Arhiva kategorije: Novosti

Beethoven Reception and Reception History

Beethoven Reception and Reception History

An International Musicological Online Conference

ORGANIZERS
Institute for Musicology, RCH
(H-1017 Budapest, Táncsics M. u. 7)
Website: http://zti.hu/index.php/hu/
Pál Richter, Director of the Institute for Musicology, RCH
Richter.Pal@btk.mta.hu
Katalin Kim, Deputy director of the Institute for Musicology, RCH, Head of Department for Hungarian Music History
Kim.Katalin@btk.mta.hu
Conference secretary: Lili Békéssy, Institute for Musicology, RCH, young researcher
Bekessy.Lili@btk.mta.hu
Editor-In-Chief: Pál Richter, Director of the Institute for Musicology, RCH
Managing Editor: Lili Békéssy, Institute for Musicology, RCH, young researcher
Layout: Zsolt Vizinger, Institute for Musicology, RCH, assistant research fellow
Photos: http://www.zti.hu
Published online by the Institute for Musicology, RCH, Budapest.
Finalized: November 27, 2020
The organizers retain the right to modify programmes.

Invitation

Conference brochure

Opća povijest glazbe

BIBLIOTEKA
“OPĆA POVIJEST GLAZBE”

Prvi prijevod povijesti europske glazbe od srednjega vijeka do 20. stoljeća na hrvatski u 7 svezaka iz pera eminentnih svjetskih autora!


Sv. 1: Jacques Chailley: Glazbena povijest srednjega vijeka
Sv. 2: Howard M. Brown – Louise K. Stein: Glazba u renesansi
Sv. 3: Claude V. Palisca: Barokna glazba
Sv. 4: Peter Rummenhöller: Glazbena pretklasika
Sv. 5: Giorgio Pestelli: Doba Mozarta i Beethovena
Sv. 6: Carl Dahlhaus: Glazba 19. stoljeća
Sv. 7: Hermann Danuser: Glazba 20. stoljeća

Narudžbe slati   e-mailom na adresu: hmd@hmd-music.hr

Glazba, migracije i europska kultura

Glazba, migracije i europska kultura. Svečani zbornik za Vjeru Katalinić

Music, Migration and European Culture. Essays in Honour of Vjera Katalinić

Urednici / Editors: Ivano Cavallini – Jolanta Guzy-Pasiak, Harry White

Muzikološki zbornici, br. 22
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2020.
606 str./p.

Zbornik Glazba, migracije i europska kultura objavljen je u čast Vjeri Katalinić. Tekstovi, mahom izvorni znanstveni radovi (uz jedan pregledni rad), organizirani su u 3 široko postavljene tematske cjeline: Hrvatska glazbena kultura (10 tekstova), Europska glazbena kultura (12 tekstova) i Migracije (8 tekstova).
U zborniku su okupljeni prilozi, njih 31, slavljeničinih domaćih i inozemnih kolega: 13 iz Hrvatske (Bezić, Breko Kustura, Ćurković, Davidović, Jurić Janjik, Konfic, Kos, Majer-Bobetko, Palić-Jelavić, Pintar, Radoš-Perković, Tomić Ferić, Tuksar), 4 iz Italije (Cavallini, Chirulli, Di Pasquale, Padoan), 3 iz Poljske (Gancarczyk, Przybyszewska-Jarmińska, Żórawska-Witkowska), 2 iz Austrije (Harrandt, Praßl), Irske (McMahon, White), Njemačke (Müller, zur Nieden) i SAD (Everett, Payne), po 1 iz Bugarske (Georgieva), Mađarske (Bozó), Slovenije (Kokole) koji potvrđuju razgranatost i povezanost muzikoloških veza i suradnji V. Katalinić. Uvodni tekst I. Cavallinija (Vjera Katalinić, Glazbeni izvori i jedinstvo europske kulture) pisan je dvojezično (hrvatski-engleski), dok su ostali prilozi na engleskom, hrvatskom, njemačkom i talijanskom jeziku sa pripadajućim sažecima na hrvatskom i/ili engleskom. Zbornik sadrži i slavljeničin Životopis i Bibliografiju radova.

više

2020.
ISBN 978-953-6090-67-9
230,00 kn + poštarina

Prvi svjetski rat (1914.-1918.) i glazba

Prvi svjetski rat (1914.-1918.) i glazba. Skladateljske strategije, izvedbene prakse i društveni utjecaji

The Great War (1914-1918) and Music. Compositional Strategies, Performing Practices, and Social Impacts

Urednici / Editors: Stanislav Tuksar – Monika Jurić Janjik

Muzikološki zbornici, br. 21
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2019.
774 str./p.

Hrvatsko muzikološko društvo, Odsjek za povijest hrvatske glazbe Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatski institut za povijest organizirali su 13. međunarodni muzikološki skup naslovljen „Prvi svjetski rat (1914.-1918.) i glazba. Skladateljske strategije, izvedbene prakse i društveni utjecaji“ u povodu obilježavanja stogodišnjice Prvog svjetskog rata. Skup je održan od 24. do 27. listopada 2017. u Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest, u Opatičkoj ul. 10 u Zagrebu. Ova knjiga je zbornik radova s tog skupa i sadrži 41 od ukupno 46 podnesenih priopćenja s ponešto drukčije realiziranom koncepcijom: nakon triju plenarnih izlaganja donose se opće teme, pa potom redom članci koji se bave pojedinim skladbama i glazbenim traktatima te konkretnim skladateljima i izvođačima; dva posljednja tematska težišta bave se odnosima određenih glazbenih pojava s politikom, te glazbeno-kulturnim aspektima pojedinih gradova i institucija.
Autori članaka su ugledni muzikolozi, povjesničari, teatrolozi i sveučilišni profesori iz Bosne i Hercegovine, Bugarske, Češke Republike, Hrvatske, Irske, Italije, Kanade, Mađarske, Makedonije, Poljske, SAD-a, Slovenije, Srbije i Ujedinjenog Kraljevstva. Time je na odgovarajući način ispunjen cilj skupa, tj. razmatranje i postizanje dubljeg znanstvenog uvida u određene aspekte glazbene produkcije (komponiranje, izvođenje, snimanje, refleksija o glazbi), te širih glazbeno-socioloških i glazbeno-kulturnih posljedica prije, za vrijeme i nakon Prvog svjetskog rata 1914.-1918. na temelju istraživanja primarne i sekundarne dokumentacije: glazbenih djela, arhivskih dokumenata, glazbenih/muzikoloških napisa, novinskih i periodičkih izvora, književno-kazališnih tekstova, privatnih ostavština, individualne i kolektivne memorije, itd. Članak o medicini i glazbi intencionalno je uvršten u program skupa i u ovaj zbornik kako bi se podsjetilo na podlozi kakvih se egzistencijalnih užasa, individualnih i masovnih, zbivala složena nadgradnja bavljenja umjetnošću i glazbom kao onog boljeg dijela čovjekova i društvenoga bića.
Službeni jezici skupa bili su hrvatski i engleski, no na zamolbu nekih autora njihovi se članci objavljuju na jeziku na kojem nisu bili izlagani kao priopćenje. Svi članci sadrže sažetke na hrvatskom ili engleskom, te su za ovu priliku izdavanja opremljeni svim potrebnim znanstvenim aparatom.

***

The Croatian Musicological Society, Department for the History of Croatian Music of the Institute for the History of Croatian literature, theatre and music of the Croatian Academy of Sciences and Arts and the Croatian Institute for History had organized the 13th International Musicological Conference entitled „The Great War 1914-1918 and Music. Compositional Strategies, Performing Practices, and Social Impacts“ to mark the 100th anniversary of this event. The Conference was held on 24-27 October 2017 in the Golden Hall of the Croatian Institute for History in the Opatička St No. 10, in Zagreb. This book is the Proceedings of this Conference and it contains 41 out of 46 presentations, presented here with a somewhat modified organizational scheme: after the three keynote addresses and general themes follow articles dealing with single compositions and musical treatises, and then those on individual composers and performers; the two last thematic groupings deal with relations between some musical phenomena and politics, and music-cultural aspects of single towns and institutions.
Their authors are mostly outstanding musicologists, historians, theatre theorists and university professors from Bosnia and Herzegovina, Bulgaria, Canada, Croatia, the Czech Republic, Hungary, Ireland, Italy, Macedonia, Poland, Slovenia, Serbia, the UK and the USA. Thus the main purpose of the Conference has been adequately fulfilled, i.e. discussions and deeper insights into certain aspects of musical production (composing, performing, recording and reflexion on music) are offered, as well as broader musical-sociological and musical-cultural consequences during and after the Great War 1914-1918 based on research in primary and secondary documentation: musical works, archival documents, musicological writings, newspaper and periodical sources, literary and theatrical texts, private legacies, individual and collective memory, etc. The article on medicine and music has been intentionally incorporated in the Conference programme and in this Proceedings in order to recall the background of existential ferocities, both individual and collective, within and beyond which a complex structure existed which dealt with arts and music as a better part of human and social being.
Official languages of the Conference were Croatian and English, but on demand of some authors their articles are here published in another linguistic idiom than presented at the Conference. All articles are supplied with summaries in Croatian or English, equipped for this occasion with all the scholarly apparatus.

2019.
ISBN 978-953-6090-64-8
230,00 kn + poštarina

Jubilarni dvobroji časopisa HMD-a

Poštovani članovi Hrvatskog muzikološkog društva

objavljeni su jubilarni dvobroji obaju časopisa Hrvatskog muzikološkog društva:

IRASM 50/1-2 (2019) i Arti musices 50/1-2 (2019)

Međunarodno prepoznat International Review of the Aesthetics and Sociology of Music u svome slavljeničkom broju donosi priloge uvaženih svjetskih muzikologa. Svojim prilogom sudjelovali su: Richard Taruskin (SAD), Harry White (Irska), Lawrence Kramer (SAD), Hanns-Werner Heinster (Njemačka), Philip V. Bohlman (SAD), Alessandro Arbo (Francuska), Ian Drennan – Gunther Pakendorf – Nicol Viljoen (Južna Afrika), Alexander Wilfing (Austrija), Shane McMahon (Irska), Jeffrey Swinkin (SAD), Koraljka Kos (Hrvatska), William A. Everett (SAD), Dario Martinelli (Litva), Edward Green (SAD), Thomas Gartmann – Tobias Pfleger – Andrea Gurtner (Švicarska). Prigodno, objavljeni su i slavljenički predgovor prvog urednika časopisa akademika Ive Supičića (IRASM – Half-Century of Existence), te obljetnički prilog sadašnjeg urednika akademika Stanislava Tuksara (IRASM 1970-2019: 50 Years of Continuity and Change). Časopis je dostupan preko portala Jstor na: https://www.jstor.org/journal/intereviaestsoci

------------------------------------------------------------

Jubilarni Arti musices za svoju temu ima Nova promišljanja o glazbenoj baštini. U njemu ćete naći priloge koje pokrivaju razdoblja od srednjeg vijeka do 20. stoljeća sljedećih autora: Emin Armano, Hana Breko Kustura – Rozana Vojvoda, Hrvoje Beban, Lada Duraković – Marijana Kokanović Marković, William A. Everett, Ivana Paula Gortan Carlin – Lucija Konfic, Diana Grgurić – Sanja Simper, Vjera Katalinić, Koraljka Kos, Sanja Majer-Bobetko, Tatjana Mihalić, Marko Filip Pavković, Marijana Pintar, Sara Ries, Rozina Palić-Jelavić, Stanislav Tuksar, Maruša Zupančič. Možete mu pristupiti na Portalu hrvatskih znanstvenih časopisa – Hrčak:
https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=18651

Uživajte u čitanju!

In memoriam – Gorana Doliner

In memoriam – Gorana Doliner
(Sarajevo, 7. kolovoza 1945. – Zagreb, 8. ožujka 2020)

Dana 8. ožujka 2020. godine preminula je Gorana Doliner, članica Hrvatskoga muzikološkog društva od njegova osnutka, muzikologinja po zvanju, zanimanju i intimnom izvornom odabiru i uvjerenju.

Nakon stjecanja diplome iz povijesti glazbe na Muzičkoj akademiji u Sarajevu radila je na Radio Sarajevu, Srednjoj muzičkoj školi te na Muzičkoj akademiji u Sarajevu (1970-1980). Od 1980. djeluje u Zagrebu u Muzikološkom zavodu Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, a od 1983. do umirovljenja 2012. u Odsjeku za povijest hrvatske glazbe Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1997.

U okvirima široke lepeze njezinih muzikoloških interesa, od glazbene historiografije do glazbene kritike, žarište njezina znanstvenog i istraživačkog zanimanja bila je crkvena tradicijska glazba, poglavito glagoljaško pjevanje. Rezultate svoga rada izlagala je na brojnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i u inozemstvu, a 1995. organizirala je međunarodni znanstveni skup „Music, Violence, War and Gender“ Studijske grupe Music and Gender of the International Council for Traditional Music (ICTM) u Puntu. Usto je bila suradnica na nekoliko znanstveno-istraživačkih projekata i voditeljica dvaju: „Tradicija glagoljaškog pjevanja“, „Tradicija glagoljaškog pjevanja – usporedbe“.

Njezin muzikološki opus obuhvaća mnoštvo članaka, knjige Glagoljaško pjevanje u Kraljevici. Književnopovijesne pojave, tekstualne strukture i glazbene osobine napjeva (2011), Hrvatska glazbena historiografija u 19. stoljeću (u koautorstvu sa Sanjom Majer-Bobetko i Zdravkom Blažekovićem, 2009), a priredila je i sv. II Spomenika glagoljaškog pjevanja u Novom Vinodolskom (1999). Naposljetku, podastrla je hrvatskoj javnosti i zvukolik tradicije glagoljaškog pjevanja na kompaktnom disku (2011). Dobitnica je Nagrade „Dragan Plamenac“ Hrvatskoga muzikološkog društva 2010. i 2012. godine.

Na vječni će počinak našu muzikološku kolegicu i zaljubljenicu u muzikologiju Goranu Doliner ispratit uzak obiteljski krug. (SMB)

“Nagrada Dragan Plamenac” 2018. za životno djelo

„Nagrada Dragan Plamenac“ za životno djelo za 2018. dodijeljena je akademiku Stanislavu Tuksaru

Obrazloženje

Nagrada za životno djelo: Stanislav TuksarAkademik Stanislav Tuksar, rođen 27. srpnja 1945. u Gornjem Kraljevcu, završio je gimnaziju i glazbenu školu u Zagrebu, diplomirao anglistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1970) i violončelo u klasi Rudolfa Matza na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (1972), gdje je 1978. postigao magisterij iz muzikologije. Nakon usavršavanja u Parizu (1974-76) i Berlinu (1986-88), 1990. je stekao doktorat na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radio je na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije od 1970-80. i od 1992. do umirovljenja 2015. (a i dalje kao profesor emeritus); bio je pročelnik Odsjeka (2004-09) i prodekan Muzičke akademije (1997-2000). U Zavodu za muzikološka istraživanja JAZU/HAZU radio je kao znanstvenik i njegov upravitelj (1980-92). Godine 1990. izabran je za člana suradnika, a 2012. za redovitog člana HAZU.

Sudjelovao je na više od 130 znanstvenih skupova u 24 zemlje Europe, Sjeverne Amerike, Afrike i Australije te održao gostujuća predavanja na 24 sveučilišta u SAD, Kanadi, Južnoj Africi i Europskim zemljama. Objavio je 7 autorskih knjiga, 5 kao prevoditelj i 15 kao urednik zbornika te više od 230 znanstvenih i stručnih radova u Hrvatskoj i inozemstvu. Bio je urednik za glazbu u Rječniku hrvatskoga jezika i Hrvatskoj enciklopediji (autor više od 1000 natuknica) Leksikografskog zavoda. Od 1980. sudjeluje u objavljivanju International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, najprije kao tehnički urednik, zamjenik glavnog urednika, a od 2000. kao glavni urednik. Bio je glavni urednik časopisa Arti musices (1990-97), a osim u tom časopisu, član je redakcija niza domaćih i inozemnih časopisa.

Organizirao je 17 znanstvenih skupova, od toga 15 međunarodnih. Kreator je ankete o stanju muzikalija u Hrvatskoj te je vodio znanstvene projekte pri MZOSu vezane uz sređivanje i katalogizaciju glazbenih zbirki u Hrvatskoj (1991-2013), a surađivao je na domaćim i međunarodnim projektima vezanima uz njegova glavna područja istraživanja: estetika glazbe, riječ o glazbi, glazbena terminologija i glazbeni arhivi i zbirke.

Jedan je od glavnih osnivača Hrvatskog muzikološkog društva, njegov je prvi tajnik (1992-97), njegov predsjednik (2001-06. i 2013-19), koje mu je 2010. objavilo višejezični svečani zbornik Muzikologija bez granica / Musicologie sans frontières. U okviru HMD-a postavio je i od 1995. vodio (i vodi) njegovu izdavačku djelatnost kao jednu od glavnih djelatnosti Društva. U tim se okvirima objavljuju oba časopisa: Arti musices i IRASM, zbornici radova (sa znanstvenih skupova i svečani zbornici), znanstvene monografije, katalozi muzikalija, udžbenici i notna izdanja, a posebnu cjelinu predstavlja serija „Opća povijest glazbe“ s nizom prijevoda koji se rabe kao temeljni udžbenici studenata i istraživača u Hrvatskoj i nekim susjednim državama. Visoka razina kriterija u izdavačkoj djelatnosti HMD-a pod njegovim vodstvom smjestila je HMD na prvo mjesto muzikoloških izdavača u Hrvatskoj, ali su njegova izdanja postala nezaobilaznom referentnom literaturom međunarodne muzikološke zajednice.

Na temelju svega što je izloženo Povjerenstvo smatra da je akademik Stanislav Tuksar nizom značajnih pojedinačnih akcija te svojim sveukupnim dugogodišnjim znanstvenim, nastavnim i organizacijskim radom, osobito na području muzikološkog izdavaštva, trajno djelovao i bitno pridonio razvitku muzikoloških znanosti u Hrvatskoj i šire. Stoga donosi odluku da Hrvatsko muzikološko društvo akademiku Stanislavu Tuksaru dodijeli „Nagradu Dragan Plamenac“ za 2018. za životno djelo.

Nagrada za životno djelo: Stanislav Tuksar

Glazba kao odgojno sredstvo u formiranju „socijalističkog čovjeka“

Lada Duraković

Glazba kao odgojno sredstvo u formiranju „socijalističkog čovjeka“: nastava glazbe u osnovnim školama u Hrvatskoj (1945-1965)

Music as the Educational Mean in the Forming of the „Socialist Man“: Music Education in Primary Schools in Croatia (1945-1965)

Muzikološke studije, br. 21
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2019.
148 str.

Durakovic-Glazba kao odgojno sredstvoNa temelju iskustva koje je stekla dosadašnjim istraživanjima društvene uvjetovanosti glazbene prakse autorica je sakupila bogatu dokumentaciju o ovoj temi, koja je još nedavno bila „zaobilažena“ kao delikatna jer se odnosila na recentnu prošlost evokacijom niza događaja i osoba. Nastojanja da se odgojno-obrazovni sadržaji i ciljevi deriviraju iz ideologijskih modela – što je autorica pokazala i dokazala svojim istraživanjem – i danas su prisutna u našoj pedagoškoj teoriji praksi.
Nakon uvodnih razmatranja te pregleda izvora i literature, izlažu se osnovne smjernice poratne obrazovne politike, pa se potom prelazi na glazbeni odgoj kao dio estetskog odgoja djeteta. Školovanje budućih učitelja glazbenog odgoja u razrednoj i predmetnoj nastavi sadržaj je sljedećeg poglavlja, koje logično vodi do predstavljanja strukovne udruge glazbenih pedagoga – Udruženja muzičkih odgojitelja Hrvatske – i njegova glasila „Muzika i škola“. Slijedi poglavlje posvećeno nastavnim planovima i programima, a zatim opsežni dio koji obrađuje udžbenike i metodičke priručnike analizom njihovih sadržaja i (često grubih) polemika vezanih uz njih. Prati se niz izmjena u koncepciji od prvih poratnih udžbenika te udžbenika za predmetnu nastavu u šezdesetim godinama. Kao vrijedna potpora nastojanjima pedagoga glazbe predstavljene su glazbene emisije „Školskog radija“.
Drugi se dio bavi upisivanjem ideologije u nastavnu praksu – profilom budućeg učitelja i nastavnika glazbe, simbolima i ritualima školskih svečanosti, odnosu prosvjetne politike prema crkvenoj i zabavnoj glazbi. Dok je prvi dio istraživanja potkrijepljen izvodima iz recentne teorijske literature, drugome dijelu posebnu plastičnost i neposrednost daju brojni citati živih svjedoka – sudionika u procesima koje radnja prati.

2019.
ISBN 978-953-6090-63-1
120,00 kn + poštarina

Hrvatska glazbena historiografija od početka 20. stoljeća do 1945. godine

Sanja Majer-Bobetko

Hrvatska glazbena historiografija od početka 20. stoljeća do 1945. godine

Croatian Music Historiography from the Beginning of the 20th Century until 1945

Muzikološke studije, br. 20
Hrvatsko muzikološko društvo / Croatian Musicological Society, 2019.
287 str.

Majer-Bobetko-Hrvatska-glazbena-historiografijaOvom se knjigom predstavljaju rezultati dosadašnjih istraživanja o hrvatskoj glazbenoj historiografiji prve polovine 20. stoljeća, koja su se provodila od 1996. do 2014. godine u okviru rada na znanstvenom projektu Hrvatska glazbena historiografija do 1945. godine.
Tim se projektom prvi put sustavno istraživala povijest hrvatske glazbene historiografije od njezinih početaka u 19. stoljeću do 1945. godine. Uvidom u više od 2500 relevantnih članaka, studija, monografija, rukopisa te glazbenohistoriografskih sinteza iz prve polovine 20. stoljeća, a potom i njihovom analizom, pokazalo se da znatan broj svojom znanstvenom i/ili stručnom relevantnošću daleko nadmašuje prethodno razdoblje i označuje temelje na kojima će se razvijati i suvremena hrvatska glazbena historiografija.

2019.
ISBN 978-953-6090-62-4
120,00 kn + poštarina

------------------------------------------------------------
Autorica je za knjigu primila sljedeće nagrade:
Godišnja “Nagrada Dragan Plamenac” u 2021.
Nagrada “Josip Andreis” HDS-a za 2019.
Nagrada HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u 2020.

2019. god. 20. godišnji susret Hrvatskog muzikološkog društva

PROGRAM 20. GODIŠNJEG SUSRETA HMD-a 24. i 25. 5. 2019.
Hrvatsko društvo skladatelja, Berislavićeva 9, Zagreb


PETAK, 24. 5. 2019, 16.30-19.15

16.30-16.40 Andrea Grdenić: Prizori muziciranja na Valvasorovim grafikama

16.45-16.55 Nina Rašidović: Skladateljski rad Josipa Andreisa

17.00-17.10 Andrea Rakitić: Korespondencija Josipa Andreisa

17.15-17.25 Klara Kosić: Nova donacija Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta Odsjeku za povijest hrvatske glazbe HAZU

17.30-17.40 Nina Vojtek: Fragmenti srednjovjekovnih izvora u fototeci Odsjeka za povijest hrvatske glazbe HAZU

17.45-17.55 Jelka Vukobratović: Uloga rada lokalnih glazbenika u društvenom životu Križevaca

18.00-18.15 Stanka

18.15-18.25 Ana Unkić: Ciklusi glazbenih i neglazbenih priredaba u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog tijekom 45. godina postojanja (1973.-2018.)

18.30-18.40 Zdenka Weber: Glazbenik Franjo pl. Lučić – ponos i dika hrvatskog naroda. U povodu 130. obljetnice rođenja skladatelja

18.45-18.55 Vilena Vrbanić: Instrumenti s tipkama iz fundusa Muzeja grada Šibenika: in memoriam Božidar Grga

19.00-19.10 Željka Tonković: Projekt Pedagoške sekcije HMD-a – Bersiana

SUBOTA, 25. 5. 2019, 9.00-10.45

9.00-9-10 Janko Ranogajec: Hrvatski narodni preporod, Ilirski pokret i glazba – neki aspekti nacionalnog u violinističkoj literaturi u Hrvatskoj 19. stoljeća

9.15-9.25 Vjera Katalinić: Projekt NETMUS19: dvije godine poslije

9.30-9.40 Sara Ries: Veliki potres u Zagrebu očima F. Ks. Kuhača

9.45-9.55 Sanja Majer-Bobetko: Vjenceslav Novak u ulozi glazbenog pisca. Uz 160. obljetnicu rođenja.

10.00-10.10 Lucija Konfic: Ostavština Milutina Farkaša u Odsjeku za povijest hrvatske glazbe HAZU

10.15-10.25 Diana Grgurić: Audio menadžment u funkciji održivog razvoja hrvatskog turizma: istraživanje i implementacija u praksi

10.30-10.40 Jelica Valjalo Kaporelo: Djela iz europske glazbene literature u preradbama dubrovačkog skladatelja Giuseppea (Josipa) Zabolija (1796.? – 1851.)

U 11.00 počinje skupština Hrvatskog muzikološkog društva

------------------------------------------------------------