




































Objavljen je zbornik odabranih radova predstavljenih na međunarodnom muzikološkom i interdisciplinarnom skupu „Glazba, umjetnosti i politika: revolucije i restauracije u Europi i Hrvatskoj 1815.-1860.“, organiziranom i održanom u povodu 200. obljetnice rođenja skladatelja Vatroslava Lisinskog (1819. – 1854.) i 160. obljetnice smrti bana, političara i vojskovođe Josipa Jelačića (1801. – 1859.) u HAZU 2019. godine. Temeljne ideje vodilje bile su dovođenje u šire veze glazbe, likovnih umjetnosti, književnosti i kazališta, tj. kontekstualizacija kulture općenito u društvenim i političkim pojavama unutar kojih su pojedina umjetnička djela i pokreti nastali, te kontekstualizacija pojedinih regionalnih i nacionalnih pojava u širim nadnacionalnim okvirima u doba revolucija i društveno-kulturnih previranja.
***
This book is a collection of selected papers presented at the international musicological and interdisciplinary conference „Music, Arts and Politics: Revolutions and Restorations in Europe and Croatia, 1815-1860“, held on the occasion of the 200th anniversary of the birth of composer Vatroslav Lisinski (1819-1854) and the 160th anniversary of the death of Ban, politician and military leader Josip Jelačić (1801-1859). The basic guiding idea was to bring into a closer relationship music, fine arts, literature and theatre, i.e. the contextualization of culture in general in social and political phenomena within which infividual works of art and movements arose, and the contextualization of individual regional and national phenomena in a broader supranational context in the time of revolutions and social-cultural changes.
Inspect the first part of the book
2021.
ISBN 978-953-6090-70-9 (HMD)
ISBN 978-953-347-439-7 (HAZU)
300,00 kn + poštarina
Izvori i dokumenti o glazbi / Sources and documents on music, br./no. 3
Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU – HMD / Croatian Academy of Sciences and Arts, Department for History of Croatian Music, 2021.
550 str.
Mnogi su se istraživači povijesti Dubrovačke Republike osvrnuli na diplomatsku aktivnost plemića Luke Sorkočevića/Luce Sorga (1734-1789), danas poznatijeg kao skladatelja pretklasičkih simfonija, a posebno mjesto zauzima njegov Dnevnik koji je vodio za vrijeme boravka u Beču u drugoj polovici 1781. te na putu natrag prema rodnome gradu početkom 1782. godine. Također, poseban interes muzikologa pobudili su podaci o njegovoj percepciji glazbenih zbivanja u austrijskoj prijestolnici, a napose susreti s istaknutim skladateljima i glazbenicima. Međutim, sva dosadašnja parcijalna istraživanja temeljila su se na informativnom iščitavanju njegovih zapisa, u obliku ne baš urednog rukopisa s mnogo skraćenica i raznih nedosljednosti. Takvi nesustavni i krnji (uglavnom) amaterski prijevodi rezultirali su nizom netočnosti i nepreciznosti, a iznimno vrijedan i zanimljiv izvorni zapis ostao je u drugom planu.
U okviru projekta Hrvatske zaklade za znanost, nazvanog Umrežavanje glazbom: promjene paradigmi u „dugom 19. stoljeću“ – od Luke Sorkočevića do Franje Ksaver Kuhača bila nam je namjera ispraviti taj nedostatak i omogućiti da zainteresirani čitatelji dobiju potpuni uvid u doživljaje vezane uz Lukinu diplomatsku misiju i široki spektar zbivanja kojima je tijekom svog boravka u Beču i ostalim gradovima prisustvovao. Transliteracija, prijevod i komentari: Katja Radoš-Perković.
***
Many a scholar of the history of the Dubrovnik Republic has taken an interest in the diplomatic activity of the nobleman Luca Sorgo/Luka Sorkočević (1734-1789), better known today as a composer of pre-classical symphonies. The focus of their interest was mainly the Journal written during his stay in Vienna in the second half of 1781 and throughout his journey back to his hometown at the beginning of 1782. Musicologists have particularly investigated his perception of musical life in the Austrian capital as well as his interactions with renowned composers and musicians. Nevertheless, all these particular studies have been based on a fragmentary deciphering of his notes in a manuscript filled with abbreviations and sometimes misinformation (which will be described in the introduction to this edition) and resulted in mostly amateur, imprecise and often incorrect pieces of translations, leaving the whole of the very valuable and interesting document disregarded.
Within the scientific project Networking through music: changes of paradigms in the ‘long 19th century’ – From Luka Sorkočević to Franjo Ks. Kuhač financed by the Croatian Science Foundation, it is our intention to change this perspective. The main goal is to offer to the interested audience a complete insight into Luka’s diplomatic mission and a wide specter of events to which he participated in Vienna and in the cities he visited along the way. Transcription, translation and comments by Katja Radoš-Perković.
Introspect the first part of the book
2021.
ISBN 978-953-6090-68-6 (HMD)
ISBN 978-953-347-422-9 (HAZU)
180,00 kn + poštarina
A DUGA JOŠ JAČE ZASJA U MENI
Koncert učenika i nastavnika Glazbene škole Slavonski Brod
Potaknuti uspjehom koncerta U tišini bez kraja, Glazbena škola Slavonski Brod odlučila je u školskoj godini 2021./2022., na trećim po redu Tadijinim jesenima, nastaviti projekt započet prošle godine.
Sudjelovanjem u ovoj književno-kulturnoj manifestaciji u organizaciji Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda, ideja je bila spojiti pjesništvo Dragutina Tadijanovića i glazbu hrvatskih suvremenih skladatelja koji su u Tadijanoviću našli nadahnuće, s posebnim naglaskom na poticanje nastanka novih djela koja će glazbom ispričati Tadijine priče. Ovogodišnji koncertni program donosi sedam popijevaka riječke skladateljice Linde Uran, od kojih su šest praizvedene na koncertu U tišini bez kraja, i popijevku Grlice koju je skladao Mislav Dokuzović, prošlogodišnji maturant Glazbene škole Slavonski Brod.
Pozivu Glazbene škole Slavonski Brod na ostvarenje novoga glazbenog djela na Tadijanovićeve stihove odazvao se skladatelj, dirigent, pedagog i vrsni glazbeni znalac Siniša Leopold, koji je u note pretočio svoj doživljaj Tadijanovićeve pjesme: za sopran i kvartet tambura uglazbio je Dugu (prema pjesnikovim Stihovima o dugi).
Odabranim Tadijanovićevim pjesmama pružili smo širi kontekst, stoga je u program uključen Zbor Glazbene škole Slavonski Brod s izvedbom djela nastalog prema stihovima Dobriše Cesarića. Riječ je o skladbi Slap Ivana Josipa Skendera.
Stihom kojim završava Tadijina pjesma – a duga još jače zasja u meni – naslovili smo čitav koncert koji će javnosti biti dostupan u petak, 12. studenoga 2021. godine, od 19 sati na službenom YouTube kanalu Glazbene škole Slavonski Brod.
Ovim putem zahvaljujemo Hrvatskom društvu skladatelja i Hrvatskom muzikološkom društvu na podršci koju su pružili ideji i projektu Glazbene škole Slavonski Brod.
(Ohrid, 15. 10. 1939. – Dubrovnik 3. 8. 2021.)
Nakon kratke bolesti, u 82. godini života, iznenada nas je napustila dugogodišnja članica Hrvatskog muzikološkog društva, muzikologinja Zdenka Kapko-Foretić.
Diplomirala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu na Odsjeku za povijest glazbe, a studij muzikologije, povijesti umjetnosti i fonetike nastavila je na Sveučilištu u Kölnu, gdje je 1973. na Filozofskom fakultetu stekla doktorat znanosti. Sudjelovala je priopćenjima na mnogim znanstvenim skupovima, objavljivala je radove u časopisima, pa tako i u onima Hrvatskog muzikološkog društva (Arti musices)kao i u zbornicima radova. Neumorno je pratila sve godišnje skupštine i skupove Društva. Muzikolozi će ju posebno pamtiti po iscrpnom radu na temi o Dragutinu Turanyiju (čiju monografiju je objavila u Njemačkoj), a kome je posvećen i jedan od dva rada koje je predala u tisak, a bit će objavljeni u 2022. godini.
Posljednji ispraćaj Zdenke Kapko-Foretić bit će u utorak, 10. kolovoza u 11.40 sati na Mirogoju
Zdenka Kapko-Foretić izlaže na skupu „Prvi svjetski rat i glazba“
26. 10. 2017.
Dodijeljena je nagrada Plamenac u 2021. god. Dobitnica je Sanja Majer-Bobetko za knjigu “Hrvatska glazbena historiografija od početka 20. stoljeća do 1945. godine”, HMD, Zagreb 2019.
Najnovija knjiga dr. sc. Sanje Majer-Bobetko kruna je i posljednje ishodište znanstvenog projekta Hrvatske zaklade za znanost (Hrvatska glazbena historiografija do 1945. godine) što ga je autorica organizirala i vodila od 1996. do 2014. godine i svojevrsni je nastavak knjige koja je objavljena 2009. kao zajedničko autorsko djelo Zdravka Blažekovića, Gorane Doliner i Sanje Majer-Bobetko, a obradila je hrvatsku glazbenu historiografiju 19. stoljeća. Ova knjiga obasiže 182 stranice osnovnoga teksta i šezdesetak stranica raznih popisa izvora (uz uobičajenu znanstvenu opremu), gustoga je tkiva s upravo golemim brojem podataka. Njezina je građa artikulirana metodološki uzorno, a podijeljena je nakon kraćih uvodnih napomena kriterijem vrste napisa u pet glavnih poglavlja: Glazbeno-historiografske sinteze, Glazbeno-historiografske monografije, Glazbena historiografija u periodici, Glazbena historiografija u zbornicima i leksikografskim izdanjima te u rukopisima. Autorica je pedantnom i iznimno strpljivom akribijom uspjela identificirati čak oko 2500 tekstova, objavljenih na području glazbene historiografije u nepunih pola stoljeća, što je višestruko više nego u cijelom razdoblju do 1900. godine. Posao je to koji je obavljan tijekom gotovo četvrt stoljeća (od sredine 1990-ih), a za koji je autorica najkvalificiraniji stručnjak u Hrvatskoj i šire. No ne iscrpljuje se znanstveni i kulturološki respekt spram ovdje uloženog posla samo u pukoj količini otkrivenog i sistematiziranog materijala, već u njegovoj kvalitativnoj procjeni, u kojoj S. Majer-Bobetko iskazuje visok stupanj znanstveničke trezvenosti i krajnje objektivnosti. Općenito ocjenjujući, knjiga “Hrvatska glazbena historiografija od početka 20. stoljeća do 1945. godine” Sanje Majer-Bobetko svojim nesumnjivim kvalitetama u obliku istraživačke akribije, metodološke dosljednosti, neočekivanim proširenjem novopronađenih izvora i ispravljanjem niza dosadašnjih netočnosti u povijesti hrvatske glazbene historiografije nema pandana u hrvatskoj znanosti o glazbi i glazbenoj historiografiji i jedna je od rijetkih u svijetu, uključujući glazbene historiografije najrazvijenijih znanstvenih sredina. Ona predstavlja značajan znanstveni novum ne samo na području hrvatske muzikologije nego i hrvatskih humanističkih znanosti općenito. I, uza sve to, pisana je tečnim i pristupačnim stilom predstavlja i ugodno štivo za čitanje s onu stranu stroge znanstvenosti.
17.00-17.10 Tea Kulaš: Srednjovjekovni glazbeni kodeks III. d. 182 Arhiva HAZU: Nove spoznaje
17.15-17.25 Branka Ban: Vukovarski franjevci kao prenositelji kulturnog naslijeđa
17.30-17.40 Vilena Vrbanić: Fortepijano Nannette Streicher u Gradskome muzeju Korčula
17.45-17.55 Jakša Primorac: Hipoteze o podrijetlu tradicijske glazbe
18.00-18.10 Daniela Perković: Razvoj crkvene glazbe u Rijeci na primjeru obitelji Venucci
18.15-18.30 Stanka
18.30-18.40 Tatjana Čunko: Cavalleria prvi put u Zagrebu (tekst i prezentacija)
18.45-18.55 Ivana Paula Gortan-Carlin: Solistička i komorna glazba Nella Milottija (tekst i prezentacija)
19.00-19.10 Ana Jazbec: U ozračju tambure – uz 80. obljetnicu Tamburaškog orkestra HRT-a
19.15-19.25 Ana Maria Kos – Nikola Bašić: Popis i metodologija popisivanja gramofonskih ploča iz ostavštine Natka Devčića
19.30-19.40 Bruno Kota: Koncertna poslovnica Osijek
19.45-19.55 Lucija Konfic: O jednoj žučnoj raspravi o koncertnom životu Osijeka
10.00-10.10 Naila Ceribašić: Izvještaj o prvoj godini rada na projektu “Diskografska industrija u Hrvatskoj od 1927. do kraja 1950-ih”
10.15-10.25 Dora Dunatov: Položaj narodne glazbe u Jugotonovoj produkciji ploča na 78 okretaja
10.30-10.40 Ivana Tomić-Ferić: Predstavljanje serije notnih izdanja „Musica nova ex antiqua“ i Zbornika radova s audio CD-om „Između Srednje Europe i Mediterana: glazba, književnost i izvedbene umjetnosti“
10.45-10.55 Stanislav Tuksar: Franjo Ksaver Kuhač i njegova korespondencija s glazbenicima u Mađarskoj. Neki aspekti
11.00-11.10 Sara Ries: Korespondencija F. Ks. Kuhač – C. A. Spina
11.15-11.25 Vjera Katalinić: Kazališni almanasi kao izvor za evidentiranje glazbenih migracija i mreža
U petak, 11. lipnja 2021. u 12.00 počinje skupština Hrvatskog muzikološkog društva (uživo) u izložbenom prostoru Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Opatička 18, Zagreb.
PETAK, 11. LIPNJA 2021. U 12 SATI
Promocija novih izdanja HMD-a
PROGRAM 22. GODIŠNJEG (VIRTUALNOG) SUSRETA HMD-a
10. i 11. 6. 2021. (na platformi zoom)