Održana je promocija knjige “Ivan pl. Zajc: Hrvatska nacionalna povijesna operna trilogija: Mislav – Ban Leget – Nikola Šubić Zrinjski“
U četvrtak 13. lipnja 2024. održana je u svečanom tonu u foyeru Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu promocija knjige dr. sc. Rozine Palić Jelavić „Ivan pl. Zajc: Hrvatska nacionalna povijesna operna trilogija: Mislav – Ban Leget – Nikola Šubić Zrinjski“ objavljena u izdanju Hrvatskog muzikološkog društva 2023. Na predstavljanju su govorili akademik Stanislav Tuksar u ime izdavača HMD-a, recenzentica knjige prof. dr. sc. Antonija Bogner-Šaban, književnik i književni povjesničar Božidar Petrač te autorica dr. sc. Rozina Palić Jelavić.
U seriji ‘Muzikološke studije’ objavljeni su znanstveni radovi hrvatskih muzikologa koji se predstavljaju široj javnosti zbog svoje zanimljivosti, važnosti tematike, pristupa i stručnosti. Seriju odlikuje raznolikost tema i znanstvenih pristupa.
Musicological Studies
The series consists of monographs produced by Croatian musicologists, either as results of individual scholarly research projects or as MA and PhD theses. Their scope in form, articulation, methodologies and contents varies considerably, encompassing topics in historical and systematic musicology, as well as ethnomusicology; from Medieval to 20th-century musical phenomena; and, dealing with single artifacts elaborated in details up to overviews of broader areas in time, space or genre.
Popis studija:
Stanislav Tuksar, Hrvatska glazbena terminologija u razdoblju baroka Croatian Music Terminology in the Baroque, 1992.
Sanja Majer-Bobetko: Glazbena kritika na hrvatskom jeziku između dvaju svjetskih ratova Music Criticism in Croatian Between the Two World Wars, 1994.
Snježana Miklaušić-Ćeran: Glazbeni život Zagreba u 19. stoljeću Musical Life in 19th-Century Zagreb, 2001.
Miljenko Grgić, Glazbena kultura u splitskoj katedrali 1750.-1940. Musical Culture in the Split Cathedral from 1750 till 1940, 1996.
Dalibor Davidović: Istraživanja recepcije u muzikologiji i njihovi izgledi Reception Research in Musicology and its Prospects, 2002.
Irena Paulus: Glazba s ekrana Music from the Screen, 2002.
Hana Breko: Misal MR 70 zagrebačke Metropolitanske knjižnice Missal MR 70 from Zagreb Metropolitan Library, 2003.
Lada Duraković: Pulski glazbeni život u razdoblju fašističke diktature (1926.-1943.) Music Life in Pula during the Fascist Dictatorship (1926-1943), 2003.
Vjera Katalinić: Violinski koncerti Ivana Jarnovića Violin concertos by Ivan Jarnović / Giovanni Giornovichi, 2006.
Sanja Majer-Bobetko – Zdravko Blažeković – Gorana Doliner: Hrvatska glazbena historiografija u 19. stoljeću Croatian Music Historiography in the 19th Century, 2009.
Grozdana Marošević: Glazba četiriju rijeka. Povijest glazbe Karlovačkog Pokuplja Music of Four Rivers: History of Music od the Karlovačko Pokuplje Region, 2010.
Lada Duraković: Ideologija i glazbeni život: Pula 1945.-1966. Ideology and Music Life: Pula 1945-1966, 2010.
Jerko Martinić: Pučki napjevi misa iz srednje Dalmacije u kontekstu glagoljaške tradicije Folk Mass Tunes from Central Dalmatia in the Context of the Glagolitic Tradition, 2011.
Gorana Doliner: Glagoljaško pjevanje u Kraljevici. Književno-povijesne pojave, kontekstualne strukture i glazbene osobine napjeva Glagolitic Singing in Kraljevica. Literary-historical Phenomena, Textual Structures and Musical Characteristics of the Chant, 2011.
Godišnja „Nagrada Dragan Plamenac“ u 2024. dodijeljena je prof. dr. sc. Diani Grgurić
Dodijeljena je nagrada Plamenac u 2024. god. Dobitnica je Diana Grgurić za knjigu Ljestvica jednog života. Monografija o Ivanu Matetiću Ronjgovu u izdanju Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“ Viškovo i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (2021).
Iz obrazloženja:
Diana Grgurić se pisanja ove Monografije prihvatila shvativši je kao „ispunjavanje obveza sadašnjosti prema prošlosti“. Svoju je nakanu uspješno ostvarila oslobodivši znanstveno štivo bilježaka čime je ono postalo lako čitljivo i prohodno. Najveća je vrijednost monografije u tome da je sa zanimanjem mogu čitati ne samo oni koji tek žele upoznati Matetića i njegovo stvaralaštvo nego i oni koji ih dobro poznaju. Da bi čitateljima otkrila autorovu osobnost, identitet, temeljni doživljaj i svjetonazor što ga je prožimao, Diana Grgurić je u svom radu koristila suvremen pristup biografskom diskursu u kojemu važno mjesto zauzima rekonstrukcija duha vremena i umjetničkog opusa, ostvarivši vlastitim istraživanjima bitne pomake u odnosu na do sada objavljene tekstove o Matetiću.
Muzička akademija, Knjižnica, Trg Republike Hrvatske 12, Zagreb
11–12. listopada 2024.
Radionica će se sastojati od teorijskog i praktičnog dijela. Sudionici će se prvo upoznati s RISM-om i načinom rada hrvatskog ogranka RISM-a, a zatim će se predstaviti RISM-ov program za obradu muzikalija Muscat. Obradit će se osnovni elementi obrade muzikalija, kao i osnove upisa glazbenih incipita putem međunarodnog knjižničnog standarda Plaine&Easie Code. Praktični dio sastojat će se od obrade karakterističnih tipova glazbenih izvora. Sudionici će moći raditi na materijalima pripremljenim za radionicu, ali i na vlastitim materijalima (po želji). Radionica je namijenjena muzikolozima, knjižničarima, studentima i drugim zainteresiranima za obradu rukopisnih i tiskanih glazbenih izvora. Voditeljica radionice bit će dr. sc. Lucija Konfic.
33. REDOVITA GODIŠNJA SKUPŠTINA HRVATSKOG MUZIKOLOŠKOG DRUŠTVA ZA 2024. GODINU
Uvod: Promocija novih izdanja HMD-a
Dnevni red: 1) Izbor radnog predsjedništva, zapisničara i ovjerovitelja 2) Zapisnik s godišnje skupštine HMD za 2023. godinu 3) Izvješće o djelatnostima i ostvarenim akcijama HMD u 2023. godini 4) Izvješće o prihodima i rashodima HMD u 2023. godini 5) Plan rada i proračun za 2024. godinu 6) Plan rada i proračun za 2025. godinu 7) Izvješće Nadzornog odbora HMD-a za 2023. godinu 8) Izvješće Pedagoške sekcije HMD-a za 2023. godinu 9) zvješće Povjerenstva za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» HMD-a u 2024. 10) Razno
Skupština s uvodnim dijelom održat će se:
u subotu, 8. lipnja 2024
s početkom u 11:00 sati
u Čitaonici Muzičke akademije, Trg Republike Hrvatske 12, u Zagrebu.
Odlukom Upravnog odbora Hrvatskog muzikološkog društva od 27. ožujka 2024., temeljem članka 3. Pravilnika o godišnjoj «Nagradi Dragan Plamenac» HMD-a, raspisuje se
Natječaj za dodjelu «Nagrade Dragan Plamenac» u 2024. godini
Prema članku 2. navedenog Pravilnika:
«Nagradu dodjeljuje HMD najboljem znanstvenom dostignuću, ponajprije vezanom uz hrvatsku glazbenu kulturu, hrvatskog ili inozemnog znanstvenika na području muzikologije, ostvarenom tijekom tri prethodne godine. Nagrada se dodjeljuje pojedincu ili skupini znanstvenika za osobito vrijedan objavljeni znanstveni rad, relevantno primijenjeno muzikološko postignuće (muzikološko notno izdanje, nosač zvuka, organizacija simpozija, uredništvo knjige, očuvanje građe i dr.) ili za životno djelo.»
Uvjeti za dodjelu Nagrade:
Prema čl. 4: Prijedloge za Nagradu ne može davati autor za vlastito ostvarenje.
Prema čl. 7: Prijedlozi za dodjelu Nagrade moraju biti pismeno obrazloženi.
Prema čl. 8: Prijedlog za dodjelu Nagrade mora sadržavati: područje djelatnosti za koje se predlaže Nagrada, opis i obrazloženje znanstvenog (muzikološkog) ostvarenja te ostalu raspoloživu dokumentaciju (knjige, muzikološka notna izdanja, nosače zvuka i druge objavljene materijale).
Rok za podnošenje prijava: 16. travnja 2024. na adresu HMD-a, Ul. Ante Kovačića 5, 10000 Zagreb. Prijave za godišnju nagradu moraju sadržavati djelo za koje se predlaže nagrada te obrazloženje.
Druge obavijesti: Prema čl. 5: Odluka o Nagradi objavit će se na 33. redovitoj Godišnjoj skupštini HMD-a početkom lipnja 2024., o čemu ćete biti posebno obaviješteni.
Prema čl. 9: Nagrada se dodjeljuje u obliku povelje i novčanog iznosa.
Napomena: Nagrada se može dodijeliti postignućima ostvarenim tijekom tri prethodne godine (u ovom slučaju 2021., 2022. i 2023.).
Poziva se članstvo da podnese svoje prijedloge u predviđenom roku i u skladu s iznesenim uvjetima.
Za HMD: dr. sc. Vjera Katalinić, predsjednica (vrijedi kao potpis)
Muzikološki zbornici br. 25 HAZU, Odsjek za povijest hrvatske glazbe – Hrvatsko muzikološko društvo/ Croatian Academy of Sciences and Arts, Department for History of Croatian Music – Croatian Musicological Society, 2023. 652 str./p.
The project “Networking through Music: Changes of Paradigms in the ‘Long 19th century’ – from Luka Sorkočević to Franjo Ksaver Kuhač (NetMus19)” (financed by the Croatian Science Foundation 2017-2021) started from the presumption that the analysis of the structure of musical networks at various levels rests on the relationships between different components, some of which may not always have direct connections with music. These connecting components can be individuals, but also institutions, musical works, music publications, etc. Such networks have been documented through a series of case studies. As part of project tasks and achievements, along with numerous presentations at scholarly meetings, published works in journals and proceedings, and in two books, a final project symposium was organized under the broad aegis of “Musical Networking in the ‘Long 19th Century’”. It was held 2–5 June 2021 and – like most symposia at that time, due to the Covid threat – was held exclusively on a digital platform.
Four thematic groups from the symposium have been retained in this volume, in which 35 texts by thirty-seven authors have been selected after the peer-review process. The first thematic group refers to networks in general and is presented by eight articles; the second one, networks of composers, teachers and styles, presents eleven papers on various case studies; the third part is dedicated to music institutions – societies and publishers – and cities as hubs of intensive networking, with eleven articles and the final section with five contributions deals with performers and the media. This elite selection of topics presented here, with the aspect of networking as a common denominator, has given rise to new approaches to musical research topics, that might give new impulses of the study of musical life.
* * *
Projekt „Umrežavanje glazbom: promjene paradigmi u ‘dugom 19. stoljeću’ – od Luke Sorkočevića do Franje Ksavera Kuhača (NetMus19)“ financirala je Hrvatska zaklada za znanost 2017.–2021., a pošao je od pretpostavke da analiza strukture glazbenih mreža na raznim razinama počiva na odnosima između različitih komponenti od kojih neke ne moraju uvijek imati izravne veze s glazbom. Veza mogu biti pojedinci, ali i institucije, glazbena djela ili glazbene publikacije i sl. Kroz niz studija slučajeva takve su se mreže i dokumentirano potvrdile. Kao dio projektnih zadataka i ostvarenja, osim brojnih izlaganja na znanstvenim skupovima, objavljenim radovima u časopisima i knjigama te dvije objavljene knjige, organiziran je i finalni znanstveni skup pod širokom egidom „Umrežavanje glazbom u ‘dugom 19. stoljeću’“. Održan je od 2. do 5. lipnja 2021. godine i – kao većina simpozija u to vrijeme, s obzirom na Covid pandemiju – održan je isključivo na digitalnoj platformi.
Četiri tematske skupine sa simpozija zadržane su i u ovom svesku u kojem je nakon recenziranja odabrano 35 tekstova tridesetsedmorice autora. Prva se tematska skupina odnosi na mreže uopće, a predstavlja ju osam radova; druga tematska skupina – mreže skladatelja, učitelja i stilova – donosi jedanaest članaka vezanih uz razne studije slučaja; treći je dio posvećen glazbenim institucijama – udrugama i nakladnicima – te gradovima kao čvorištima intenzivnih umrežavanja s jedanaest izlaganja, dok se četvrti, posljednji odjeljak u pet priloga bavi se izvođačima i medijima. Ovaj elitni odabir ovdje predstavljenih tema kojima je aspekt umrežavanja zajednički nazivnik, osvijestio je nove pristupe glazbenim istraživačkim temama, što bi moglo rezultirati novim poticajima proučavanju glazbenog života.
2023. ISBN 978-953-347-550-9 (HAZU) ISBN 978-953-6090-72-3 (HMD) 40€ + poštarina
Monografija Ivan pl. Zajc. Hrvatska nacionalna povijesna operna trilogija. Mislav* Ban Leget* Nikola Šubić Zrinjski rezultat je višegodišnjega, iscrpnog istraživanja Rozine Palić-Jelavić koje uspješno sintetizira dosad tek djelomično osvijetljena muzikološka pitanja i vjerodostojno ih smješta u povijesni kontekst hrvatske i europske glazbe, a isto se tako reflektira na rađanje i razvoj nacionalne kazališne umjetnosti i teatrologije, korpus podjednako bitan za vrjednovanje umjetničkih i društvenih dometa Ivana Zajca.
Ona uključuje pregled dosadašnjih istraživanja Zajčeva stvaralaštva uopće i opernoga napose, izlaganje o izvorima notne i druge građe, kulturološki, društvenopolitički i ideologijski kontekst njihova nastanka, sadržajnu i jezičnu analizu libreta, minucioznu muzikološku analizu svih triju opera s motrišta formalne strukture u cjelini, zatim pojedinih brojeva i prizora, dramaturgije libreta, glazbene dramaturgije vizualnih, odnosno scenskih aspekata, kategorija/tipova melodije (vokalnih temâ), harmonijskih i ritamskih postupaka, operetnih utjecaja, orkestracije, potom progovara o pitanju nacionalnih i internacionalnih utjecaja i analogija, kako u libretima tako i u glazbi samoj, o usporedbi srodnosti među trima operama te paradigmatičnom značenju Zrinskog i opere Nikola Šubić Zrinjski. Naposljetku, na temelju svih ranije provedenih analitičkih postupaka Rozina Palić-Jelavić donosi zaključke o značenju i mjestu Zajčeve nacionalnopovijesne operne trilogije u kontekstu samog Zajčeva stvaralaštva te onodobne hrvatske i inozemne glazbe.
2023. ISBN 978-953-6090-73-0 40€ + poštarina
***
Autorica je za knjigu primila Nagradu “Josip Andreis” HDS-a za 2024.
(Split, 6. travnja 1946. – Zagreb, 10. veljače 2024.)
Dana 10. veljače 2024. preminuo je akademik Nikša Gligo, član Hrvatskoga muzikološkog društva od njegova osnutka 1992.
Nakon studija anglistike i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i studija muzikologije na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, magistrirao je 1921. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te doktorirao 1984. na Odsjeku za muzikologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani s temom Problemi Nove glazbe 20. stoljeća: teorijske osnove i kriteriji vrednovanja.
Od 1969. do 1986. bio je voditelj Muzičkog salona Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu, a od 1973. do 1991. tajnik i umjetnički direktor festivala suvremene glazbe Muzički biennale Zagreb.
Njegova su znanstvena istraživanja bila usmjerena na glazbu dvadesetog stoljeća, semiotiku glazbe, glazbenu terminologiju i metodologiju.
Autor je knjiga Vrijeme glazbe, Varijacije razvojnog kontinuiteta: Skladatelj Natko Devčić, Problemi Nove glazbe 20. stoljeća: teorijske osnove i kriteriji vrednovanja, Pojmovni vodič kroz glazbu 20. stoljeća s uputama za pravilnu uporabu pojmova,Zvuk – znak – glazba. Rasprave oko glazbene semiografije te niza znanstvenih i stručnih članaka.
Kao dugogodišnji profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu odgojio je cijeli niz generacija muzikologa, a bio je i gostujući profesor na Sveučilištu Albert Ludwig u Freiburgu i na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu. Godine 2006. izabran je za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od 1993. do 1996. bio je voditelj Zavoda za povijest hrvatske glazbe HAZU.
Između ostalog bio je i član uredništva časopisa International Review of Aesthetics and Sociology of Music (1992. – ) te časopisa Arti musices (1992. – 1996.), a u seriji Opća povijest glazbe HMD-a preveo je knjigu Die Musik des 20. Jahrhunderts (Glazba 20. stoljeća) Hermanna Danusera.
