Arhiva kategorije: Djelatnosti

Ivan Zajc (1832-1914): Glazbene migracije i kulturni transferi

Međunarodni muzikološki skup
International Musicological Conference

(Organizacija: Hrvatsko muzikološko društvo i Zavod za povijest hrvatske glazbe HAZU / Organized by: Croatian Musicological Society and the Department for the History of Croatian Music of the Croatian Academy of Sciences and Arts)

Ivan Zajc (1832-1914): Glazbene migracije i kulturni transferi
u srednjoj Europi i šire u ‘dugom’ 19. stoljeću
Zagreb, 16-18. listopada 2014.

Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
Strossmayerov trg 14

Ivan Zajc (1832-1914): Musical Migrations and Cultural Transfers
in the ‘Long’ 19th Century in Central Europe and Beyond
Zagreb, Croatia, October 16-18, 2014

Library of the Croatian Academy of Sciences and Arts,
Strossmayer Square, 14

 

Sesije / Sessions:

  • Zajčeve opere / Zajc’s Operas
  • Zajčev opus i šire / Zajc’s Opus and Beyond
  • Glazbene migracije i kulturni transferi / Musical Migrations and Cultural Transfers
  • Recepcija Zajčevih djela: glazbene migracije i kulturni transferi / Reception of Zajc’s Works: Musical Migrations and Cultural Transfers
  • Oko Zajca / Zajc at Large

 

Prigodna zbivanja / Accompanying Events:

Koncert Zajčevih vokalnih, zborskih i instrumentalnih djela
Concert with Zajc’s vocal, choir and instrumental works

Četvrtak / Thursday, 16. 10. 2014.
Preporodna dvorana / The National Revival hall, Opatička 18

 

Izvedba Zajčeve opere „Nikola Šubić Zrinjski“
Performance of Zajc’s opera „Nikola Šubić Zrinjski“

Subota / Saturday, 18. 10. 2014
HNK / Croatian National Theatre, Trg maršala Tita 15


Program - Programme
Programme

Sažetci / Summaries

Fotografije / Photos

Natječaj za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» za 2015. godinu

Svim članovima HMD-a!

Odlukom Upravnog odbora Hrvatskog muzikološkog društva od 18. veljače 2016, temeljem članka 3. Pravilnika o godišnjoj «Nagradi Dragan Plamenac» HMD-a, raspisuje se

Natječaj za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» za 2015. godinu

 

Prema članku 2. navedenog Pravilnika:

«Nagradu dodjeljuje HMD najboljem znanstvenom dostignuću, ponajprije vezanom uz hrvatsku glazbenu kulturu, hrvatskog ili inozemnog znanstvenika na području muzikologije, ostvarenom protekle godine. Nagrada se dodjeljuje pojedincu ili skupini znanstvenika za osobito vrijedan objavljeni znanstveni rad, relevantno primijenjeno muzikološko postignuće (muzikološko notno izdanje, nosač zvuka, organizacija simpozija, uredništvo knjige, očuvanje građe i dr.) ili za životno djelo.»

Uvjeti za dodjelu Nagrade:
  • Prema čl. 4: Prijedloge za Nagradu ne može davati autor za vlastito ostvarenje.
  • Prema čl. 7: Prijedlozi za dodjelu Nagrade moraju biti pismeno obrazloženi.
  • Prema čl. 8: Prijedlog za dodjelu Nagrade mora sadržavati: područje djelatnosti za koje se predlaže Nagrada, opis i obrazloženje znanstvenog (muzikološkog) ostvarenja te ostalu raspoloživu dokumentaciju (knjige, muzikološka notna izdanja, nosače zvuka i druge objavljene materijale).

Rok za podnošenje prijava: 18. svibnja 2016. na adresu HMD-a, Opatička 18, 10000 Zagreb. Prijave za godišnju nagradu moraju sadržavati djelo za koje se predlaže nagrada te obrazloženje.

Druge obavijesti:

Prema čl. 5: Odluka o Nagradi objavit će se na 25. redovitoj Godišnjoj skupštini HMD-a 4. lipnja 2016.

Prema čl. 9: Nagrada se dodjeljuje u obliku povelje i novčanog iznosa.

Poziva se članstvo da podnese svoje prijedloge u predviđenom roku i u skladu s iznesenim uvjetima.

Za HMD:
Akademik Stanislav Tuksar, predsjednik, v.r.
(vrijedi kao potpis)

2016. god. 17. godišnji susret

Svim članovima HMD-a!

Ovime Vas pozivamo na

17. godišnji susret članova
Hrvatskog muzikološkog društva

 

3. i 4. lipnja 2016,
Hrvatsko društvo skladatelja, Berislavićeva 9, Zagreb

petak, 3.6.2016: 16.30-19.30

16.30-16.40 Snježana Miklaušić-Ćeran: Uređenje glazbenog arhiva fra Ivana Perana u Franjevačkom samostanu sv. Antuna na Poljudu u Splitu; Glazba u Katedrali sv. Jakova u Šibeniku sredinom 19. stoljeća. Uz 950-u obljetnicu spomena grada Šibenika
16.45-16.55 Julija Novosel i Jana Blažanović: Bećarac na sudu
17.00-17.10 Sara Ries: Hrvatski glazbeni zavod u prijelomnoj 1860. godini. Spisi ravnateljstva: transliteracija, prijevod, komentari i interpretacija
17.15-17.25 Ivana Paula Gortan-Carlin: 8. međunarodni skup “Iz istarske glazbene riznice”
17.30-17.40 Branka Ban: Strossmayer i glazba

17.45-18.00 odmor

18.00-18.10 Lada Duraković: Ideologija i glazba: glazbeni odgoj u osnovnim školama od 1945. do 1960.
18.15-18.25 Martina Bratić: Donacije i novi fondovi u knjižnici Odsjeka za povijest hrvatske glazbe HAZU
18.30-18.40 Stanislav Tuksar: Djela hrvatskih pisaca o glazbi 16-18. stoljeća u knjižnicama Republike Poljske
18.45-18.55 Vilena Vrbanić: Baza podataka u projektu MusMig: rezultati
19.00-19.10 Aldo Foško: Pogled u početke jazza u Hrvatskoj kroz prizmu djelovanja Otta Rozbroja
19.15-19.25 Miroslava Hadžihusejnović: Redanje jasenja – starinske pjesme i pjevanje u Pounju na Banovini

subota, 4.6.2016: 9:00-10.30

9.00-9.10 Tomislav Bužić: Lukačićevi moteti u očima hrvatskih suvremenih skladatelja: dva hommagea iz opusa Igora Kuljerića i Davorina Kempfa
9.15-9.25 Tea Kulaš: Hemeroteka iz ostavštine Arany: 1938. godina
9.30-9.40 Daniela Perković: Koncertni programi iz ostavštine Arany (II.)
9.45-9.55 Vedran Lesar: Arhivska građa vezana uz izgradnju zgrade HGZ-a
10.00-10.10 Silva Milostić: Spisi ravnateljstva HGZ-a u sezoni 1954/55.
10.15-10.25 Koraljka Kos: Pluralitet hrvatske glazbe 20. stoljeća u žarištu jednog zaboravljenog koncerta

Molimo referente da se drže predviđenog vremena izlaganja

------------------------------------------------------------
Godišnja skupština počinje u 11.00; u pauzi: promocije novih izdanja HMD-a

Aria di Arbace nell’Artaserse (1776) za sopran i orkestar

Julije Bajamonti

Aria di Arbace nell’Artaserse (1776) za sopran i orkestar
Aria di Arbace nell’Artaserse (1776) for Soprano and Orchestra

Gazophylacium musicae croaticae, br. 9
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2016.

Glavna urednica/Editor-in-Chief: Vjera Katalinić
Priređivač/Revised by: Zoran Juranić
Partitura + dionice

Predgovor/ Preface: Vjera Katalinić

bajamonti_aria-di-arbace-nell-artaserse-za-sopran-i-orkestar-1776Poput mnogih vokalnih skladbi Julija Bajamontija, i ova je arija napisana na tekst Pietra Metastasija; ovdje je riječ o ariji Arbacea „Per quel paterno amplesso“ iz drugog čina njegova libreta Artaserse. Iako je na taj predložak napisano preko 80 opernih djela, od kojih su mnoga izgubljena, ipak s velikom sigurnošću možemo pretpostaviti da se radi o Bajamontijevu djelu. Naime, velika većina tih opera nastala je u doba baroka i nosi sasvim drugačija glazbena obilježja, a među Bajamontijevim suvremenicima koji su uglazbili isti libreto (npr. Piccinni, Cimarosa, J. Chr. Bach) moguće je na temelju sačuvanih rukopisa ustanoviti da su tu ariju uglazbili na druge načine.
Ova skladba dijeli neke osobine s arijom “Frena, mio bene” (objavljenom 2013): u obje partiture postoje dvije dionice viole, koje u mnogim situacijama udvostručuju dionice rogova i flauta, što nije bila baš uobičajena praksa. Možemo pretpostaviti da su oba djela bila namijenjena istom ansamblu, možda i istoj prilici za izvedbu. Čitak i uredan rukopis ove partiture olakšao je rad na redakciji, a kako je skladba pisana u F-duru nije ni dionice prirodnih rogova trebalo transponirati. Unesene su samo neke oznake za dinamiku kojih nije bilo u autografu i, za razliku od postojećih, stavljene su u zagrade. Ljupkost i tečan, muzikalan skladateljski rukopis pružaju ovoj nevelikoj skladbi priliku novog života kako u koncertnoj praksi, tako i u instruktivnom repertoaru studenata solo-pjevanja.
(Napomena redaktora)

2016.
ISMN 979-0-9005206-7-8
100,00 kn + poštarina

13. koncert za violinu i orkestar u A-duru

Ivan Jarnović / Giovanni Giornovichi

13. koncert za violinu i orkestar u A-duru
Thirteenth Concerto for Violin and Orchestra in A major

Gazophylacium musicae croaticae, br. 8
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2015.

Glavna urednica / Editor-in-Chief: Vjera Katalinić
Priređivač / Revised by: Vjera Katalinić
Partitura + dionice

Predgovor/ Preface: Vjera Katalinić
Jarnovićev 13. violinski koncert u A-duru po broju sačuvanih primjeraka jedan je od njegovih manje poznatih djela. Kao i većina ostalih, najprije je objavljen kod pariškog nakladnika Jean-Georgesa Siebera te je možda čak i zadnje Jarnovićevo djelo objavljeno još u doba njegova boravka u francuskoj prijestolnici, uoči njegova odlaska u Englesku 1789. Već iduće godine izdanje su objavili londonski nakladnik Longman and Broderip te Jean André u Offenbachu. Izgleda da se londonsko izdanje ovoga i 11. koncerta poklapa s Jarnovićevim prvim nastupima u tom gradu, iako su se njegova djela na tamošnjim koncertima pouzdano izvodila barem od 1788. Svakako je to i jedno od prvih izdanja nekog Jarnovićevog djela kod Longmana & Broderipa, o čemu svjedoči i priloženi katalog koji još ne uvrštava djela ovoga popularnog virtuoza. U najavi prvog nastupa 19. ožujka 1790. u dvorani na Hanoverskom trgu, izvjestitelj londonskih novina Gazetteer and New Daily Advertiser piše da je ovaj virtuoz “slavan u cijeloj Europi zbog svoje izvanredne izvedbe na violini i ljepote njegovih skladbi“. Moguće je da je upravo 13. koncert tada i predstavio javnosti, no izvještaj o tom koncertu nije sačuvan. U svakom slučaju, ovo se djelo izvodilo, o čemu nam svjedoče sačuvani prijepisi – po jedan u Londonu (RISM ID no.: 800247530) i u Njemačkoj (RISM ID no.: 450016962). Na londonskom je prijepisu Jarnovićevo ime krivo napisano kao Giernochi; na tiskanom je  izdanju Longman & Broderipa skladateljevo je ime upisano kao Jarnowick (naslovnica), odnosno Jarnovick (početak prvoga stavka), verzija koju je virtuoz rabio uglavnom na kontinentu, dok su kasnija britanska izdanja i novinska izvješća obično rabila italianiziranu inačicu Giornovichi, kako se nakon 1790. i sam potpisivao.
(Iz predgovora V. Katalinić)

2015.
ISMN M-9005206-6-1
100,00 kn + poštarina

“Nagrada Dragan Plamenac” 2015. za životno djelo

“Nagrada Dragan Plamenac” u 2015. za životno djelo dodijeljena je dr. sc. Mihu Demoviću

 

Obrazloženje

dp-demovic2015_w450Muzikolog i dugogodišnji regens chori zagrebačke prvostolnice dr. sc. Miho Demović rođen je 16. lipnja 1934. u Dubravici kraj Dubrovnika. Nakon studija na Visokoj bogoslovskoj školi u Splitu diplomirao je 1961. na Teološkom fakultetu u Zagrebu. Na Institutu za crkvenu glazbu diplomirao je 1969, istodobno upisavši i studij muzikologije i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, gdje je i diplomirao 1970. Na istom je fakultetu  i magistrirao (1978). Tih je godina dao značajan prinos obnovi crkvene glazbe u Hrvatskoj, potaknuvši 1969. ponovno izlaženje časopisa Sv. Cecilija.
Doktorsku disertaciju iz muzikologije pod naslovom Musik und Musiker in der Republik Dubrovnik (Ragusa) vom Anfang des XI. Jahrhunderts bis zur Mitte des XVII. Jahrhunderts obranio je 16.12. 1978. na Sveučilištu „Albertus Magnus“ u Kölnu.
Od 1965. do 1969. bio je aktivan kao regens chori zagrebačke katedrale, a potom je istu dužnost obnašao 1970-1975. u Dubrovniku. Od 1980. do umirovljenja 2002. djelovao je ponovno u Zagrebu kao regens chori zagrebačke katedrale.

Njegov znanstveni opus obuhvaća 24 autorske knjige, 80 znanstvenih i stručnih radova, četrdesetak popularnih radova, niz leksikografskih članaka, skladbi, harmonizacija i transkripcija, te brojna diskografska izdanja hrvatske liturgijske i tradicijske glazbe. Sudjelovao je i na 21 međunarodnom i na 30 domaćih znanstvenih simpozija.
U iznimno velikom i raznolikom opusu Miha Demovića dominiraju dva smjera: prvi je posvećen povijesti glazbe i glazbenika u Dubrovniku i Dubrovačkoj Republici, a drugi medievističko-glazbenim temama s područja povijesti crkvene glazbe u Hrvatskoj.
Dubrovački opus najbolje predstavljaju tri monografske studije o glazbi i glazbenicima na području Dubrovačke Republike. Najrecentnija među njima, objavljena  2015. u Dubrovniku, nosi naslov Glazba i glazbenici na području bivše Dubrovačke Republike za vrijeme austrijske uprave (1814.-1918.), opsegom obuhvaća više od 640 stranica i novi je doprinos kulturnoj povijesti Grada.
Na područje glazbene medievistike i crkvene glazbe kasnijih razdoblja Demović je pronašao nekoliko do sada potpuno nepoznatih hrvatskih glazbenih liturgijskih rukopisa srednjega vijeka i 18. stoljeća. Ovaj je dio njegova opusa dostupan kroz monografsko-faksimilna izdanja od kojih se izdvajaju: Zagrebački sekvencijar (1994), Trogirski evanđelistar (1997), Dubrovački beneventanski priručnik legende i obreda sv. Nikole (1998), Liturgijski recitativi iz starih hrvatskih liturgijsko-glazbenih kodeksa 10.-12. stoljeća (2000.), Dubrovački  beneventanski misal (2011, faksimilno izdanje).

Osim medievističkih tema, njegove se knjige bave i afirmacijom zanemarenih i repertoarno nedovoljno poznatih hrvatskih crkvenih pjesmarica, među kojima ističemo: Osam hrvatskih misa (1996), Napivi Marijana Jaića (1997), Crkvena pjesmarica hrvatskog preporoditelja Pavla Stoosa (1998), Prva hrvatska školska crkvena pjesmarica (1999), Hrvatske pučke tiskane pjesmarice s napjevom (2001), faksimilno izdanje „Pisni…“ Atanazija Jurjevića (2012).

Bavio se i uredničkim radom, te objavio Skladbe za orgulje Anđelka Klobučara (2001).

Za svoj je znanstveni rad godine 2007. Demović dobio je Nagradu grada Dubrovnika za životno djelo.

Kao skladatelj autor je 45 skladbi, a transkribirao je i objavio 26 transkripcija sakralne i tradicijske hrvatske glazbe. Skladao je i scensku glazbu za tragediju Elektra (1979), glazbu za crkveno prikazanje Ecce homo izvedeno na 36. Dubrovačkim ljetnim igrama 1986, te scensku glazbu za prikazanja Kako bratja prodaše Josipa Mavra Vetranovića, te glazbu za prikazanje Sv. Margareta.

Na području diskografije ističe se pionirski pothvat naslovljen Himnodijska glazba u Hrvatskoj od 10. do 12. stoljeća, objavljen u izdanju Jugotona 1981. s premijerno predstavljenim srednjovjekovnim napjevima dalmatinskih kodeksa u Demovićevoj transkripciji.

Iako su pojedini Demovićevi znanstveni radovi u novije vrijeme, metodološki suvremenijim komparativnim studijama u europskom kontekstu, doživjeli i poneke revizije i nova tumačenja, kako glede provenijencije, tako i europskog konteksta pojedinih izvora, neospornim ostaje njegov važan doprinos hrvatskoj muzikologiji.
Kontinuiranim i neumornim djelovanjem tijekom gotovo punih šezdeset godina i zahvaljujući pionirskom minucioznom radu na hrvatskim rukopisnim i tiskanim glazbenim izvorima i arhivskim dokumentima, te opusom iznimno velikoga opsega i tematske raznolikosti ovaj crkveni glazbenik, zborovođa, skladatelj i muzikolog predstavlja jedinstvenu osobnost hrvatske znanosti o glazbi.

Na temelju svega što je rečeno Povjerenstvo je predložilo Upravnom odboru da Hrvatsko muzikološko društvo dr. Mihu Demoviću dodijeli „Nagradu Dragan Plamenac“ za životno djelo u 2015. godinu. Ovaj je prijedlog jednoglasno usvojen i ovime se Skupština obavještava o toj odluci.

 

 

2015. god. 16. godišnji susret

16. godišnji susret Hrvatskog muzikološkog društva (15-16. 5. 2015)

Hrvatsko društvo skladatelja, Berislavićeva 9, Zagreb

petak, 15. 5. 2015: 16.30-19.40

16.30-16.40 Željka Tonković: Svjetski edukacijski projekt Berlinske filharmonije
16.45-16.55 Ira Karlović: Muzej i festival A. Dobronić
17.00-17.10 Ana Boltužić: Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog kao hram likovne umjetnosti
17.15-17.25 Ivan Ćurković: Vokalni duet i talijanski suvremenici G. F. Händela – uz rad na doktorskoj disertaciji
17.30-17.40 Maja Milošević: Revidirani popis djela Josipa Raffaellija (1767-1843)
17.45-17.55 Nada Bezić: Naslovnice tiskanih muzikalija kao prilog istraživanjima povijesti umjetnosti

18.00-18.15 odmor

18.15-18.25 Sanja Majer-Bobetko: Hrvatski prijevodi biografija glazbenika inozemnih autora od 1921. do 1945. godine
18.30-18.40 Ivana Tomić-Ferić: Iz korespondencije dr. Julija Bajamontija (1744.-1800.) – stanje istraživanja
18.45-18.55 Lucija Konfić, Milena Šugh-Štefanac: ukratko o zaboravljenoj križevačkoj primadoni
19.00-19.10 Vilena Vrbanić: Baza podataka u projektu MusMig: važno sredstvo za sakupljanje podataka o putovima i mjestima susreta glazbenika migranata
19.15-19.25 Branka Ban: Arhivska glazbena građa vukovarskog franjevačkog samostana
19.30-19.40 Miroslava Hadžihusejnović: Pučke nabožne pripovjedne pjesme iz Slavonije i Baranje

 

subota, 16. 5. 2015: 9:00-10.45

9.00-9.10 Sara Ries: Razglednice iz ostavštine Eisenhuth
9.15-9.25 Iva Nimac: Ostavština Zlatka Balokovića u Arhivu HAZU
9.30-9.40 Jelena Sviben: Skladbe Franje Krežme u HGZ-u
9.45-10.00 Helena Skljarov – Domagoj Kučinić: Ostavština Borisa Ulricha u HGZ-u
10.05-10.15 Andrea Višak: Ostavština Dragutina Aranyja: koncertni programi i plakati 1913-1925.
10.20-10.30 Marija Cestarić: Ostavština Dragutina Aranyja: hemeroteka 1925.
10.35-10.45 Ljerka Perči: Koncertni ciklus „Osječka muzejska glazbena srijeda“ u proteklom razdoblju

Godišnja skupština počinje u 11.00; u pauzi: promocije novih izdanja HMD-a

Hrvatska umjetnička popijevka

Koraljka Kos

Hrvatska umjetnička popijevka. Povijesna i analitička motrišta (1834-1911)

Croatian Lied. Historical and Analytical Viewpoints (1834-1911)

Muzikološke studije, br. 19
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2014.
194 str.

kos_hrvatska-umjetnicka-popijevkaMonografija donosi pregled i razvoj hrvatske popijevke od ranog romantizma početkom 19. stoljeća preko stilskog pluralizma moderne do 1970-ih godina. Prateći mijene tog glazbenog izričaja od salonske kompozicije do samostalne umjetničke vrste, nastoji se odgovoriti na pitanja odnosa poezije i glazbe, vokalnog i pratećeg instrumentalnog segmenta i ostvarivanja njihovih specifičnih sinteza u promjenjivim povijesnim okolnostima. Slijedi se tako i raščlanjuje vokalni opus Ivana Padovca, Ferde Wiesnera Livadića, Vatroslava Lisinskog, Ivana Zajca, preko pluralizma moderne, prvenstveno u djelima Blagoja Berse, Dore Pejačević, Josipa Hatzea, Dragana Plamenca i Ive Paraća, sve do novih mogućnosti koje nude izrazna sredstva 20. stoljeća, gdje se ističu Božidar Širola, Krešimir Baranović, Božidar Kunc, Bruno Bjelinski, Ivana Lang, Hubert Pettan, Ivo Lhotka-Kalinski i njihovi suputnici.
Tekst je popraćen brojnim notnim primjerima, ilustracijama, sažetkom na engleskom i iscrpnom bibliografijom.

2014.
ISBN 978-953-6090-54-9
120,00 kn + poštarina

Vidi i: Godisnja Nagrada Dragan Plamenac za 2014. godinu

Glagoljaško-tradicijsko pjevanje Jutarnja i Večernja

Jerko Martinić

Glagoljaško-tradicijsko pjevanje Jutarnja i Večernja (zazivi – psalmi – himni – kantici) na području srednje Dalmacije (šire područje Splita, otoci Brač i Hvar)

Traditional Glagolitic Singing of Matins and Vespers (Invocation – Psalms – Hymns – Canticles) from Central Dalmatia

Muzikološke studije, br. 18
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2014.
Sv. 1: 169 str.
Sv. 2: 160 str.

 

martinic_glagoljasko-tradicijsko-pjevanjeKnjiga Jerka Martinića : Glagoljaško-tradicijsko pjevanje. Jutarnja i večernja na području srednje Dalmacije opsežna je analitička studija koja u svom najvećem dijelu predstavlja pjevanje dijelova svečanih obreda rimokatoličke crkvene tradicije (Jutarnja i Večernja) na obalnom (splitsko-kaštelansko područje) i otočnom području srednje Dalmacije (Šolta, Brač, Hvar).

Završetak je to, kako sam autor kaže, osmišljene trilogije u koju spadaju dva prethodna velika rada (i niz manjih) – Glagolitische Gesänge Mitteldalmatiens (Glagoljaški napjevi srednje Dalmacije), Regensburg 1981, i Pučki napjevi misâ iz srednje Dalmacije u kontekstu glagoljaške tradicije (šire područje Splita, otoci Brač i Hvar), Zagreb 2010. – kao rezultat bavljenja južno-hrvatskom crkvenom glazbom pučkog predznaka s posebnim akcentom na glagoljaško pjevanje.

Ova knjiga Jerka Martinića uzoran je primjer znanstvene obrade crkveno pučkog glazbenog repertoara određene mikroregije. Ovako predstavljen repertoar, temeljen na autorovom znalačkom poznavanju rimokatoličkih crkvenih obreda i glazbenih mentaliteta sredine koju istražuje istodobno je i konkretni dragocjeni pisani trag danas gotovo rijetko prisutnog crkvenog repertoara koji je zahvaljujući crkvenim reformama (II. Vatikanski koncil) gotovo izbrisan iz sjećanja i glazbene prakse brojnih južnohrvatskih župnih zajednica koji su ovakvu glazbenu praksu do 1970-ih godina štovali i prenosili na nova pokoljenja. Dok je u prvome svesku analitička studija, drugi svezak donosi transkripcije napjeva artikuliranih po lokalitetima.

2014.
Sv. 1: ISBN 978-953-6090-52-5
Sv. 2: ISBN 978-953-6090-53-2
 120,00 kn + poštarina

 

 

 

 

2014. god. 15. godišnji susret

15. godišnji susret Hrvatskog muzikološkog društva (23-24. 5. 2014.)

Hrvatsko društvo skladatelja, Berislavićeva 9, Zagreb

 

petak, 23. 5. 2014: 16.30-20.00

16.30-16.40 Krešimir Galen: Elansko-asirsko ishodište hrvatske diafonije / stila paralelnih intervala / na primjeru dvocijevnih klarineta 098 971 4487.
16.45-16.55 Mira Hadžihusejnović-Valašek: Notna zbirka crkvenih pučkih popijevaka baranjskih Šokaca.
17.00-17.10 Davorka Radica: O ishodima učenja u glazbi
17.15-17.25 Lucija Bodić: Hrvatska filmska i televizijska glazba u arhivu Hrvatskoga glazbenog zavoda
17.30-17.40 Valentina Badanjak Pintarić: Orguljaška baština Sisačke biskupije
17.45-17.55 Alma Zubović: Skladateljski profil Ive Mačeka (1914.-2002.)
18.00-18.15 Vilena Vrbanić i Lucija Konfić: Građa o glazbi na Digitalnoj zbirci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

18.20-18.40 odmor

18.40-18.50 Ljerka Perči: Što piše u ugovoru o sviranju iz 1813. godine?
18.55-19.05 Grgur Marko Ivanković i Ljerka Perči: Građa o glazbi na Digitalnoj zbirci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
19.10-19.20 Maja Milošević: O kontekstu suvremene izvedbe napjeva „Gospina plača“ iz procesije „Za križen“ na otoku Hvaru
19.25-19.35 Rozina Palić-Jelavić: Ivan Zajc i HPD Kolo (u povodu 100. obljetnice smrti)
19.40-19.50 Lada Duraković: Dva nosača zvuka iz Istre

 

subota, 24. 5. 2014: 9:00-10.45

9.00-9.10 Tomislav Bužić: Iz privatne ostavštine Stanka Horvata
9.15-9.25 Aldo Foško: Koncertni programi HGZ-a između dva režima: 1940./1941. HGZ-a izmedu dva rezima

9.30-9.40 Iva Nimac: Pregled koncerata, priredbi, predstava i ostalih događanja u KDVL 1980. godine
9.45-9.55 Branimir Pofuk: Spisi ravnateljstva HGZ-a iz 1953.
10.00-10.15 Sara Ries i Tomislav Fašaić: Fond Gjure Eisenhutha u knjižnici HGZ-a
10.20-10.30 Vjera Katalinić: Hrvatski glazbenici „migranti“ u europskom projektu (HERA: MusMig)
10.35-10.45 Koraljka Kos: Počeci institucionalizacije hrvatske muzikologije: sjećanja na 1970-e

Završna diskusija

 

Godišnja skupština počinje u 11.00; u pauzi: promocije novih izdanja HMD-a

Dodijeljena je godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2013. godinu za knjigu prof. dr. Ivane tomić Ferić: Julije Bajamonti: Glazbeni rječnik.

Galerija autora