sugerirao, te su optužbe u nekom smislu i do određenoga stupnja zapravo utvrdile Lisztov posebni položaj u Panteonu. Rosen je to postavio u obliku razvikanoga paradoksa, rekavši za Liszta da su njegova “rana djela vulgarna i velika, a kasna djela zadivljujuća i minorna”.

Pojam ukusa kao apsolutni standard ustraje od 18. stoljeća unatoč usponu pomirljivijih definicija. Njegovu postojanost može se pripisati uvjerenju među političkim konzervativcima da je (citat Wye J. Allanbrooka) “suglasnost kultiviranih ljudi o tome što je dobro i lijepo predstavljala moć političke kohezije u zajednici”. I kako je Schiller naglasio u svojem Estetičkom odgoju čovjeka (1794), “Tamo gdje vlada ukus ne toleriraju se nikakve privilegije niti autokracija”. Ukus nudi alternativu prinudnoj hijerarhiji jer je autonoman, univerzalan i tamo gdje ima prevlast vladaju suosjećanje i nezainteresirano bratstvo. Ali, mora ga se njegovati ili bolje rečeno utuviti. Više od jednog stoljeća nakon Schillera T.S. Eliot je ponovio njegove nazore kada je definirao “funkciju kritike” kao “općenito govoreći … tumačenje djelâ umjetnosti i ispravljanje ukusa”. To je bila formulacija čovjeka koji će se sažeto izjasniti kao “klasicist u književnosti, rojalist u politici i anglo-katolik u vjeri”.

Svjedočimo, zapravo, rođenju, ili barem krštenju estetičkog snobizma, koji je uvijek i samo prikriveni društveni snobizam. Može biti da je to neizravan užitak, ali snobizam je moćni užitak; a Burkeovo objašnjenje snobizma kao jedine kompenzacije koju dobivamo zbog gubitka neposrednosti i naivnog užitka što nam ih je namirio naš kritički sud, najbolji je prikaz vrijednosti snobizma što sam ga ikada susreo. On također donosi prikaz i kritiku aspirirajućeg “dobrog ukusa”, koji se javlja s estetičkim snobizmom, najgrađanskijim od svih snobizama, pa ga se s njime može i izjednačiti.

U kasnom 19. stoljeću glavnu prijetnju glazbenim idealistima nisu više predstavljali virtuozi već skladatelji koji su glazbene vrijednosti podredili miješanom mediju: skladatelji opera koji su sasvim sigurno uvijek vladali najvećim i najmanje kritičkim publikama, ali isto tako – što je još gore – oni koji su nastojali pretvoriti svoju instrumentalnu glazbu u opere bez riječi, kao što je to učinio Liszt u svojim simfonijskim pjesmama i programatskim simfonijama. Bila ona utjelovljena u pokvarenosti teksta ili u izopačenosti medija, ono čega su se tankoćutni ponajviše bojali bila je izopačenost ukusa i običaja, koja je čuvarima dobroga ukusa izgledala kao pokvarenost puti.

 

 

 

 

 

Skupovi, Skupovi

Prvi svjetski rat (1914.-1918.) i glazba

1 komentar

Imamo čast pozvati Vas na

13. međunarodni znanstveni skup

Prvi svjetski rat (1914.-1918.) i glazba

Skladateljske strategije, izvedbene prakse i društveni utjecaji

24.-27. listopada 2017.
Hrvatski institut za povijest, Zlatna dvorana, Opatička 10, Zagreb

Hrvatsko muzikološko društvo
Hrvatski institut za povijest
Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU

------------------------------------------------------------

13th International Musicological Conference

The Great War (1914-1918) and Music

Compositional Strategies, Performing Practices, and Social Impacts

24-27 October 2017
Croatian Institut for History, Golden Hall, Opatička 10, Zagreb

Croatian Musicological Society
Croatian Institute for History
Department for History of Croatian Music of the Croatian Academy of Sciences and Arts

 

U utorak 24. listopada 2017. započinje 13. međunarodni znanstveni skup Prvi svjetski rat (1914.-1918.) i glazba. Skladateljske strategije, izvedbene prakse i društveni utjecaji  / The Great War (1914-1918) and Music. Compositional Strategies, Performing Practices, and Social Impacts.
Skup organiziraju Hrvatsko muzikološko društvo, Hrvatski institut za povijest i Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU, a održavat će se u Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest (Opatička 10) u Zagrebu. U programu koji će trajati do petka 27. listopada 2017. uključena su tri plenarna izlaganja – Richarda Taruskina (SAD), Koraljke Kos (Hrvatska), Harryja Whitea (Irska) – te prezentacije 45 izlagača iz Hrvatske, Bugarske, Poljske, Irske, Slovenije, SAD, Kanade, Makedonije, Mađarske, Srbije, Češke, Italije, Bosne i Hercegovine, Austrije i Velike Britanije. Teme izlaganja okupljene su u 7 sjednica: opće teme, skladbe i traktati, skladatelji i izvođači, glazba i društvo (glazba i politika), glazba i društvo (gradovi i institucije), glazba i društvo (glazba i mediji), glazba i društvo (popularna glazba).

 acrord32Program skupa

IRASM

IRASM – Peer Review Precedure

The International Review of the Aesthetics and Sociology of Music is published twice yearly, in June and December. All articles are reviewed (see details below).

Information for Contributors. Manuscripts of articles in English, French or German (with a half-page abstract, one-page summary, and keywords) should be submitted in electronic form. The electronic format should be PC, in MS Word, and submitted via e-mail attachment. Tables, illustrations and music examples should be supplied electronically on separate pages in Acrobat PDF format (at 100% size) at 300 dpi for grayscale images and 1200 dpi for colour illustrations. Legends should be supplied separately within the text. Authors are responsible for obtaining permission to publish each of their illustrations and/or music examples. Credits and acknowledgements should be included in the legends.

All articles submitted for publication in the International Review of the Aesthetics and Sociology of Music are blind peer-reviewed. Two positive reviews are needed for an article to be published. The process is anonymous: reviewer(s) receive(s) an article where his/her author’s name is not mentioned, and the author gets the review(s) without mentioning the reviewer(s) name(s). All corrections and changes in the text of an article are made by the editor and the author is informed about them.

Bibliographical Coverage. The International Review of the Aesthetics and Sociology of Music is covered in: Current Contents, Arts & Humanities Citation Index, Scopus, Academic Search Complete, RILM, Hrčak, The Music Index Online, Elsevier Science Bibliographic Databases, EBSCO, and JSTOR.

Copyright. All rights reserved. No part of this journal may be resold (or otherwise disposed of by way of trade in any form), reproduced, stored in a retrieval system or transmitted by any means – electronic, mechanical, photocopying, recording or otherwise – without the prior written permission of the main Publisher.

Subscription Information. Annual subscription rates of US$ 120 or Euro 110 (also for all available back issues) should be remitted directly to the bank account: Hrvatska poštanska banka, IBAN: HR9523900011100017737, SWIFT/BIC: HPBZHR2X (For: Croatian Musicological Society).

Correspondence. All matters concerning contributions (articles, reviews, etc.), subscriptions and advertising in paper form should be addressed to the main Publisher:

Croatian Musicological Society
Opatička 18
HR-10000 Zagreb
Croatia

or electronically to:

stanislavtuxar@gmail.com (concerning contributors)

hmd@hmd-music.hr (concerning subscriptions and advertising)

 

IRASM – PeerReviewForm

 

IRASM

IRASM – MembersEditorial Board

International Review of the Aesthetics and Sociology of Music

Zagreb, Croatia

Publishers: Croatian Musicological Society – Croatian Academy of Sciences and Arts – Academy of Music of the Zagreb University

Editor-in-Chief: Dr. Stanislav Tuksar, University of Zagreb, Croatian Academy of

Sciences and Arts, Croatia

 

Members of the academic Editorial Bord and their affiliation

 

Alessandro Arbo, Strasbourg;
Barbara Barry, London/Jerusalem;
Philip Bohlman, Chicago;
Bojan Bujić, Oxford;
James A. Deaville, Hamilton (Ontario);
Enrico Fubini, Torino;
Edward Green, New York City;
Andreas Haug, Würzburg;
Hanns Werner Heister, Hamburg;
Koraljka Kos, Zagreb;
George H. Lewis, Stockton;
Andrej Rijavec, Ljubljana;
Antonio Seravezza, Bologna;
Ivan Supičić, Zagreb;
Philipp Ther, Vienna;
Stanislav Tuksar, Zagreb;
Martina Viljoen, Bloemfontein;
Harry White, Dublin;
Alexander Wilfing, Vienna.

Djelatnosti, Nagrada Dragan Plamenac, Nagrada za životno djelo

“Nagrada Dragan Plamenac” 2016. za životno djelo

„Nagrada Dragan Plamenac“ za životno djelo za 2016. dodijeljena je prof. dr. sc. Evi Sedak

Obrazloženje

Eva Sedak rođena je 17. srpnja 1938. godine u Zagrebu, u obitelji Auer. Maturirala je na VII. ženskoj gimnaziji. Glazbeno je školovanje započela u glazbenoj školi “Pavao Markovac”, a studij klavira nastavila privatno kod prof. Ladislava Šabana. Godine 1963. diplomirala na Odjelu za historiju muzike Muzičke akademije u Zagrebu. Glazbenom kritikom počela se baviti još 1961., a s užim muzikološkim radom nastavila je 1982. magisterijem i 1986. doktoratom iz muzikologije. Uoči Domovinskog rata, 1990. godine preuzima funkciju glavne i odgovorne urednice Glazbenog programa Hrvatskog radija, a 1991. i Glazbene proizvodnje. Od 1981. predavala je na Odjelu za muzikologiju i glazbenu publicistiku Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu kolegije iz novije hrvatske glazbene baštine te teorije i povijesti glazbene kritike, isprva honorarno a potom od 1993. do umirovljenja 2008. kao izvanredni i redoviti profesor. Predavala je i na Pedagoškom fakultetu u Puli Sveučilišta u Rijeci. Bila je mentorica pri izradi 26 diplomskih radnji, jednog magisterija i tri doktorata. Od 1980. do 2004. bila je voditeljica nekoliko projekata istraživanja hrvatske glazbe 20. stoljeća. Od 1989. bila je članica Ravnateljstva Hrvatskoga glazbenog zavoda, od 1993. njegova tajnica, te od 2002. do 2014. potpredsjednica.
Autorica je monografije u dva sveska Josip Štolcer Slavenski – skladatelj prijelaza (1984.) i priredila je monografiju o Lovri Matačiću (1996.). U zemlji i inozemstvu objavila i četrdesetak znanstvenih radova, te pedesetak stručnih tekstova. Uredila je četiri znanstvena zbornika i prevela više od stotinu znanstvenih i stručnih radova iz područja muzikologije.
Sudjelovala je u organizaciji četiriju međunarodnih i deset nacionalnih muzikoloških znanstvenih skupova, a aktivno je referatima sudjelovala na pedesetak simpozija u zemlji i inozemstvu.
Bila je suradnica međunarodnih i nacionalnih glazbenih enciklopedija i leksikona. Dvaput je (1984., 2011.) bila dobitnica “Nagrade Josip Andreis” Hrvatskog društva skladatelja. Od 2008. godine bila je član-suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Težište profesionalnih interesa Eve Sedak od samih je početaka bilo fokusirano na hrvatsku glazbu 20. stoljeća u kontekstu europske i svjetske suvremene glazbe putem radijskih i televizijskih emisija, rekonstrukcija, izvedaba i studijskih produkcija, kao nastavka njezinih muzikoloških istraživanja. Pritom se osobito ističe istraživačko-izdavački projekt Sabrana djela Blagoja Berse u okvirima kojega je priredila Dnevnik i Uspomene te dva sveska Korespondencije.
Evidentirala je i zajedno sa suradnicima obradila rukopisne fondove i autorske ostavštine više od četrdeset hrvatskih skladatelja i izvodilaca. Posljednjih dvadesetak godina na rezultatima ovakvih pojedinačnih istraživanja Eva Sedak temeljila je i neke studije sintetičkog karaktera u kojima se bavila historiografskom, periodizacijskom i estetičkom problematikom karakterističnom za europsku glazbu prve polovine 20. stoljeća i glazbene kulture s njezinih rubova.
Na temelju svega što je rečeno Povjerenstvo je predložilo Upravnom odboru da Hrvatsko muzikološko društvo prof. dr. sc. Evi Sedak dodijeli „Nagradu Dragan Plamenac“ za životno djelo u 2016. godinu. Ovaj je prijedlog usvojen i ovime se Skupština obavještava o toj odluci.

Nagrada Plamenac za životno djelo - Marija Sedak za Evu Sedak

Djelatnosti, Godišnja nagrada, Nagrada Dragan Plamenac

Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2016. godinu

Godišnja „Nagrada Dragan Plamenac“ za 2016. dodijeljena je akademiku Stanislavu Tuksaru

 

Nagrada Plamenac godišnja Tuksaru

Dodijeljena je nagrada Plamenac za 2016. god. Dobitnik je akademik Stanislav Tuksar za urednički rad na zborniku radova “Ivan Zajc (1832-1914): Glazbene migracije i kulturni transferi u srednjoj Europi i šire u ‘dugom’ 19. stoljeću”, Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb 2016.

 

Obrazloženje

Akademik i redoviti profesor u miru i profesor Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Magisterij muzikologije postigao je na Muzičkoj akademiji 1978. godine, a doktorat je obranio na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. Iza njega bogata je istraživačka, znanstvenička i nastavnička karijera. Uz redovita sudjelovanja na domaćim i međunarodnim istraživačkim projektima, Tuksar se vrlo intenzivno bavio uredničkim poslovima na više časopisa i knjižnih serija u zemlji i inozemstvu. Sudjelovao je na brojnim inozemnim i tuzemnim znanstvenim skupovima, a kao nastavnik predavao je muzikološke predmete poput estetike glazbe i raznih povijesti glazbe na Odsjeku za muzikologiju zagrebačke Muzičke akademije. Također je u izvođenju nastave sudjelovao na Sveučilištu u Osijeku, na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, te je održao pozvana predavanja na 23 inozemna visoka učilišta. Od osnivanja Hrvatskog muzikološkog društva, kojega je i sam bio suosnivač 1992. godine, predano radi u izdavačkoj djelatnosti Društva koje se u svojih 25 godina djelovanja može podičiti muzikološkim izdanjima visoke kvalitete.
Zbornik radova što ga je uredio Stanislav Tuksar nosi naslov: Ivan Zajc (1832-1914): Glazbene migracije i kulturni transferi u srednjoj Europi i šire u ‘dugom’ 19. stoljeću / Ivan Zajc (1832-1914): Musical Migrations and Cultural Transfers in the ‘Long’ 19th Century in Central Europe and Beyond, a objavljen je kao 17. svezak u seriji „Muzikološki zbornici“ HMD-a. Zbornik sadrži 28 priloga s međunarodnog muzikološkog skupa istoga naslova, održanog 2014. godine. Fokus nije samo na životu i djelu Ivana Zajca, već i na fenomenu glazbenih migracija i kulturnih transfera čime je glavni protagonist ovoga zbornika osvijetljen iz dosad često zanemarivanog kuta, prekoračivši na taj način iz nacionalnih okvira u širi srednjoeuropski pa i daljnji prostor. Sadržaj zbornika promišljeno je artikuliran u pet većih tematskih cjelina s naslovima: Zajčeve opere, Zajčev opus i šire, Glazbene migracije i kulturni transferi, Recepcija Zajčevih djela izvan Hrvatske te Oko Zajca. Autori studija na hrvatskome i engleskome jeziku mahom su sve ugledni i etablirani muzikolozi, sveučilišni profesori i skladatelji, od kojih čak dvanaest dolazi iz inozemstva čiji važni prinosi često donose nova otkrića, uvide i interpretacije. Svaki tekst opremljen je sažetkom na engleskom ili hrvatskom jeziku, uz niz atraktivnih slikovnih priloge u boji (portreti, etikete ploča i dr.).
Urednički posao akademika Tuksara rezultirao je impozantnim sveskom (kako opsegom od čak 575 stranica, tako i sadržajem) vrijednih muzikoloških „čitanja“ života i djela Ivana Zajca što će zasigurno postati nezaobilaznom literaturom u budućem bavljenju tom važnom ličnošću hrvatske glazbe. Riječ je o iznimnom znanstveno-stručnom doprinosu, u okvirima prije svega hrvatske muzikologije, a s obzirom na teme i autore priloga i u okvirima širim od nacionalnog.
Svime što je rečeno Povjerenstvo smatra da ova knjiga predstavlja vrijedan znanstveni prilog hrvatskoj muzikologiji i stoga predlaže da Hrvatsko muzikološko društvo akademiku Stanislavu Tuksaru dodijeli godišnju „Nagradu Dragan Plamenac“ za 2016. godinu.

 

Djelatnosti, Predavanja

Rüdiger Thomsen-Fürst – gostujuća predavanja

Odsjek za muzikologiju
Muzičke akademije u Zagrebu
&
Hrvatsko muzikološko društvo

GOSTUJUĆA PREDAVANJA

 

dr. sc. Rüdiger Thomsen-Fürst
Istraživački centar Dvorska glazba u jugozapadnoj Njemačkoj, Akademija znanosti u Heidelbergu (Njemačka)

 

Dr. Rüdiger Thomsen-Fürst studirao je historijsku i sistematsku muzikologiju te znanost o novijoj njemačkoj književnosti na Sveučilištu u Hamburgu. Doktorirao je 1994. g. disertacijom naslova Glazbena povijest grada Rastatta u 18. stoljeću. Od 1996. g. radi kao znanstveni suradnik na projektima Akademije znanosti u Heidelbergu Povijest Dvorske kapele u Mannheimu (1996-2006) i Povijest dvorske glazbe u jugozapadnoj Njemačkoj u 18. stoljeću (od 2006.). Bavi se historijskim istraživanjima i uređivanjem notnih izdanja.

 

 

 

četvrtak, 4. svibnja 2017. 18:00, Muzička akademija, zbornica (I. kat)

The Music Was Excellent. Dvorska glazba u jugozapadnoj Njemačkoj: opći pregled sa studijama slučaja

Počevši od srednjega vijeka pa sve do početka 20. stoljeća, u Njemačkoj su uz crkve kneževski dvorovi povremeno bili najvažniji nositelji glazbenoga života. Unatoč toj opće poznatoj činjenici glazbena se historiografija u prošlosti utjecajem kneževskih pokrovitelja ili društveno- kulturnoga okružja u kojem su nastala glazbena djela bavila tek selektivno i u prvoj liniji iz lokalpatriotskog gledišta. Jugozapad se Njemačke osobito nameće za istraživanja te vrste jer je tamo na ograničenom teritoriju u bliskom susjedstvu zajednički egzistiralo, međusobno konkuriralo i surađivalo više plemićkih i dvorskih kapela različite veličine i opremljenosti, primjerice raskošno financirane dvorske kapele međunarodnog značaja kao što su one u Stuttgartu i Mannheimu, srednje kapele u Karlsruheu i Rastattu te male poput one u Kirchheimbolandenu. Cilj znanstvenoga projekta Povijest dvorske glazbe u jugozapadnoj Njemačkoj u 18. stoljeću Akademije znanosti u Heidelbergu, pokrenutog 2006. kao nastavak projekta Povijest Dvorske kapele u Mannheimu, čini prije svega sveobuhvatno sakupljanje i obrada arhivskih i glazbenih izvora za društvenu povijest i povijest institucija dvorskih kapela jugozapadne Njemačke. U predavanju će se istražiti glazbeno-povijesni krajolik te ga se prikazati pomoću primjera koji uza sve strukturne sličnosti ocrtavaju različite putove prema dvorskoj glazbi visoke izvrsnosti.

 

petak, 5. svibnja 2017.  10:00, zbornica (I. kat)

Oživjeti dvorsku glazbu zvukom. Notna izdanja Istraživačkog centra Dvorska glazba u jugozapadnoj Njemačkoj

Projekt Akademije znanosti u Heidelbergu Povijest dvorske glazbe u jugozapadnoj Njemačkoj u 18. stoljeću nije klasični izdavački projekt, no u njegove zadatke spada i izrada notnih izdanja odabranih djela skladatelja toga kulturnoga kruga. U svojem izlaganju Rüdiger Thomsen-Fürst dat će pregled nad tim aspektom rada na projektu, uzimajući pritom u obzir i prethodni projekt istraživačkoga centra Dvorska glazba u jugozapadnoj Njemačkoj, Povijest Dvorske kapele u Mannheimu. Na brojnim primjerima razmatrat će se temeljni problemi pri izdavanju glazbenih djela 18. stoljeća. Pored toga predstavit će se pokušaji Istraživačkoga centra da u svojim notnim izdanjima istodobno ispuni kriterije znanstvenosti te udovolji zahtjevima suvremene izvedbene prakse.

 

 

Djelatnosti, Godišnji susreti

2017. god. 18. godišnji susret

1 komentar

Svim članovima HMD-a!

Ovime Vas pozivamo na

18. godišnji susret
Hrvatskog muzikološkog društva

12. i 13. svibnja 2017,
Hrvatsko društvo skladatelja, Berislavićeva 9, Zagreb

PETAK, 12.5.2017: 17.00-19.30

17.00-17.10 Mira Hadžihusejnović-Valašek: Pjesme u molitvenicima zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca
17.15-17.25 Andrea Višak: Djelovanje Božidara Mohačeka
17.30-17.40 Zdenka Weber: Glazba kao sastavnica Kulturne diplomacije i predstavljanja Hrvatske u okviru diplomatske djelatnosti
17.45-17.55 Branka Ban: Kulturno-povijesna (re)valorizacija knjižne građe (digitalizacija  arhivske glazbene baštine vukovarskog franjevačkog samostana)
18.00-18.10 Vilena Vrbanić: Glazbeni instrumenti iz fundusa Dvora Veliki Tabor

18.15-18.30 stanka

18.30-18.40 Sara Ries: Iz korespondencije Franje Ksavera Kuhača: zagrebački krug kontakata (1864-1869)
18.45-18.55 Željka Tonković: Suvremeni elektronički mediji u glazbi
19.00-19.10 Vedrana Milin Ćurin: Novi program cjeloživotnog učenja naziva KLAPSKO PJEVANJE na Sveučilištu u Splitu
19.15-19.25 Lada Duraković: Iz povijesti Hrvatskoga radija: glazbeno-obrazovne emisije Školskog radija (1953-1963)

SUBOTA, 13.5.2017: 9:00-10.40

9.00-9.40 Projekt Glazbene arhivistike: Arhiv Oratorijskog zbora crkve sv. Marka; voditelj: ass. Hrvoje Beban

9.40-10.50 Predstavljanje novih muzikoloških projekata HRZZ (2017-2021)
9.40-10.00 Hana Breko Kustura: Hrvatski glazbeni i liturgijski kodeksi srednjega vijeka: Interdisciplinarna obrada (CROMUSCODEX70; IP-2016-06-6619)
10.00-10.20 Vjera Katalinić: Umrežavanje glazbom: promjene paradigmi u „dugom 19. stoljeću“ – od Luke Sorkočevića do Franje Ks. Kuhača (NETMUS19; IP-2016-06-4476)
10.20-10.40 Ivana Tomić Ferić: Glazbeni izvori Dalmacije u kontekstu srednjoeuropske i mediteranske glazbene kulture od 18. do 20. stoljeća (GIDAL; IP-2016-06-2061)
10.40-10.50 Diskusija

Molimo referente da se drže predviđenog vremena izlaganja

Galerija slika

------------------------------------------------------------
Godišnja skupština počinje u 11.00.