Sve objave od hmdmusic

Godišnji susreti, O društvu

2015. god. 16. godišnji susret

16. godišnji susret Hrvatskog muzikološkog društva (15-16. 5. 2015)

Hrvatsko društvo skladatelja, Berislavićeva 9, Zagreb

petak, 15. 5. 2015: 16.30-19.40

16.30-16.40 Željka Tonković: Svjetski edukacijski projekt Berlinske filharmonije
16.45-16.55 Ira Karlović: Muzej i festival A. Dobronić
17.00-17.10 Ana Boltužić: Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog kao hram likovne umjetnosti
17.15-17.25 Ivan Ćurković: Vokalni duet i talijanski suvremenici G. F. Händela – uz rad na doktorskoj disertaciji
17.30-17.40 Maja Milošević: Revidirani popis djela Josipa Raffaellija (1767-1843)
17.45-17.55 Nada Bezić: Naslovnice tiskanih muzikalija kao prilog istraživanjima povijesti umjetnosti

18.00-18.15 odmor

18.15-18.25 Sanja Majer-Bobetko: Hrvatski prijevodi biografija glazbenika inozemnih autora od 1921. do 1945. godine
18.30-18.40 Ivana Tomić-Ferić: Iz korespondencije dr. Julija Bajamontija (1744.-1800.) – stanje istraživanja
18.45-18.55 Lucija Konfić, Milena Šugh-Štefanac: ukratko o zaboravljenoj križevačkoj primadoni
19.00-19.10 Vilena Vrbanić: Baza podataka u projektu MusMig: važno sredstvo za sakupljanje podataka o putovima i mjestima susreta glazbenika migranata
19.15-19.25 Branka Ban: Arhivska glazbena građa vukovarskog franjevačkog samostana
19.30-19.40 Miroslava Hadžihusejnović: Pučke nabožne pripovjedne pjesme iz Slavonije i Baranje

 

subota, 16. 5. 2015: 9:00-10.45

9.00-9.10 Sara Ries: Razglednice iz ostavštine Eisenhuth
9.15-9.25 Iva Nimac: Ostavština Zlatka Balokovića u Arhivu HAZU
9.30-9.40 Jelena Sviben: Skladbe Franje Krežme u HGZ-u
9.45-10.00 Helena Skljarov – Domagoj Kučinić: Ostavština Borisa Ulricha u HGZ-u
10.05-10.15 Andrea Višak: Ostavština Dragutina Aranyja: koncertni programi i plakati 1913-1925.
10.20-10.30 Marija Cestarić: Ostavština Dragutina Aranyja: hemeroteka 1925.
10.35-10.45 Ljerka Perči: Koncertni ciklus „Osječka muzejska glazbena srijeda“ u proteklom razdoblju

Godišnja skupština počinje u 11.00; u pauzi: promocije novih izdanja HMD-a

Godišnja skupština, O društvu

23. redovita godišnja skupština HMD-a 2014.

Zagreb, 13. svibnja 2014.

Svim članovima HMD!

Poštovana članice / poštovani člane,
Ovime Vas pozivamo na

23. REDOVITU GODIŠNJU SKUPŠTINU
HRVATSKOG MUZIKOLOŠKOG DRUŠTVA
ZA 2014. GODINU.

------------------------------------------------------------

Uvod:

  1. Promocija novih izdanja HMD-a

Dnevni red:

  1. Izbor radnog predsjedništva, zapisničara i ovjerovitelja
  2. Zapisnik s godišnje skupštine HMD za 2013. godinu
  3. Izvješće o djelatnostima i ostvarenim akcijama HMD u 2013. godini
  4. Izvješće o prihodima i rashodima HMD u 2013. godini
  5. Plan rada HMD za 2014. godinu
  6. Proračun HMD za 2014. godinu (redovita djelatnost Društva)
  7. Izvješće Pedagoške sekcije
  8. Izvješće Nadzornog odbora
  9. Izvješće Povjerenstva za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» za 2013.
  10. Razno

rule08

Skupština s uvodnim dijelom održat će se:
– u subotu 24. svibnja 2014.
– s početkom u 11:00 sati
– u dvorani Hrvatskog društva skladatelja, Berislavićeva 9, u Zagrebu.

Ponovno će biti organizirana prigodna prodaja edicija HMD-a.

Za Upravni odbor HMD:
Prof. dr. Stanislav Tuksar, predsjednik

PS:
Molimo Vas da ažurirate poštansku i elektroničku adresu kako biste sve obavijesti i materijale primali na vrijeme.

 

Galerija slika

Izdanja, Studije

Hrvatska umjetnička popijevka

Koraljka Kos

Hrvatska umjetnička popijevka. Povijesna i analitička motrišta (1834-1911)

Croatian Lied. Historical and Analytical Viewpoints (1834-1911)

Muzikološke studije, br. 19
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2014.
194 str.

kos_hrvatska-umjetnicka-popijevkaMonografija donosi pregled i razvoj hrvatske popijevke od ranog romantizma početkom 19. stoljeća preko stilskog pluralizma moderne do 1970-ih godina. Prateći mijene tog glazbenog izričaja od salonske kompozicije do samostalne umjetničke vrste, nastoji se odgovoriti na pitanja odnosa poezije i glazbe, vokalnog i pratećeg instrumentalnog segmenta i ostvarivanja njihovih specifičnih sinteza u promjenjivim povijesnim okolnostima. Slijedi se tako i raščlanjuje vokalni opus Ivana Padovca, Ferde Wiesnera Livadića, Vatroslava Lisinskog, Ivana Zajca, preko pluralizma moderne, prvenstveno u djelima Blagoja Berse, Dore Pejačević, Josipa Hatzea, Dragana Plamenca i Ive Paraća, sve do novih mogućnosti koje nude izrazna sredstva 20. stoljeća, gdje se ističu Božidar Širola, Krešimir Baranović, Božidar Kunc, Bruno Bjelinski, Ivana Lang, Hubert Pettan, Ivo Lhotka-Kalinski i njihovi suputnici.
Tekst je popraćen brojnim notnim primjerima, ilustracijama, sažetkom na engleskom i iscrpnom bibliografijom.

2014.
ISBN 978-953-6090-54-9
120,00 kn + poštarina

Vidi i: Godisnja Nagrada Dragan Plamenac za 2014. godinu

Izdanja, Studije

Glagoljaško-tradicijsko pjevanje Jutarnja i Večernja

Jerko Martinić

Glagoljaško-tradicijsko pjevanje Jutarnja i Večernja (zazivi – psalmi – himni – kantici) na području srednje Dalmacije (šire područje Splita, otoci Brač i Hvar)

Traditional Glagolitic Singing of Matins and Vespers (Invocation – Psalms – Hymns – Canticles) from Central Dalmatia

Muzikološke studije, br. 18
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2014.
Sv. 1: 169 str.
Sv. 2: 160 str.

 

martinic_glagoljasko-tradicijsko-pjevanjeKnjiga Jerka Martinića : Glagoljaško-tradicijsko pjevanje. Jutarnja i večernja na području srednje Dalmacije opsežna je analitička studija koja u svom najvećem dijelu predstavlja pjevanje dijelova svečanih obreda rimokatoličke crkvene tradicije (Jutarnja i Večernja) na obalnom (splitsko-kaštelansko područje) i otočnom području srednje Dalmacije (Šolta, Brač, Hvar).

Završetak je to, kako sam autor kaže, osmišljene trilogije u koju spadaju dva prethodna velika rada (i niz manjih) – Glagolitische Gesänge Mitteldalmatiens (Glagoljaški napjevi srednje Dalmacije), Regensburg 1981, i Pučki napjevi misâ iz srednje Dalmacije u kontekstu glagoljaške tradicije (šire područje Splita, otoci Brač i Hvar), Zagreb 2010. – kao rezultat bavljenja južno-hrvatskom crkvenom glazbom pučkog predznaka s posebnim akcentom na glagoljaško pjevanje.

Ova knjiga Jerka Martinića uzoran je primjer znanstvene obrade crkveno pučkog glazbenog repertoara određene mikroregije. Ovako predstavljen repertoar, temeljen na autorovom znalačkom poznavanju rimokatoličkih crkvenih obreda i glazbenih mentaliteta sredine koju istražuje istodobno je i konkretni dragocjeni pisani trag danas gotovo rijetko prisutnog crkvenog repertoara koji je zahvaljujući crkvenim reformama (II. Vatikanski koncil) gotovo izbrisan iz sjećanja i glazbene prakse brojnih južnohrvatskih župnih zajednica koji su ovakvu glazbenu praksu do 1970-ih godina štovali i prenosili na nova pokoljenja. Dok je u prvome svesku analitička studija, drugi svezak donosi transkripcije napjeva artikuliranih po lokalitetima.

2014.
Sv. 1: ISBN 978-953-6090-52-5
Sv. 2: ISBN 978-953-6090-53-2
 120,00 kn + poštarina

 

 

 

 

Događanja i najave, MusMig

Concert during the MusMig conference in Zagreb

Concert during the MusMig conference in Zagreb

by Martin Albrecht-Hohmaier, 2015

During the internatinal meeting in Zagreb, 13–14 October 2014 Music Migration in the Early Modern Age: People, Markets, Patterns, Styles our hosts organised a wonderfull concert in the National Revival Historical Hall in Zagreb:

Migrant Musicians in the Enlightenment Era

Two of the works – edited by the leader of the MusMig project Vjera Katalinic and revised by Zoran Juranić – played by the Croatian Baroque Ensemble are on YouTube:

Concerto a due violini obbligati in D (2)
by Giuseppe Michele Stratico (1728–1783)
Allegro
Andantino
Allegro
Soloists: Bojan Čičić and Ivan Jakšeković
https://www.youtube.com/watch?v=wtlnpOWLMlU.

 

Concerto for violin and orchestra in A major, Nr. 14
by Ivan Jarnović (1747–1804)
Allegro
Amoroso con espressione
Rondeau a la Russe
Solist: Bojan Čičić
https://www.youtube.com/watch?v=zKUlBfzWlf0

Godišnji susreti, O društvu

2014. god. 15. godišnji susret

15. godišnji susret Hrvatskog muzikološkog društva (23-24. 5. 2014.)

Hrvatsko društvo skladatelja, Berislavićeva 9, Zagreb

 

petak, 23. 5. 2014: 16.30-20.00

16.30-16.40 Krešimir Galen: Elansko-asirsko ishodište hrvatske diafonije / stila paralelnih intervala / na primjeru dvocijevnih klarineta 098 971 4487.
16.45-16.55 Mira Hadžihusejnović-Valašek: Notna zbirka crkvenih pučkih popijevaka baranjskih Šokaca.
17.00-17.10 Davorka Radica: O ishodima učenja u glazbi
17.15-17.25 Lucija Bodić: Hrvatska filmska i televizijska glazba u arhivu Hrvatskoga glazbenog zavoda
17.30-17.40 Valentina Badanjak Pintarić: Orguljaška baština Sisačke biskupije
17.45-17.55 Alma Zubović: Skladateljski profil Ive Mačeka (1914.-2002.)
18.00-18.15 Vilena Vrbanić i Lucija Konfić: Građa o glazbi na Digitalnoj zbirci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

18.20-18.40 odmor

18.40-18.50 Ljerka Perči: Što piše u ugovoru o sviranju iz 1813. godine?
18.55-19.05 Grgur Marko Ivanković i Ljerka Perči: Građa o glazbi na Digitalnoj zbirci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
19.10-19.20 Maja Milošević: O kontekstu suvremene izvedbe napjeva „Gospina plača“ iz procesije „Za križen“ na otoku Hvaru
19.25-19.35 Rozina Palić-Jelavić: Ivan Zajc i HPD Kolo (u povodu 100. obljetnice smrti)
19.40-19.50 Lada Duraković: Dva nosača zvuka iz Istre

 

subota, 24. 5. 2014: 9:00-10.45

9.00-9.10 Tomislav Bužić: Iz privatne ostavštine Stanka Horvata
9.15-9.25 Aldo Foško: Koncertni programi HGZ-a između dva režima: 1940./1941. HGZ-a izmedu dva rezima

9.30-9.40 Iva Nimac: Pregled koncerata, priredbi, predstava i ostalih događanja u KDVL 1980. godine
9.45-9.55 Branimir Pofuk: Spisi ravnateljstva HGZ-a iz 1953.
10.00-10.15 Sara Ries i Tomislav Fašaić: Fond Gjure Eisenhutha u knjižnici HGZ-a
10.20-10.30 Vjera Katalinić: Hrvatski glazbenici „migranti“ u europskom projektu (HERA: MusMig)
10.35-10.45 Koraljka Kos: Počeci institucionalizacije hrvatske muzikologije: sjećanja na 1970-e

Završna diskusija

 

Godišnja skupština počinje u 11.00; u pauzi: promocije novih izdanja HMD-a

Dodijeljena je godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2013. godinu za knjigu prof. dr. Ivane tomić Ferić: Julije Bajamonti: Glazbeni rječnik.

Galerija autora

 

Djelatnosti, Gazophylacium, Izdanja

Koncert za dvije violine i gudače u D-duru (2)

Giuseppe Michele [Josip Mihovil] Stratico

Koncert za dvije violine i gudače u D-duru (2)
Concerto for Two Violins and Strings in D major (2)

Gazophylacium musicae croaticae, br. 7
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2013.

Glavna urednica / Editor-in-Chief: Vjera Katalinić
Priređivač / Revised by: Zoran Juranić
Partitura + dionice

Predgovor/ Preface: Lucija Konfic

stratico_koncert-za-dvije-violine-i-gudace-u-d-duru-2Straticovi koncerti sačuvani su samo u relativno urednom rukopisu i to kao dionice, što nije neuobičajeno, s obzirom da je to bio najčešći način diseminacije te vrste glazbe u 18. stoljeću.
Concerto a due violini obbligati (1) (It. 627) i Concerto a due violini obbligati (2) (It. 628) pisani su za dvije solo violine uz pratnju malog gudačkog orkestra. Sadrže po tri stavka u rasporedu tempa brzi-spori-brzi. Oba su skladana u D-duru, kao i većina Straticovih violinskih koncerata. Prvi i treći stavak uvijek su u osnovnom tonalitetu, dok je srednji stavak u prvom slučaju u paralelnom molu, a u drugom slučaju u istoimenom molu. Uobičajeno onodobnoj talijanskoj praksi, Stratico teži skladati lijepe i zanimljive melodijske linije što je najvažniji izražajni element u svim Straticovim koncertima, kao i u sonatama i drugim djelima.
(Iz predgovora L. Konfic)

2013.
ISMN 979-0-9005206-5-4
100,00 kn + poštarina

Godišnja skupština, O društvu

22. redovita godišnja skupština HMD-a 2013.

Svim članovima HMD!

Zagreb, 4. svibnja 2013.

Poštovana članice / poštovani člane,

Ovime Vas pozivamo na

22. REDOVITU GODIŠNJU SKUPŠTINU
HRVATSKOG MUZIKOLOŠKOG DRUŠTVA
ZA 2013. GODINU.

Uvod:

Promocija novih izdanja HMD-a

Dnevni red:

1) Izbor radnog predsjedništva, zapisničara i ovjerovitelja
2) Zapisnik s godišnje skupštine HMD za 2012. godinu
3) Izvješće o djelatnostima i ostvarenim akcijama HMD u 2012. godini
4) Izvješće o prihodima i rashodima HMD u 2012. godini
5) Plan rada HMD za 2013. godinu
6) Proračun HMD za 2013. godinu (redovita djelatnost Društva)
7) Izvješće Nadzornog odbora
8) Izvješće Povjerenstva za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» za 2012.
9) Izbor predsjednika, dopredsjednika, Upravnog i Nadzornog odbora za razdoblje 2013.-2016.
10) Razno

Skupština s uvodnim dijelom održat će se:
– u subotu 18. svibnja 2013.
– s početkom u 10:30 sati
– u dvorani Hrvatskog društva skladatelja, Berislavićeva 9, u Zagrebu.

Ponovno će biti organizirana prigodna prodaja edicija HMD-a.

Za Upravni odbor HMD:
Dr. Vjera Katalinić, predsjednica

PS:
Molimo Vas da ažurirate poštansku i elektroničku adresu kako biste sve obavijesti i materijale primali na vrijeme.

Godišnja nagrada, Nagrada Dragan Plamenac

Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2013. godinu

Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” za 2013. godinu dodijeljena je dr. sc. Ivani Tomić Ferić

 

FerićDodijeljena je nagrada Plamenac za 2013. god. Dobitnica je Ivana Tomić Ferić za knjigu Julije Bajamonti: „Glazbeni rječnik“, Zagreb: HMD, 2013.

 

Obrazloženje

Knjiga Ivane Tomić Ferić Julije Bajamonti: „Glazbeni rječnik“ s podnaslovom Transkripcija, prijevod, komentari temelji se na rukopisnom izvoru pohranjenom u Arheološkome muzeju u Splitu i okviru Bajamontijeve ostavštine te na njegovoj odgovarajućoj obradbi. U ovome je radu po prvi puta iscrpno obrađen kao još jedan aspekt stvaralaštva najznačajnijeg polihistora i skladatelja u dalmatinskoj i hrvatskoj glazbenoj kulturi 18. stoljeća. Rukopis rječnika obasiže 165 numeriranih stranica, te donosi nešto više od tri stotine glazbenih termina te posebno i natuknice o nekolicini glazbenika. Bajamontijev je tekst pisan talijanskim i francuskim jezikom, s ponekim latinskim i grčkim citatima.
Knjiga je podijeljena u četiri dijela: u prvome, nakon uvodnih poglavlja o Bajamontiju i opisa materijala, u namjeri da – kako sama kaže – dešifrira, protumači, analizira i usporedi pojmove i natuknice iz Bajamontijeva leksikona s originalnim izvorima, pregledno prezentira artikulaciju Bajamontijeve građe, koju iščitava kao cjeline vezane uz glazbenu teoriju te uz opise glazbala. Uz svaku od tih cjelina donosi popise i klasifikaciju termina te ih razlaže na odgovarajuće podteme. Posebno je poglavlje posvećeno Bajamontijevu multidisciplinarnom pristupu obradbi glazbenih termina, koji je s glazbom objedinio prirodne znanosti, medicinu i psihologiju te poeziju i filozofiju. Analiza ovoga područja iznijela je na vidjelo činjenicu da se Bajamonti na prirodoznanstvenom području služio gotovo isključivo najnovijom, njemu suvremenom literaturom (iz razdoblja 1740-83), što taj aspekt Bajamontijeva Rječnika čini najmodernijim u odnosu na sva ostala područja (medicinu, poeziju, filozofiju te glazbenu teoriju i organologiju).
U radu na rječniku Bajamonti je koristio Rousseauov Dictionnaire de musique (1768), no autorica otkriva i druge izvore na koje se intenzivno oslanjao: upotrijebio je i naveo ukupno 63 naslova, među kojima se ističe Zarlinovo djelo Le Istitutioni harmoniche (1558), koje je zastupljeno gotovo u polovici Bajamontijevih pojmova, te glazbeno-teorijska i glazbeno-historiografska djela d’Alemberta, F. Algarottija, Aristoksena, E. de Arteage, G. M. Artusija, J. B. Dubosa, V. Galileia, V. Manfredinija, Plutarha, G. Tartinija, Z. Tevoa i drugih, ali i da je konzultirao opću literaturu s područja politike, prava, fizike, astronomije, prirodne filozofije, pjesništva, opće i crkvene historiografije i ostalog takvih autora kao što su npr. Ciceron, D. Diderot, Horacije, J. Kepler, Montesqieu, I. Newton, Voltaire i dr. Ovome se mogu pridodati i naslovi jedanaest talijanskih i francuskih časopisa te daljnjih 58 djela poznatih i manje poznatih autora od antike do 18. stoljeća.
Drugi dio rada po prvi puta predstavlja minuciozno transliteriran složen, katkad i nečitak, Bajamontijev rukopis cijeloga Rječnika, u koji su uklopljeni i Bajamontijevi crteži, skice i tablice.
Slijedi treći dio knjige s prijevodom Rječnika, popraćen brojnim bilješkama, te osobito vrijednim Komentarima u kojima autorica objedinjuje neke Bajamontijeve natuknice, raštrkane na raznim stranicama Rječnika, te pojašnjava neke nedorečenosti, nejasnoće i donosi suvremena tumačenja.
Četvrti dio knjige predstavljaju ne samo korisna pomagala – razni popisi imena i Bajamontijevih izvora – nego i faksimilni dodaci iz Bajamontijeva autografa. Sve te naslove koje je i fizički konzultirala, uz dodatnu opsežnu literaturu, autorica je navela u bibliografskome popisu. Napokon, opširniji sažetak na engleskom jeziku omogućava barem općeniti uvid u izvrsna autoričina postignuća i zaključke koji su komplementarni talijansko-francuskom izvorniku Rječnika.
Na temelju ovog iscrpnog rada zaključujemo da ovaj Rječnik daje dodatne dragocjene podatke o Bajamontijevoj ličnosti, njegovu znanju i preferencijama te utvrđuje da Bajamontijev izbor izvora varira od renesansnih do suvremenih spajajući tako staro i novo. U tom će pogledu svaka buduća evaluacija širokog Bajamontijeva djelovanja ne samo morati uzeti u obzir ovaj opsežan rad, već će i istraživanja njegova skladateljskog opusa valjati promatrati u odnosu na njegov glazbeno-teorijski rad.